Gastroenteritis u djece

Autor: William J. Cochran, MD
Urednik sekcije: prof. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med.
Prijevod: Antonia Jeličić Kadić, dr. med.

Gastroenteritis je upala probavnog sustava koja rezultira povraćanjem, proljevom ili oboje i ponekad je praćena povišenom tjelesnom temperaturom ili grčevima u trbuhu.

  • Gastroenteritis je obično uzrokovan virusnom, bakterijskom ili parazitskom infekcijom.

  • Infekcija uzrokuje kombinaciju simptoma kao što su povraćanje, proljev, grčevi u trbuhu, vrućica i slab apetit, što može dovesti do dehidracije.

  • Djetetovi simptomi i anamneza o izvoru zaraze pomažu liječniku da potvrdi dijagnozu.

  • Gastroenteritis je najbolje spriječiti poticanjem djece i njihovih skrbnika da operu ruke i podučavaju o izbjegavaju konzumiranja nepropisno pohranjene hrane i kontaminirane vode.

  • Potrebno je dati dovoljno tekućine i rehidracijsku otopinu, ali ponekad djeca trebaju posjetiti liječnika, pa čak i biti hospitalizirana.

(Za gastroenteritis kod odraslih, vidi Gastroenteritis.)

Gastroenteritis, ponekad pogrešno nazvan "želučana gripa", najčešći je probavni poremećaj u djece. Veliki gubitak tekućine stolicom i povraćanjem tijekom izraženog i ozbiljnog gastroenteritisa uzrokuje dehidraciju i poremećaj kemijskih tvari u krvi (elektrolita).

Svake godine diljem svijeta zabilježi se oko 3 do 5 milijardi slučajeva, najčešće među djecom mlađom od 5 godina koja žive u zemljama gdje su djeca izloženija rizicima, a pružanje skrbi često nije lako dostupno. Širom svijeta, svake godine od proljeva i dehidracije uzrokovane gastroenteritisom umre između 1,5 do 2,5 milijuna djece. U zemljama gdje su djeca dobro uhranjena i imaju pristup izvrsnoj medicinskoj skrbi (što je najvažnije, hidracijskim tekućinama koje se daju venom [intravenski] kada je to potrebno), posljedice nisu tako ozbiljne. Usprkos navedenom, akutni gastroenteritis je još uvijek čest problem u Sjedinjenim Američkim Državama. Svake godine, gastroenteritis je uzrok oko 1,5 milijuna posjeta liječniku, 200 000 hospitalizacija i 100 do 300 smrtnih slučajeva.

Uzroci

Uzroci gastroenteritisa u djece

Većina gastroenteritisa je uzrokovana

  • Virusima (najčešći uzročnici)

  • Bakterijama

  • Parazitima

Rijetki uzroci gastroenteritisa uključuju

  • Kemijske otrove

  • Lijekove

Rijetko je gastroenteritis posljedica alergijske reakcije (eozinofilni gastroenteritis) ili alergije na hranu.

Virusi

Virusi su najčešći uzrok gastroenteritisa u SAD-u. Četiri vrste virusa uzrokuju većinu gastroenteritisa. Dva najčešća su

  • Norovirus (najčešći u SAD-u)

  • Rotavirus (najčešći u svijetu)

Većina drugih virusnih slučajeva uzrokovana je astrovirusom ili adenovirusom.

Djeca se obično zaraze virusnim gastroenteritisom od druge djece koja su bila zaražena ili koja su bila izložena virusu, najčešće u dječjim vrtićima, školama i drugim napučenim sredinama. Virusni gastroenteritis je vrlo zarazan i lako se širi među djecom.

Fekalno-oralni prijenos je uobičajeni način prijenosa i širenja gastroenteritisa. Fekalno-oralno znači da se virusi iz proljeva (izmeta) zaražene osobe dospije u usta druge osobe. Naravno, ljudi ne jedu direktno stolicu. Umjesto toga, djeca s proljevom i/ili njihovi skrbnici mogu imati zaraženu stolicu na rukama (pogotovo kada ne operu ruke temeljito). Zatim svi predmeti koje dodirnu (kao što su pelene, igračke ili hrana) također postanu kontaminirani zaraženom stolicom. Druga djeca koja dodiruju taj predmet, a zatim stavljaju ruke i prste u usta i blizu njih, mogu se zaraziti virusom. Virusni gastroenteritis također se može širiti kihanjem i pljuvanjem.

