Što je demencija?
Demencija je poremećaj mozga koji otežava pamćenje, razmišljanje i učenje. Većina demencija počinje postepeno i to obično nakon 65. godine života.
-
Normalno je da se mozak mijenja s godinama, ali demencija nije normalan dio starenja.
-
Većina demencija uzrokovana je Alzheimerovom bolešću, poremećajem mozga.
-
Simptomi obično počinju sa zaboravljanjem nedavnih događaja i gubljenjem u prostoru.
-
Simptomi se pogoršavaju tijekom iduće 2 do 10 godina do točke u kojoj je potrebna pomoć s dnevnim aktivnostima, kao što su jelo i hodanje.
-
Liječnici će pokušati usporiti gubitak pamćenja što je duže moguće i pomoći da osoba s demencijom bude na sigurnom.
Što uzrokuje demenciju?
Demencija je poremećaj mozga. Ona ne mora imati specifičan uzrok ili može biti uzrokovana mnogim poremećajima.
Većina demencija u starijih osoba uzrokovana je:
Ostali problemi s mozgom koji mogu uzrokovati demenciju uključuju:
Neke stvari mogu pogoršati demenciju:
-
drugi zdravstveni problemi, kao što su zatajenje srca i poremećaji štitnjače
-
alkohol
-
lijekovi poput tableta za spavanje, lijekova za prehladu i lijekova za tjeskobu
Koji su simptomi demencije?
Demencija uzrokuje poteškoće s:
-
pamćenjem
-
jezičnim izražavanjem
-
osobnošću
-
jasnim razmišljanjem
Te poteškoće otežavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti, kao što su kupovina, pripremanje obroka i upravljanje novcem. Oboljele osobe također se katkad neprimjereno ponašaju.
Simptomi se pogoršavaju s vremenom.
Rani simptomi demencije:
-
zaboravljanje nedavnih događaja
-
zaboravljanje gdje predmeti stoje
-
poteškoće s pronalaženjem prave riječi i razumijevanjem onoga što drugi kažu
-
zaboravljanje plaćanja računa
-
poteškoće s brojevima
-
dezorijentiranost tijekom vožnje u poznatom okruženju
-
pretjerana emotivnost, kao što je brzo mijenjanje raspoloženja iz sreće u tugu
Obitelj i prijatelji često primjećuju da oboljele osobe djeluju drugačije nego inače. U početku je teško uočiti razlike. Katkad su oboljele osobe te koje prve primjećuju da imaju poteškoća. Takve ih poteškoće često frustriraju i uznemiruju.
Simptomi srednje teške demencije:
-
dezorijentiranost kod kuće, poput poteškoća s pronalaženjem kupaonice ili spavaće sobe
-
neprepoznavanje poznatih osoba i predmeta
-
zbunjenost i nesposobnost učenja novih informacija ili slijeđenje jednostavnih uputa
-
vožnja automobila više nije sigurna
-
potrebna je pomoć s kupanjem, odijevanjem i jelom
-
nerazumijevanje uobičajenog razgovora
-
neprimjereno ponašanje, kao što je vikanje, svlačenje u javnosti, udaranje i ponavljanje pitanja
-
poteškoće s usnivanjem i spavanjem
Promjene osobnosti postaju sve ozbiljnije. Osobe s demencijom mogu biti uplašene i sumnjičave. Katkad su oboljele osobe razdražljive i neprijateljski raspoložene. Neke osobe postaju povučene i depresivne.
Kasni simptomi demencije:
-
gubitak cjelokupnog pamćenja nedavnih i davnih događaja
-
nerazumijevanje razgovora
-
neprepoznavanje bliskih članova obitelji ili vlastitog odraza u zrcalu
-
nemogućnost hodanja, hranjenja ili drugih svakodnevnih aktivnosti
U kasnoj demenciji, oboljele osobe gube gotovo sve moždane funkcije. Ne mogu ustati iz kreveta ili se kretati. Na kraju, ne mogu čak ni progutati hranu koja im se stavlja u usta.
Kako liječnici mogu posumnjati da netko ima demenciju?
Liječnici će pitati oboljele osobe i članove njihovih obitelji o postojećim simptomima. Provest će se i testovi pamćenja i druge pretrage vezane za mozak.
Da bi se isključio neki drugi zdravstveni problem kao uzrok demencije, liječnici će obaviti fizikalni pregled i laboratorijske pretrage. Ordinirat će se također slikovne pretrage kao što su kompjutorska tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MR) kako bi se pronašle abnormalnosti u mozgu.
Kako liječnici liječe demenciju?
Liječnici mogu:
-
liječiti druge zdravstvene probleme koji su uzrokovali demenciju ili ju pogoršali
-
ukinuti sve lijekove koji pogoršavaju demenciju
-
ordinirati lijek koji usporava gubitak pamćenja i pomaže kod promjena u ponašanju
-
objasniti važnost dnevne rutine za kupanje, jelo, spavanje i vježbanje
-
pomoći izraditi plan za sigurnost kod kuće (na primjer, postavljanje znakova s podsjetnicima poput "ne zaboravite isključiti štednjak" i zakazivanje posjeta članova obitelji ili prijatelja)
-
upitati o željama na kraju života, poput preseljenja u mirovni dom, KPR (kardiopulmonalne reanimacije) ili postavljanja na respirator
Briga o skrbnicima
Skrb o osobama s bilo kojom vrstom demencije stresna je i zahtjevna. Skrbnici mogu postati depresivni i iscrpljeni, često zanemarujući vlastito mentalno i fizičko zdravlje. Skrbnicima je važno da:
nauče kako udovoljiti potrebama osoba s demencijom i što od njih očekivati
potraže pomoć kada je to potrebno, kao što su programi dnevnog boravka, posjete patronažnih sestara, pomoć u kućanstvu, pomoć u stanovanju, savjetovanje i skupine za podršku
odvoje vrijeme za brigu o sebi, uključujući i provođenje vremena s prijateljima, kao i u hobijima i aktivnostima