Demencija

Autor: The Manual's Editorial Staff
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Petra Črnac Žuna, dr. med.

Što je demencija?

Demencija je problem mozga koji otežava pamćenje, razmišljanje i učenje. Većina demencija počinje postepeno i to obično nakon 65. godine života.

  • Normalno je da se mozak mijenja s godinama, ali demencija nije normalan dio starenja.

  • Većina demencija uzrokovana je Alzheimerovom bolešću, poremećajem mozga.

  • Simptomi obično počinju sa zaboravljanjem nedavnih događaja i gubljenjem u prostoru.

  • Simptomi se pogoršavaju tijekom iduće 2 do 10 godina do točke u kojoj je potrebna pomoć s dnevnim aktivnostima, kao što su jelo i hodanje.

  • Liječnici će pokušati usporiti gubitak pamćenja što je duže moguće i pomoći da osoba s demencijom bude sigurna.

Što uzrokuje demenciju?

Demencija je poremećaj mozga. Ona ne mora imati specifičan uzrok ili može biti uzrokovana mnogim poremećajima.

Većina demencija u starijih osoba uzrokovana je:

Ostali problemi s mozgom koji mogu uzrokovati demenciju uključuju:

Neke stvari mogu pogoršati demenciju:

  • drugi zdravstveni problemi, kao što su zatajenje srca i poremećaji štitnjače

  • alkohol

  • lijekovi poput tableta za spavanje, lijekova za prehladu i lijekova za tjeskobu

Koji su simptomi demencije?

Demencija uzrokuje poteškoće s:

  • pamćenjem

  • korištenjem jezika

  • osobnošću

  • jasnim razmišljanjem

Te poteškoće otežavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti, kao što su kupovina, pripremanje obroka i upravljanje novcem. Oboljele osobe također mogu imati poteškoća s neprimjerenim ponašanjem.

Simptomi se pogoršavaju kako vrijeme prolazi.

Rani simptomi demencije:

  • zaboravljanje događaja koji su se upravo dogodili

  • zaboravljanje gdje stvari stoje

  • poteškoće s pronalaženjem prave riječi i razumijevanjem onoga što drugi kažu

  • zaboravljanje plaćanja računa

  • poteškoće s brojevima

  • dezorijentiranost tijekom vožnje u poznatim mjestima

  • pretjerana emotivnost, kao što je brzo mijenjanje raspoloženja iz sreće u tugu

Obitelj i prijatelji često primjećuju da oboljele osobe djeluju drugačije nego inače. U početku je teško uočiti razlike. Katkad su oboljele osobe te koje prve primjećuju da imaju poteškoća. Takve ih poteškoće često frustriraju i uznemiruju.

Simptomi srednje teške demencije:

  • dezorijentiranost kod kuće, poput poteškoća s pronalaženjem kupaonice ili spavaće sobe

  • neprepoznavanje poznatih osoba i predmeta

  • zbunjenost i nesposobnost učenja novih informacija ili slijeđenje jednostavnih uputa

  • vožnja automobila više nije sigurna

  • potrebna je pomoć s kupanjem, odijevanjem i jelom

  • nerazumijevanje uobičajenog razgovora

  • neprimjereno ponašanje, kao što je vikanje, svlačenje u javnosti, udaranje i ponavljanje pitanja

  • poteškoće s usnivanjem i spavanjem

Promjene osobnosti postaju sve ozbiljnije. Osobe s demencijom mogu biti uplašene i sumnjičave. Neke su oboljele osobe razdražljive i neprijateljski raspoložene. Druge postaju povučene i depresivne.

Kasni simptomi demencije:

  • gubitak cjelokupnog pamćenja nedavnih i prošlih događaja

  • nerazumijevanje razgovora

  • neprepoznavanje bliskih članova obitelji ili vlastitog odraza u zrcalu

  • nemogućnost hodanja, hranjenja ili drugih dnevnih aktivnosti

U kasnoj demenciji, oboljele osobe gube gotovo sve moždane funkcije. Ne mogu ustati iz kreveta ili se kretati. Na kraju, ne mogu čak ni progutati hranu koja im se stavlja u usta.

Kako liječnici mogu posumnjati da netko ima demenciju?

Liječnici će pitati oboljele osobe i članove njihovih obitelji o postojećim simptomima. Provest će se i testovi pamćenja i druge pretrage mozga.

Da bi se isključio neki drugi zdravstveni problem kao uzrok demencije, liječnici će obaviti fizikalni pregled i laboratorijske pretrage. Ordinirat će se također slikovne pretrage kao što su kompjutorska tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MR) kako bi se pronašle abnormalnosti u mozgu.

Kako liječnici liječe demenciju?

Liječnici mogu:

  • liječiti druge zdravstvene probleme koji su uzrokovali demenciju ili ju pogoršali

  • ukinuti sve lijekove koji pogoršavaju demenciju

  • ordinirati lijek koji usporava gubitak pamćenja i pomaže kod promjena u ponašanju

  • objasniti važnost dnevne rutine za kupanje, jelo, spavanje i vježbanje

  • pomoći izraditi plan za sigurnost kod kuće (na primjer, postavljanje znakova s podsjetnicima poput "ne zaboravite isključiti štednjak" i zakazivanje posjeta članova obitelji ili prijatelja)

  • raspraviti o željama vezanima uz skrb na kraju života, kao što je smještaj u mirovni dom i o željama za reanimacijom ili priključivanjem na respirator

Stvaranje povoljnog okruženja za osobe s demencijom

Osobe s demencijom mogu imati koristi od sljedećeg:

  • Sigurno okruženje: Obično su potrebne dodatne sigurnosne mjere. Na primjer, veliki znakovi mogu biti postavljeni kao sigurnosni podsjetnici (poput "ne zaboravite isključiti štednjak"), ili se tajmeri mogu instalirati na štednjake ili električnu opremu. Skrivanje ključeva automobila može pomoći u sprečavanju nesreća, a postavljanje detektora na vrata može spriječiti lutanje. Ako je lutanje problem, korisne su identifikacijska narukvica ili ogrlica.

  • Poznato okruženje: Osobe s demencijom obično najbolje funkcioniraju u poznatom okruženju. Preseljenje u novi dom ili grad, preuređivanje doma ili čak maljanje zidova u drugu boju može uzrokovati probleme.

  • Stabilnost: Uspostavljanje redovite rutine za kupanje, jelo, spavanje i druge aktivnosti može osobama s demencijom pružati osjećaj stabilnosti. Redoviti kontakt s istim ljudima također može pomoći.

  • Puno podsjetnika: Veliki dnevni kalendar, sat s velikim brojevima, radio, dobro osvijetljene sobe i noćno svjetlo pomažu oboljelim osobama da budu svjesne vremena i prostora u kojem se nalaze. Također, članovi obitelji i skrbnici uvijek se mogu predstaviti svaki put kad posjete oboljelu osobu. Također mogu često komentarima podsjećati osobe s demencijom na to gdje se nalaze i što se događa.
Politika privatnosti