Mononeuropatija

Autor: Michael Rubin, MDCM
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Marija Ernoić, dr. med.

Mononeuropatija je oštećenje jednog perifernog živca.

  • Dugotrajni pritisak na živac najčešći je uzrok mononeuropatije.

  • Zahvaćena područja mogu peckati, mravinjati, otupjeti, a zahvaćeni mišić može biti slab.

  • Obično se mononeuropatija dijagnosticira na temelju simptoma i rezultata fizikalnog pregleda.

  • Modifikacija ili zaustavljanje aktivnosti koja je uzrokovala problem te uzimanje lijekova protiv bolova obično pomažu, ali ponekad su potrebne injekcije kortikosteroida, fizikalna terapija ili operacija.

(Vidi također Pregled perifernog živčanog sustava.)

Uzroci

Fizička ozljeda je najčešći uzrok mononeuropatije. Ozljeda je obično uzrokovana pritiskom na živac, kao što su sljedeće:

  • Dugotrajan pritisak na živac koji se nalazi blizu površine tijela u blizini izbočenja kosti, kao što je živac u laktu, ramenu, zapešću ili koljenu (što se može dogoditi tijekom dugog, čvrstog sna, osobito kod alkoholičara)

  • Pritisak neodgovarajućeg gipsa ili štaka koje ne pristaju ili se pogrešno koriste

  • Pritisak uslijed dugog zadržavanja u skučenom položaju, kao pri vrtlarenju ili igrajući karte s laktovima na stolu

Pritisak također može ozlijediti živce kod osoba koje se ne mogu kretati duže vremena, kao kad su pod anestezijom zbog operacije, kad su ograničeni na krevet (osobito starije osobe), kod paraliziranih osoba ili osoba bez svijesti.

Manje često, ozljeda živaca proizlazi iz sljedećeg:

  • Nesreća

  • Dugotrajno izlaganje hladnoći ili vrućini

  • Radioterapija karcinoma

  • Ponovljane ozljede, kao što su one uslijed čvrstog hvata malih alata ili prekomjernih vibracija pneumatskog čekića

  • Infekcije, kao što su lepra ili Lajmska bolest

  • Nakupina krvi (hematom)

  • Karcinom, koji može izravno zahvaćati živac

Ako je pritisak na živac blag, osobe mogu osjećati samo senzacije mravinjanja i bockanja bez ikakve slabosti. Na primjer, ljudi mogu udariti u lakat ili im može "zaspati" stopalo. Ove epizode mogu se smatrati prolaznim mononeuropatijama.

Živci koji se protežu uz površinu tijela blizu kosti podložniji su ozljedama. Na primjer, sljedeći živci mogu biti oštećeni:

Jeste li znali...

  • Korištenje štaka koje su pogrešne visine može oštetiti živac u pazuhu i uzrokovati slabost ruke i zapešća.

Simptomi

Abnormalni osjet, uključujući osjećaj mravinjanja i bockanja ili gubitak osjeta, javlja se u području koje opskrbljuje ozlijeđeni živac. Bol i slabost mogu ili ne moraju biti prisutni. Povremeno, slabost rezultira paralizom, što može dovesti do trajnog skraćivanja i krutosti mišića (kontrakture).

Sindrom karpalnog tunela

Sindrom karpalnog tunela najčešća je mononeuropatija. Rezultat je pritiska na živac medijanus koji prolazi kroz uski prolaz na zapešću (karpalni tunel).

Trudnice i osobe sa šećernom bolesti, hipoaktivnom štitnom žlijezdom (hipotireoidizam), određenim tipovima amiloidoze ili reumatoidnim artritisom imaju povećani rizik od razvoja karpalnog tunela. Također su ugrožene osobe čiji rad zahtijeva ponavljajuće snažne pokrete s ekstendiranim ručnim zglobom, primjerice korištenje odvijača. Drugi mogući (ali kontroverzan) čimbenik rizika je korištenje računalne tipkovnice koja nije ispravno postavljena. Međutim, većina slučajeva nastaje iz nepoznatih razloga.

Pritisak na živac medijanus uzrokuje bol i abnormalni osjet (kao što je utrnulost, mravinjanje ili peckanje) u:

  • Nekim prstima (palac, drugi i treći prst te radijalna strana četvrtog prsta)

  • Palmarna strana (dlan) šake i ručnog zgloba

  • Ponekad ruke

Kronični sindrom karpalnog tunela može uzrokovati slabljenje mišića u ruci na strani palca i nestajanje mišića (atrofija).

Paraliza peronealnog živca

Peronealni živac prolazi blizu površine kože odmah ispod koljena, na vanjskoj strani noge. Pritisak na ovaj živac rezultira lezijom peronealnog živca.

