Kirurški i laserski zahvati (refraktivna kirurgija) mogu se koristiti za ispravljanje refraktvnih greški poput kratkovidnosti, dalekovidnosti, i astigmatizma. Ovim postupcima preoblikujemo rožnicu čime se omogućava bolje usmjeravanje svjetlosti na mrežnicu. Druga vrsta refraktivne kirurgije je umetanje tanke leće u oko kod osoba sa izraženom kratkovidnošću.
Cilj refraktivne kirurgije je smanjiti ovisnost o naočalama ili kontaktnim lećama. Prije donošenja odluke o takvom zahvatu, osoba bi se trebala posavjetovati s oftalmologom (liječnikom koji se specijalizirao za procjenu i liječenje (kirurško i nekirurško) očnih bolesti te bi trebalo uzeti u obzir vlastite potrebe i očekivanja u odnosu na moguće rizike.
Najbolji kandidati za refraktivnu kirurgiju su zdravi ljudi u dobi od 18 godinana više sa zdravim očima koji nisu zadovoljni naočalama ili kontaktnim lećama i koji uživaju u aktivnostima kao što su plivanje ili skijanje, a koje se teško obavljaju koristeći se naočalama ili kontaktnim lećama. Mnogi ljudi se podvrgavaju ovom opertaivnom zahvatu iz praktičnih i kozmetičkih razloga. Međutim, refraktivna kirurgija se ne preporučuje svim osobama s refraktivnim pogreškama.
Ljudi koji obično ne bi trebali imati refraktivni opertaivni zahvat uključuju:
-
osobe koje su u protekloj godini promjenili dioptriju
-
osobe koje boluju od autoimunih bolesti ili bolesti vezivnog tkiva što dovodi do otežanog zacjeljivanje rana.
-
Aktivna bolest oka, kao što je izrazita suhoća oka.
-
keratokonus (stožasta rožnica)
-
Prethodni herpes simplex infekcija oka+
Dodatno, ljudi kojima se ne preporučuje refraktivna kirurgija su oni koji
-
Uzimaju određene lijekove (na primjer, izotretinoin ili amiodaron)
-
su mlađi od 18 godina (uz nekoliko iznimaka)
Liječnik utvrđuje točnu refrakcijsku grešku (doznake za naočale) prije operacije. Oči se temeljito pregledaju s time da se posebna pažnja daje površinskim stanicama rožnice (uzimajući u obzir činjenicu da li rožnica ima labav ili čvrst površinski sloj), oblik i debljinu rožnice (koristeći se testovima poput topografije, tomografije i pahimetrije), .pachymetry), veličini zjenica, intraokularnom tlaku, optičkom živcz i mrežnici.
Refraktivni kirurški zahvati su općenito kratki i uzrokuju blagu nelagodu. Kapi za oči se koriste za smanjenje osjeta oka. S obzirom da je oko i dalje pomično, osoba ne bi smjela micati očima tokom zahvata. U većini slučajeva, pacijent ide doma neposredno nakon zahvata.
Nakon postupka većina ljudi ima dovoljno dobar vid na daljinu za kvalitetno obavljanje većine uobičajenih poslova (npr. vožnja automobila ili gledanje filma u kinu), iako nemaju svi savršen, 20/20 vid. Više od 95% ljudi ne treba korektivne leće za vid na daljinu . ?. Čak ako i ne nose naočale za vid na daljinu, većina ljudi starijih od 40 godina nakon refraktivne kirurgije i dalje mora nositi naočale za čitanje.
Nuspojave refraktivne kirurgije uključuju privremene simptome
Ponekad, ti simptomi ne nestanu. Suhoća očiju može uzrokovati zamućenje vida.
Moguće komplikacije refraktivne kirurgijesu
-
prekomjerna korekcija
-
preslaba korekcija
-
Infekcija
Druge komplikacije uključuju prekomjernu upalu, dvoslike, pretjeranu osjetljivost na svjetlo, odsjaj i areole oko svjetla, suhoću, omaglicu, poteškoće s gledanjem ili vožnjom noću, nabiranje rožnice i taloženje stanica ili drugog materijala u rožnici. Rijetko, infekcija ili upala mogu dovesti do oslabljenog vida.
Rijetko, čak i uz naočale, osoba može imati lošiji vid nakon refraktivne kirurgije.