Norovirus je postao najčešći uzrok gastroenteritisa u svim dobnim skupinama, uključujući djecu, u Sjedinjenim Američkim Državama od uvođenja rotavirusnih cjepiva. Ovaj virus obično pogađa djecu u dobi između 6 i 18 mjeseci. Iako se infekcije javljaju tijekom cijele godine, 80% ih se javi od studenog do travnja. Većina ljudi se zarazi nakon konzumacije kontaminirane hrane ili vode. Budući da je norovirus vrlo zarazan, infekcija se lako može prenijeti s osobe na osobu. Norovirus uzrokuje većinu slučajeva epidemija gastroenteritisa koje se pojavljuju na brodovima za krstarenje i u staračkim domovima.

Rotavirus je najčešći uzrok teškog proljeva koji dovodi do dehidracije u dojenčadi i djece širom svijeta. Učestalost se smanjila od uvođenja cjepiva protiv rotavirusa. Obično pogađa dojenčad i malu djecu u dobi od 3 do 15 mjeseci. Rotavirus je vrlo zarazan. Većina infekcija prenosi se fekalno-oralnim prijenosom, a zaražena dojenčad može proširiti infekciju na odrasle. U umjerenim klimatskim uvjetima, infekcije rotavirusom su najčešće u zimskim mjesecima, a manje su česte u ljetnim mjesecima. U tropskim krajevima, mogu se pojaviti tijekom cijele godine.

Astrovirus može zaraziti ljude svih dobi, ali obično inficira dojenčad i malu djecu. Infekcija je najčešća zimi i prenosi se fekalno-oralnim prijenosom.

Adenovirus najčešće pogađa djecu mlađu od 2 godine. Infekcije se događaju tijekom cijele godine a malo su učestalije tijekom ljeta. Infekcija se širi fekalno-oralnim prijenosom.

Bakterije

Bakterije koje najčešće uzrokuju gastroenteritis uključuju

  • Campylobacter

  • Clostridium difficile

  • Escherichia coli (E. coli)

  • Salmonella

  • Shigella

  • Staphylococci (uzrokuju stafilokokno trovanje hranom)

  • Yersinia

Djeca se mogu zaraziti

  • Dodirivanjem ili konzumiranjem kontaminirane hrane, osobito sirovog ili neadekvatno kuhanog mesa, peradi ili jaja

  • Konzumiranjem kontaminiranih školjaka

  • Konzumiranjem nepasteriziranog mlijeka ili soka

  • Dodirivanjem životinja koje nose određene bakterije

  • Konzumiranjem kontaminirane vode, na primjer iz bunara, potoka ili bazena

Bakterije mogu rasti u mnogim vrstama namirnica koje su ostavljene na sobnoj temperaturi, a ne u hladnjaku (potencijalno problematične situacije uključuju buffete i piknike). Bakterije soja Staphylococcus u kontaminiranoj hrani mogu izlučiti toksin koji uzrokuje naglo povraćanje i proljev. Gastroenteritis koji nastaje konzumacijom zaražene hrane ili hrane u kojoj se nalaze toksini bakterija ponekad se naziva trovanje hranom.

Djeca se ponekad mogu zaraziti Salmonella bakterijama dirajući reptile (kornjače ili guštere), ptice ili vodozemce (žabe ili daždevnjake), a rijetko se zaraze s E. coli kontaktom sa životinjama u zoološkim vrtovima. Ponekad se neke bakterije prenose preko psa ili mačke koji imaju proljev.

Djeca se mogu zaraziti gastroenteritisom gutanjem ili plivanjem u kontaminiranoj vodi, kao što su izvori, potoci, vodeni parkovi i bazeni (zvani recreational water illness).

Infekcija bakterijama Clostridium difficile može se pojaviti u djece koja koriste antibiotike ili koja su prestala koristiti antibiotike u posljednjih 6 do 10 tjedana (). Neka djeca mogu razviti Clostridium difficile infekciju nakon hospitalizacije, a slučajevi se mogu javiti i u zajednicama. Clostridioides difficile je sada vjerojatno najčešći bakterijski uzrok proljeva u Sjedinjenim Američkim Državama.

