U ateroembolijskoj bolesti bubrega, brojni mali komadići masnog materijala (ateroembolusi) putuju iz arterija iznad bubreag te pritom začepljuju najmanje grane bubrežnih arterija, uzrokujući zatajenje bubrega.
-
Obično do pojave ateroemolusa dolazi prilikom komplikacija operacija ili različitih zahvata na aterosklerotičnoj aorti.
-
Mogu se razviti simptomi zatajenja bubrega, plavi prsti ili može doći do pojave plavkaste čipkaste diskoloracije kože stopala i nogu.
-
Kako bi se potvrdila dijagnoza moguće je uzeti i analizirati uzorak tkiva bubrega (biopsija).
(Vidi također Pregled poremećaja krvnih žila bubrega.)
Uzroci
Uzroci ateroembolijske bolesti bubrega
Sićušni komadići tvrdog masnog materijala koji se drže za stvrdnute (aterosklerotične) stijenke krvnih žila, obično aorte, odvoje se i putuju kroz krvotok, tako postajući embolusi (ateroembolusi). Neki embolusi putuju do najmanjih bubrežnih arterija te uzrokuju blokadu opskrbe krvlju tog dijela bubrega. Obično taj proces zahvaća podjednako i istovremeno oba bubrega. Ateroembolusi također mogu uzrokovati i opstrukciju krvotoka u drugim organima.
Kod teške ateroskleroze aorte masni materijal može se spontano otrgnuti. Najčešće takva pojava nastaje kao komplikacija operacije ili angioplastike ili slikovnih postupaka koji uključuju aortu, kao što je arteriografija, kada se komadi masnog materijala koji se drže za zidove aorte nenamjerno otkinu. Ateroembolijska bolest bubrega učestalija je kod starijih osoba.
Simptomi
Simptomi ateroembolijske bolesti bubrega
Ateroembolijska bolest bubrega obično uzrokuje akutnu ili polagano progresivnu nesposobnost bubrega da filtriraju otpadne proizvode iz krvi (zatajenje bubrega). Ukoliko je začepljenje arterija rezultat operativne ili slikovne procedure koja uključuje aortu, obično dolazi do naglog zatajenja bubrega. To često dovodi do smanjenja proizvodnje mokraće.
Kako napreduje i pogoršava se bubrežno zatajenje, tako dolazi do pojave raznih simptoma akutne bubrežne ozljede, počevši s umorom, mučninom, gubitkom apetita, svrbežom i poremećajem koncentracije. Ovi simptomi odraz su poremećaja mišića, mozga, živaca, srca, probavnog sustava i kože kao posljedica zatajenja bubrega.
Ateroembolusi mogu uzrokovati i pojavu simptoma zatajenja drugih organa. Ukoliko embolusi završe u rukama ili nogama, može doći do pojave simptoma poput plavih prsiju ili čipkastog ljubičastog obojenja kože te čak i do gagrene. Komadići ateroembolusa koji završe u oku mogu uzrokovati iznenadnu sljepoću.
Dijagnoza
Dijagnoza ateroembolijske bolesti bubrega
Analiza krvi ili urina
Ponekad biopsija bubrega
Liječnici će posumnjati na ateroembolijsku bolest bubrega kod osoba kod kojih analiza krvi ukazuje na smanjenje bubrežne funkcije nakon procedura na aorti. Također se rade rutinski testovi analize urina. Biopsija bubrega je najbolji način potvrde dijagnoze ateroemgolijske bolesti bubrega, ali obično nije nužna. Mikroskopom se pregleda uzorak tkiva koji pokazuje karakteristične nakupine masnog materijala u najmanjim arterijama. Ispitivanje uzoraka kože ili mišića također može pomoći u postavljanju dijagnoze. Ponekad je potrebno učiniti ultrazvučni pregled aorte kako bi se odredio izvor embolije.
Bubrežni testoviAnaliza mokraće
Liječenje
Liječenje ateroembolijske bolesti bubrega
Liječenje izvora embolije
Liječenje visokog krvnog tlaka
Dijaliza u nekim slučajevima
U prošlosti su ljudi s ateroembolijskom bolesti bubrega umirali unutar nekoliko tjedana ili mjeseci. Recentno su se poboljšale metode liječenja. Većina ljudi živi najmanje godinu dana. Oko polovice osoba preživi 4 godine ili više.
Ponekad se izvor embolija može liječiti tako da ne dođe do stvaranja novih embolusa, ali ne postoji izravni tretman uklanjanja postojećeg ateroemolusa bubrega. Liječenje je suportivno. Na primjer, potrebno je liječiti visoki krvni tlak. Ponekad je potrebno učiniti dijalizu tijekom zatajenja bubrega, ali ponekad bubrezi naposljetku nastave funkcionirati.
Više informacija
Slijede neki izvori na engleskom jeziku koji mogu biti korisni. Imajte na umu da PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj ovih izvora.
American Association of Kidney Patients (AAKP): AAKP poboljšava živote pacijenata kroz edukaciju, zagovaranje i promicanje osjećaja zajedništva među pacijentima s bolestima bubrega.
American Kidney Fund (AKF): AKF pruža informacije o bolestima bubrega i transplantaciji bubrega, financijskoj pomoći temeljenoj na potrebama za pomoć u upravljanju medicinskim troškovima, webinarima za medicinske stručnjake i mogućnosti zagovaranja.
National Kidney Foundation (NKF): Ova klirinška kuća pruža sve, od informacija o osnovama bubrežne funkcije do pristupa liječenju i potpori osobama s bubrežnom bolešću, tečajevima kontinuirane medicinske edukacije te mogućnostima istraživanja i potpore za medicinske stručnjake.
National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases (NIDDK): Opće informacije o bolestima bubrega, uključujući istraživačka otkrića, statistiku i zdravlje zajednice i programe pomoći.