Vrste refraktivne kirurgije
Dva najčešća refraktivna zahvata na rožnici su
Laserska in situ keratomijeloza (LASIK)
LASIK se koristi za ispravljanje kratkovidosti, dalekovidnosti i astigmatizma. LASIK-om se na centralnom dijelu rožnice napravi vrlo tanak poklopac pomoću lasera ili uređaja za rezanje koji se naziva mikrokeratom. Poklopac se odigne te se kompjuterski kontroliranim impulsima visoko fokusiranog ultraljubičastog svjetla iz ekscimerskog lasera odstranjuju manje količine tkiva rožnice koja se nalaze ispod poklopca te ime uzrokuju preoblikovanje rožnice. Poklopac se zatim vraća na svoje mjesto i zacijeljuje spontano tokom nekoliko dana.
LASIK uzrokuje blagu nelagodu tijekom i nakon operacijskog zahvata. Porast vidne oštrine je brz, a većina ljudi se može vratiti na posao u roku od 1 do 3 dana.
Komplikacije uključuju moguće probleme vezane uz poklopac te dugotrajno stanjivanje i izbočivanje rožnice (ektazije). Ako se nastane problem s poklopcem, operacija se zaustavlja, te se eventualno može ponovno pokušati nakon 6 mjeseci. Jedan od potencijalnih problema je pomak poklopca nakon teške povrede oka te uzrokuje zamućenje vida. Ovaj problem često se može riješiti aktivnim neposrednim liječenjem. Vrlo rijetko, komplikacije povezane s poklopcem rožnice uključuju zacijeljivanje s brazdama uzrokuju zamućenje ili vid zvijezda ili areola. Ako se problemi s poklopcem ne isprave, isti mogu trajno narušiti sposobnost vršenja zadataka poput vožnje po noći te se mor postaviti tvrda kontaktna leća. Ektazija može uzrokovati zamućenje, povećanu kratkovidost i nepravilan astigmatizam. Ostale komplikacije uključuju povremeno, ali izraženo zamagljenje vida koje nastaje kao posljedica suhoće oka te rijetko, infekcije koje ugrožavaju vid ili uzrokuju upalu rožnice.
LJudi koji imaju bilokakvo stanje koje ih sprječava u u vršenju refraktivnog kirurškog zahvata, kao i ljudi koji imaju tanku rožnicu ili labav površinski sloj rožnice, nisu dobri kandidati za LASIK.
Fotorefraktivna keratektomija (PRK)
PRK se prvenstveno koristi za ispravljanje kratkovidosti, astigmatizma ili dalekovidnosti. PRK zahtjeva korištenje excimer laser za preoblikovanje rožnice. Za razliku od LASIK-a, ne stvara se poklopac. Na početku zahvata stanice sa površine se prvo odstranjuju. Potom, kao u LASIK-u, računalom kontrolirani puslevi vrlo usmjerenih ultraljubičastih zraka uklanjanju male količine rožnice čime mjenjaju njen oblik te postižu bolje usmjerenje svjetlosti na mrežnicu i poboljšavaju vid bez korištenja naočala ili kontaktnih leća. Kontaktna leća postavlja se na oko nakon operacije te djeluje kao zavoj (naziva se zavojna leća). Ona potpomaže površinskim stanicama da ponovno narastu i zacijele te ublažava bol. Ovaj postupak obično traje 5 minuta po oku.
Komplikacije uključuju moguć nastanak neprozirnosti (koja uzrokuje zamućen ili maglovit vid) ako se ukloni velika količina tkiva rožnice. Također, ljudi trebaju koristiti kortikosteroidne kapi za oči nekoliko mjeseci nakon operacije. Upotreba kortikosteroidnih kapi za oči može uzrokovati glaukom. Stoga okulisti pomno prate osobe koje koriste kortikosteroidne kapi za oči. Rijetka komplikacija koja ugrožava vid je i teška infekcija rožnice.
Iako je osjećaj nelagode i duže vrijeme zacjeljivanja rožnice koristeći se PRK metodom u odnosu na LASIK (jer uklonjene površinske stanice moraju ponovo urasti), PRK se ponekad može napraviti osobama koje se ne mogu podvrgnuti LASIK metodi, kao što su oni s labavim površinskim slojem rožnice ili pretankom rožnicom.
Druga refraktivna kirurgija
Druge metode koje mogu imati prednosti, ali i rizike osim LASIK i PRK uključuju
-
Ekstrakcija leće s malim rezom (SMILE)
-
fakične intraokularne leće (IOL)
-
Inleje rožnice
-
uklanjanje bistre leće
-
Segmenti intrakornog prstena (INTACS)
-
Radijalna keratotomija i astigmatska keratotomija
Ekstrakcija leće s malim rezom (SMILE)
SMILE se koristi za liječenje kratkovidosti. U SMILE, liječnik koristi laser za izrezivanje manje lenticule (diska) tkiva rožnice. Ovo tkivo se potom uklanja kroz vrlo mali rez (2 do 4 mm) rožnice. Preoblikovana rožnica ispravlja lomnu pogrešku u osoba s kratkovidnošću.
