Respiratori

Autor: The Manual's Editorial Staff
Urednik sekcije: Željko Ivančević, dr. med.
Prijevod: Željko Ivančević, dr. med.

Ventilacija je ista stvar kao i disanje. To je gibanje zraka u pluća i iz njih. Ponekad vam za disanje treba pomoć respiratora.

Što je respirator?

  • respirator je uređaj koji diše za vas—postupak se naziva strojna ventilacija

  • respirator pomoću tlaka potiskuje zrak u pluća

  • obično se zrak miješa s čistim kisikom pa sadrži više kisika nego što je u sobnom zraku

  • liječnici namještaju postavke respiratora tako da kontrolira koliko često vam upuhuje zrak i koliko zraka dobivate

  • respirator može disati umjesto vas ili jednostavno samo pomagati pri disanju

Zašto nekome treba respirator?

Respirator vam treba ako:

  • niste u stanju disati

  • vaše disanje je preslabo

Možda ne dišete ili dišete slabo iz više razloga, uključujući:

Kako radi respirator?

Postoje 2 glavna načina na koje respiratori upuhuju zrak u vaša pluća:

  • kroz plastičnu cijev utaknutu u vaš dušnik (naziva se invazivna ventilacija jer cijev "prodire" u vaše tijelo)

  • kroz čvrsto pripijenu masku za lice (što se naziva neinvazivna ventilacija)

Invazivna ventilacija koristi se za ljude kojima je potrebna najveća pomoć pri disanju. Liječnici mogu staviti cijev u dušnik kroz:

  • vaša usta (najčešće)

  • vaš nos

  • mali rez na prednjem dijelu vrata (koji se naziva traheostoma)

Traheostomu ćete dobiti ako trebate biti na respiratoru dulje od nekoliko dana. Cijev za traheostomu (trahealni tubus) ulazi u dušnik ispod vašeg grkljana i glasnica. Na taj način cijev neće pritiskati vaše glasnice, što bi ih moglo oštetiti.

Imati cijev u nosu ili grlu je neugodno, tako da ćete u venu dobivati lijek za opuštanje i smirenje.

Neinvazivna ventilacija koristi se ako ste budni i prilično dobro dišete, ali trebate pomoć pri disanju. Ako ste u nesvijesti ili ste vrlo slabi, neinvazivna ventilacija ne može pomoći. To je zato što vam jezik zapadne straga u grlo pa zrak iz maske ne može proći.

I za invazivnu i za neinvazivnu ventilaciju liječnici moraju namjestiti postavke (programirati) respiratora tako da dobivate pravu količinu kisika i pravi broj udisaja. Respirator može utvrditi jeste li sposobni imalo samostalno disati i prilagoditi svoj rad tako da samo pomaže vašem disanju.

Koji se problemi mogu dogoditi s respiratorom?

Problemi koje možete imati s respiratorom su:

  • kolabirana (ispuhana) pluća (pneumotoraks) zbog prevelikog tlaka u plućima

  • infekcija pluća (upala pluća) jer cijev u vašem dušniku može propustiti mikrobe

  • krvarenje i stvaranje ožiljaka u dušniku zbog toga što cijev koja dulje vrijeme ostaje u dušniku može dovesti do njegove iritacije

  • oštećenje pluća jer dugotrajno udisanje kisika u visokoj koncentraciji može oštetiti vaša pluća

Dok ste na respiratoru ne možete jesti. Ako ste na respiratoru dulje od nekoliko dana, morat ćete se hraniti kroz sondu postavljenu u želucu.

Hoću li imati problema s odvajanjem od respiratora?

Možda ste čuli da neki ljudi imaju problema s odvajanjem od respiratora. Dva su moguća razloga za to:

  • osnovni problem nije otklonjen niti je došlo do njegovog poboljšanja

  • dišni mišići su oslabili od nekorištenja (nerada)

U idealnom slučaju trebat će vam respirator samo još neko vrijeme dok vaš problem ne nestane. Primjerice, predoziranje prestaje ili liječenje zaustavi napad astme. Ali neki problemi ne nestaju. Na primjer, stanje osobe koja ima oštećenje mozga od moždanog udara ili teške ozljede možda se nikad neće poboljšati u dovoljnoj mjeri da se odvoji od respiratora.

Ako ste dugo na respiratoru, vaši dišni mišići mogu oslabiti. U tom slučaju, liječnici vam jačaju mišiće tako što će vas svakodnevno kratkotrajno odvajati od respiratora kako biste disali samostalno. Vaše će disanje postupno jačati dok vam više ne bude potreban respirator.

Politika privatnosti