Paraziti

Gastroenteritis uzrokovan parazitima (npr. Giardia intestinalis i Cryptosporidium parvum) obično se razvija nakon konzumiranja onečišćene vode ili se osoba zarazi fekalno-oralnim prijenosom (za koje je poznato da se javlja u kolektivima). Parazit Entamoeba histolytica čest je uzrok krvavog proljeva u područjima gdje je higijena nedostatna, ali je rijedak u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kemijski toksini

Gastroenteritis može biti posljedica uzimanja kemijskih toksina. Ti se toksini mogu naći u biljkama, kao što su otrovne gljive, ili u nekim vrstama egzotičnih plodova mora. Djeca koja jedu navedenu hranu mogu razviti gastroenteritis. Djeca mogu razviti gastroenteritis nakon konzumiranja vode ili hrane koja je kontaminirana kemijskim elementima kao što su arsen, olovo, živa ili kadmij.

Lijekovi

Mnogi lijekovi uzrokuju proljev. Djeca koja dobivaju (ili koji slučajno progutaju) određene lijekove (kao što su antibiotici ili antacidi) mogu razviti gastroenteritis (vidi: Gastroenteritis kao nuspojava lijekova).

Simptomi

Simptomi gastroenteritisa u djece

Simptomi gastroenteritisa su obično kombinacija

  • Povraćanja

  • Proljeva

  • Grčeva u trbuhu

  • Vrućice

  • Lošeg apetit

Najčešći simptomi gastroenteritisa, bez obzira na uzrok su povraćanje i proljev. Gastroenteritis kao posljedica infekcije može uzrokovati vrućicu, a česti su i bolovi u trbuhu.

Gastroenteritis uzrokovan virusima

Virusi uzrokuju vodeni proljev. Stolice rijetko sadrže sluz ili krv.

Rotavirus može trajati 5 do 7 dana kod dojenčadi i male djece. Vodeći simptom je povraćanje, a neki bolesnici imaju povišenu temperaturu. Proljev je vodenast, ali ne sadrži krv. Vjerojatnije je da će proljev u djece izazvati tešku dehidraciju pa čak i smrt.

Norovirus u djece češće uzrokuje povraćanje nego proljev i traje samo 1 do 2 dana. Djeca imaju grčeve u trbuhu i mogu imati temperaturu, glavobolju i bolove u mišićima.

Adenovirus uzrokuje blago povraćanje 1 do 2 dana nakon pojave proljeva. Proljev može trajati 1 do 2 tjedna.

Astrovirus uzrokuje simptome slične blagoj rotavirusnoj infekciji.

Gastroenteritis uzrokovan bakterijama

Bakterije obično uzrokuju povišenu temperaturu i krvavi proljev, a neki tipovi mogu izazvati i grčeve u trbuhu. Određene vrste bakterija, kao što su neki sojevi E. coli i ShigellShigella, proizvode toksine koji mogu izazvati komplikaciju zvanu hemolitičko-uremijski sindrom, što može uzrokovati tešku anemiju i akutnu ozljedu bubrega.

Gastroenteritis uzrokovan parazitima

Paraziti obično uzrokuju proljev koji može trajati dugo vremena i mogu biti uzrok povremenog proljeva. Proljev obično nije krvav. Djeca mogu biti jako umorna i gube na težini kada imaju dugotrajni proljev uzrokovan parazitskom infekcijom.

Komplikacije gastroenteritisa

Najčešća komplikacija teškog gastroenteritisa je dehidracija (premalo tekućine u tijelu), što se događa kada se mnogo tekućine izgubi povraćanjem i stolicom. Djeca koja su blago dehidrirana su žedna, ali ozbiljno dehidrirana djeca postaju neraspoložena, razdražljiva ili troma (letargična).

Dehidracija i ozbiljnije nuspojave se češće razvijaju u dojenčadi nego u starije djece. Dojenčad koja je dehidrirana treba hitnu medicinsku skrb.

Znakovi dehidracije u dojenčadi koja zahtijevaju hitnu medicinsku skrb uključuju sljedeće:

  • Udubljena fontanela (meka točka na glavi).

  • Upale oči.

  • Plač bez suza.

  • Suha usta.

  • Smanjena količina mokraće.

  • Letargija i pospanost.

Međutim, može biti teško odrediti koliko dojenčad s proljevom mokri. Lakše je prepoznati smanjenje količine mokraće i žeđ kod starije djece.

Dijagnoza

Dijagnoza gastroenteritisa u djece
  • Simptomi, anamneza povijesti bolesti djeteta i fizikalni pregled

  • Ponekad mikrobiološka analiza stolice

Liječnik postavlja dijagnozu gastroenteritisa na temelju simptoma djeteta i odgovora roditelja na pitanja o tome čemu je dijete bilo izloženo.