Peronealna paraliza dovodi do slabosti mišića koji podižu stopalo, tako da osobe ne mogu odići prednji dio stopala u gležnju (stanje koje se naziva padajuće stopalo). Kao rezultat, prilikom hoda osoba vuče prednji dio stopala po podu.

Paraliza peronealnog živca najčešća je kod mršavih osoba koje su ograničene na krevet, kod osoba koje su nepravilno postavljene u invalidska kolica i osoba (osobito mršavih) koje imaju naviku sjediti s prekriženim nogama dugo vremena.

Izbjegavanje pritiska na živac - na primjer, ne križanje nogu kod sjedenja - obično ublažava simptome.

Kad noga "zaspi"

Može se smatrati privremenom neuropatijom. Stopalo "zaspi" kad nastane pritisak na živac koji ga opskrbljuje. (Zahvaćeni živac obično je peronealni živac ili ishijadični živac.)

Pritisak ometa dotok krvi u živac, čineći da živac šalje promijenjen osjet (osjećaj mravinjanja i bockanja), tzv. parestezije.

Olakšavanje pritiska, na primjer, kretanjem, vraća opskrbu živca krvlju. Kao rezultat, živac funkcionira normalno, a promjene osjeta nestaju.
Lezija radijalnog živca

Radijalni živac prolazi uzduž donje strane kosti u nadlaktici. Dulji pritisak na ovaj živac rezultira lezijom radijalnog živca. Ovaj poremećaj se ponekad naziva paralizom subotnje večeri jer se javlja kod osoba koje su prekomjerno konzumirale alkohol (često tijekom vikenda), a zatim čvrsto zaspu s rukom oslonjenom na šank, prebačenom preko naslona stolice ili ispod partnerove glave. Ako štake ne pristaju ispravno i pritišću unutrašnjost ruke ispod pazuha, mogu uzrokovati ovaj poremećaj.

Oštećenje živaca dovodi do slabosti u zapešću i prstima tako da ruka pada u ručnom zglobu i prsti se ne mogu izravnati (stanje koje se naziva viseća šaka). Povremeno, može doći do gubitka osjeta u stražnjem dijelu šake.

Obično se paraliza uzrokovana lezijom radijalnog živca oporavlja otklanjanjem pritiska.

Lezija ulnarnog živca

Ulnarni živac prolazi blizu površine kože u području lakta. Lako se oštećuje opetovanim naslanjanjem na lakat ili udarcem u lakat ("smiješna" kost, engl. funny bone). Ponekad je živac oštećen abnormalnim rastom kosti u tom području. Kompresija ulnarnog živca u području lakta zove se sindrom kubitalnog tunela.

Obično, dolazi do pojave trnaca i osjećaja bockanja u području prstenjaka i malog prsta. Lezija ulnarnog živca koja nastaje kao posljedica ozbiljnijih ozljeda, može dovesti do slabosti mišića šake. Teška, kronična paraliza uslijed lezije ulnarnog živca može uzrokovati gubitak mišića (atrofija), što rezultira tzv. "pandžastom šakom" (prsti su zamrznuti u savijenom položaju jer se mišići zgrče).

Preporučuje se izbjegavanje pritiska na područje lakta.

Dijagnoza

  • Liječnička procjena

  • Ponekad elektromiografija i studije provodljivosti živca

Liječnici obično mogu dijagnosticirati mononeuropatije na temelju simptoma i rezultata fizikalnog pregleda.

Elektromiografija i studije provodljivosti živaca obično se vrše kad je potrebno:

  • Isključiti druge moguće uzroke

  • Odrediti mjesto oštećenja živca

  • Odrediti koliko je ozbiljan poremećaj

Liječenje

  • Liječenje uzroka

  • Ako je pritisak privremen, mirovanje, uklanjanje uzroka pritiska i nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID)

  • Ponekad injekcije kortikosteroida, udlaga, operacija i/ili fizikalna terapija

Ako je u podlozi mononeuropatije poremećaj, on se liječi. Na primjer, tumor se može kirurški ukloniti.

Obično, kad je uzrok privremeni pritisak, sljedeće može pomoći u ublažavanju simptoma:

  • Odmaranje

  • Ne vršiti pritisak na živac

  • Stavljanje toplih obloga na zahvaćeno područje

  • Uzimanje NSAIL-a, kao što je ibuprofen, radi smanjenja upale

Neke osobe koje imaju sindrom karpalnog tunela mogu imati koristi od primjene kortikosteroidnih injekcija u područje karpalnog tunela.

Udlage se često koriste dok simptomi ne prođu. Ova pomagala sprječavaju skraćivanje i kontrakture mišića.

Liječenje može biti operativno ako poremećaj napreduje unatoč drugim tretmanima. U takvim slučajevima, operacija sindroma karpalnog tunela obično je učinkovita.

Kod teške, kronične paralize uslijed lezije ulnarnog živca, fizikalna terapija pomaže u sprečavanju kontraktura mišića.

Politika privatnosti