SMILE je sličan LASIK-u u smislu učinkovitosti i sigurnosti postupka. Međutim, budući da SMILE ne stvara poklopac tkiva kao u LASIK-u, izbjegavaju se komplikacije povezane s preklopom (kao što je pomak poklopca). Osim toga, zbog vrlo malog reza, rizik od razvoja suhog oka je manji.
SMILE nosi nešto veći rizik od intraoperativnih komplikacija koje se nazivaju gubitak usisavanja.? Međutim, gubitak usisavanja obično ne narušava vid ukoliko se pravilno tretira. Neki ljudi ne mogu se podvrgnuti drugim operacijama oka nakon SMILE zahvata.
Fakične intraokularne leće (IOL)
Za ljude koji su visoko kratkovidni i koji nisu prikladni kandidati za lasersku korekciju vida, plastična leća se može postaviti unutar oka, ispred ili iza šarenice (implantacija fakične intraokularne leće). Vlastita leća osobe ostaje na mjestu.
Rizici koji nastaju kao posljedica implantacije fakične IOL uključuju nastanak katarakte, glaukoma, infekcija te otekline rožnice.
Neki ljudi mogu imati lasersku korekciju vida nakon postavljanja fakične IOL kako bi dodatno ispravili vid.
Rožnični umetci
Umetci rožnice su implantati koji se koriste za liječenje staračke dalekovidosti. Liječnik postavlja implantat u središte rožnice, točno ispred zjenice, ispod pokloca tkiva rožnice stvoren laserom ili uređajem koji se naziva mikrokeratom. Ova operacija je ponovljiva.
Moguće komplikacije uključuju zamagljivanje rožnice koji može zamutiti vid, nastanak krugova oko izvora svjetlosti te poteškoće s čitanjem u prigušenom svjetlu. Postojanje zamagljenja ili upale rožnice zahtjeva liječenje kortikosteroidnim kapima kroz nekoliko mjeseci. Kortikosteroidne kapi kao nuspojavu mogu uzrokovati glaukom. Stoga okulisti pomno prate osobe koje koriste kortikosteroidne kapi za oči. Druge komplikacije ove operacije uključuju pomicanje umetka (koji može pogoršati vid na daljinu), suho oko te prekomjerni rast okolnih stanica (što može uzrokovati zamućen vid i pojačanu osjetljivost na svjetlost).
Uklanjanje bistre leće
Ponekad se ukloni prirodna leća, a plastična leća umetne se u kapsulu leće iako je prirodna leća bistra (uklanjanje bistre leće s implantacijom IOL-a). To je isti postupak kao i operacija sive mrene, ali sive mrene ili zamućenosti leće zapravo nema. Lensektomija bistre leće s implantacijom IOL-a može biti prikladnija za osobe s visokom dalekovidnosti a starije su od 40 godina. Budući da ova tehnika zahtijeva stvaranje otvora u oku, postoji vrlo mali rizik (ali značajno veći u usporedbi s LASIK metodom) od teške infekcije unutrašnjosti oka. Obično se lensektomija bistre leće izbjegava kod mladih ljudi koji su visoko kratkovidni jer imaju povećan rizik odvajanja mrežnice nakon operativnog zahvata.
Unutarrožnični prstenasti segmenti (INTACS)
INTACS se koristi za osobe s blagom kratkovidnošću i minimalnim astigmatizmom. Mali, plastični poput luka, oblikovani segmeni se postavljaju u središnji dio rožnice bliže njenom vanjskom rubu. Plastični lukovi mjenjanju oblik rožnice čime poboljšavaju izoštrenje slike. S obzirom da se tkivo ovim putem ne odstranjuje, ovaj postupak je reverzibilan uklanjanjem malih plastičnih djelova.
Rizici uključuju astigmatizam, slabu korekciju, prekomjernu korekciju, infekciju, odsjaj i videnje aureola.
Trenutno se INTACS uglavnom koristi za liječenje poremećaja kao što su keratokonus i ektazija nakon LASIK ili PRK operacije kada naočale ili kontaktne leće ne pružaju zadovoljavajući vid ili su neudobne.
Radijalna keratotomija i astigmatska keratotomija
U radijalnoj keratotomiji i astigmatskoj keratotomiji kirurzi mijenjaju oblik rožnice tako što stvaraju duboke rezove u rožnici koristeći se dijamantnom oštricom.
Radijalna keratotomija je zamijenjena laserskom korekcijom vida i rijetko se koristi .
Astigmatska keratotomija i dalje se često obavlja paraleno s operacijom katarakte.