Dijagnoza gastroenteritisa obično je jasna na temelju samih simptoma, ali uzrok često nije. Ponekad su drugi članovi obitelji nedavno imali slične simptome. U drugim slučajevima, uzrok gastroenteritisa se može pratiti do onečišćene vode ili neadekvatno kuhane, pokvarene ili kontaminirane hrane, kao što su sirovi plodovi mora ili majoneza koja je predugo ostavljena izvan hladnjaka. Nedavna putovanja, pogotovo u određene inozemne zemlje, i nedavna upotreba antibiotika mogu pomoći u identifikaciji uzroka.

Dijagnostički testovi obično nisu potrebni jer je većina gastroenteritisa kratkotrajna. Međutim, ako su simptomi teški ili traju duže od 48 sati, uzorci stolice mogu se pregledati u laboratoriju i analizirati na prisutnost bijelih krvnih stanica, bakterija, virusa ili parazita. Može se napraviti i laboratorijska analiza krvi, a potrebno je promatrati i tražiti znakove komplikacija.

Prevencija

Prevencija gastroenteritisa u djece

Dva cjepiva za sprječavanje rotavirusne infekcije dostupna su kao dio preporučenog rasporeda cijepljenja djeteta. Postojeća cjepiva protiv rotavirusa nisu povezana s invaginacijom (ozbiljnom bolesti crijeva), kao što je to bio slučaj s prvim cjepivom. Cjepivo protiv rotavirusa smanjuje infekciju rotavirusima za oko 80% u Sjedninjenim Američkim Državama.

Djecu koja su dovoljno stara treba naučiti da peru ruke i izbjegavaju konzumaciju nepropisno pohranjene hrane i kontaminirane vode. Dobra opća smjernica je držanje hladne hrane hladnom, a tople hrane toplom. Hranu koja se iz hladnjaka izvadi treba konzumirati u roku od jednog sata.

Dojenje je još jedan jednostavan i učinkovit način da se spriječi gastroenteritis u dojenčadi. Dojena djeca imaju značajno nižu stopu gastroenteritisa u usporedbi s djecom koja se hrane formulom. Skrbnici koji hrane dojenčad bočicom, trebaju temeljito oprati ruke sapunom i vodom prije pripreme bočica. Skrbnici također trebaju temeljito oprati ruke nakon mijenjanja pelena. Područja za mijenjanje pelena treba redovito dezinficirati svježe pripremljenom otopinom kućnog izbjeljivača (¼ šalice izbjeljivača razrijeđena u 1 galonu vode). Djeca s proljevom ne bi trebala pohađati dječje vrtiće dok njihovi simptomi ne prestanu. Djeca zaražena Shigella ili E. coli koje uzrokuju krvavi proljev bi trebala imati i dva negativna testa stolice prije nego im se dopusti da se vrate u kolektiv.

Roditelji mogu spriječiti dehidraciju potičući svoje dijete da pije tekućinu, čak i ako su to samo male, česte količine.

Dojenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom ne smiju dirati gmazove, ptice ili vodozemce jer te životinje obično prenose Salmonella bakterije, a infekcija je kod ove djece teža.

Roditelji mogu spriječiti "rekreacijske vodene bolesti" tako da ne dopuste svojoj djeci plivanje u javnim vodama ako imaju proljev. Djeca koja koriste pelene trebaju redovito biti pregledavana radi prisutnosti stolice te mijenjana na području udaljenom od vodenih površina Roditelji bi trebali podučavati svoju djecu da izbjegavaju gutanje vode tijekom plivanja.

Liječenje

Liječenje gastroenteritisa u djece
  • Tekućine i rehidracijske otopine

  • Rijetko antibiotici za određene infekcije

  • Rijetko lijekovi koji smanjuju povraćanje ili proljev

Obično je jedino liječenje koje je potrebno za gastroenteritis mirovanje i unos odgovarajuće količine tekućine.

Jednom kada dijete ima gastroenteritis, roditelji bi trebali nadzirati hidratacijski status svog djeteta. Mogu se dati lijekovi koji zaustavljaju proljev ili antibiotici, ali samo u određenim specifičnim situacijama pod nadzorom liječnika.

Rehidracija

Djecu treba poticati da piju tekućinu, čak i ako su to samo male, česte količine. Dojenčad bi trebala nastaviti s dojenjem ili konzumacijom formule, uz dodatak oralne elektrolitske otopine (otopina za oralnu rehidraciju—dostupna u obliku praška i tekućine u ljekarnama i nekim trgovinama prehrambenih proizvoda). Sok, soda, gazirana pića, čajevi, sportski napici i pića koja sadrže kofein ne smiju se davati dojenčadi i maloj djeci. Ta pića mogu sadržavati previše šećera, što može pogoršati proljev i sadržavati premalo soli (elektrolita) koje su potrebne za zamjenu onih koje je tijelo izgubilo. Za adolescente, sportski napici su poželjniji od sokova i gaziranih pića zbog niže razine šećera, iako i dalje sadrže manje elektrolita u usporedbi s oralnim elektrolitskim otopinama. Obična voda nije idealna za liječenje dehidracije djece bilo koje dobi jer ne sadrži sol.

Djeca koja povraćaju trebaju često uzimati male količine tekućine kako bi se spriječila dehidracija. Roditelji bi trebali ponuditi djetetu nekoliko gutljaja tekućine. Ako povraćanje prestane, gutljaji se ponavljaju svakih 10 do 15 minuta, povećavajući količinu svako sat - dva vremena ako dijete dobro tolerira. Zatim se veće količine mogu dati rjeđe, svako otprilike sat vremena. Tekućina se apsorbira vrlo brzo, tako da ako dijete ne povrati više od 10 minuta nakon konzumacije, većina tekućine se apsorbirala i treba nastaviti s davanjem tekućine. Količina tekućine koja se daje djetetu u 24-satnom razdoblju ovisi o djetetovoj dobi i težini, ali općenito bi trebala biti oko 50 do 75 ml tekućine za svaki kilogram težine djeteta. Ako se djetetovo povraćanje ili proljev smanji, roditelji mogu pokušati uvesti normalnu prehranu sljedeći dan. Isključiva primjena otopine elektrolita ne smije se davati dulje od 24 sata zbog mogućih problema povezanih s neadekvatnim unosom hrane.

Djeca koja imaju proljev, ali malo povraćaju trebala bi dobiti dodatnu tekućinu kako bi nadoknadila tekućinu izgubljenu proljevom. No, za razliku od djece koja povraćaju, mogu dobiti veću količinu tekućine odjednom i hraniti se njihovom uobičajenom prehranom. Međutim, ako dijete ima izražen proljev, vjerojatno bi trebalo smanjiti konzumaciju mliječnih proizvoda (koji sadrže laktozu). Težak gastroenteritis može smanjiti sposobnost djeteta da apsorbira laktozu, što rezultira još većim proljevom.

Djeca koja ne mogu zadržati ni gutljaj tekućine ili imaju znakove ozbiljne dehidracije (kao što su letargija, suha usta, nedostatak suza i odsutnost mokrenja 6 ili više sati) su u opasnosti i odmah trebaju posjetiti liječnika. Djeca koja nemaju te znakove trebaju posjetiti liječnika ako simptomi bolesti traju duže od 1 ili 2 dana. Ako je dehidracija teška, liječnik može davati djeci tekućinu venskim putem (intravenski).

Lijekovi

Lijekovi protiv proljeva poput loperamida ne bi se smjeli davati djeci mlađoj od 18 godina.

Za djecu koja ozbiljno povraćaju, liječnici mogu dati određene lijekove koji ublažavaju povraćanje (kao što je ondansetron) na usta ili intravenski.

Antibiotici nemaju vrijednost kada je uzrok gastroenteritisa virusna infekcija. Liječnici daju antibiotike samo kada su gastroenteritisi uzrokovani određenim bakterijama (kao što su Shigella i Campylobacter) za koje se zna da odgovaraju na liječenje antibioticima.

Određeni lijekovi (poput metronidazola i nitazoksanida) mogu se dati za liječenje parazitskih infekcija.

Probiotici

Probiotici su organizmi kao što su bakterije koje se prirodno nalaze u tijelu i potiču rast dobrih bakterija. Nalase se i u hrani i mogu se uzeti kao dodaci. Probiotici, poput laktobacila (obično prisutni u jogurtu), mogu neznatno skratiti trajanje proljeva (možda za jedan dan) ako ih ljudi počnu uzimati ubrzo nakon početka bolesti. Međutim, probiotici vjerojatno ne sprečavaju ozbiljnije posljedice gastroenteritisa, kao što je potreba za intravenskim tekućinama ili hospitalizacijom.