Poremećaji u starijih osoba

Autor: Richard W. Besdine, MD
Urednica sekcije: doc. dr. sc. Tajana Pavić, dr. med.
Prijevod: Jelena Forgač, dr. med.

Neki se poremećaji javljaju gotovo isključivo kod starijih osoba. (Vidi također Pregled starenja.) Ponekad se nazivaju gerijatrijskim sindromima (gerijatrija se odnosi na medicinsku skrb starijih osoba).

Drugi poremećaji utječu na ljude svih dobi, ali mogu uzrokovati različite simptome ili komplikacije kod starijih osoba. Slijedi nekoliko primjera:

  • Slabije funkcioniranje štitnjačw (hipotireoza): Obično, mlađi ljudi dobivaju na težini i osjećaju tromost. Kod starijih osoba, prvi ili glavni simptom može biti zbunjenost.

  • Prekomjerni rad štitnjače (hipertireoza): Obično, mlađi ljudi postaju uznemireni i gube na težini. Nasuprot tome, stariji ljudi mogu postati pospani, povučeni, depresivni i zbunjeni.

  • Depresija: Obično, mlađi ljudi postaju plačljivi, povučeni i primjetno nesretni. Ponekad se starije osobe ne čine nesretnima. Umjesto toga, oni postaju zbunjeni, zaboravljivi i bezvoljni, gube zanimanje za svoje uobičajene aktivnosti ili se čine usamljenima.

  • Srčani udar: Obično, mlađi ljudi imaju bolove u prsima. Stariji ljudi ne moraju imati bol u prsima, ali mogu imati poteškoća s disanjem ili bolove u trbuhu. Mogu se obilno znojiti, iznenada se osjećati nemoćno, onesvijestiti se ili postati zbunjeni.

  • Perforacija u trbušnoj šupljni: Ponekad može do puknuća organa u trbušnoj šupljini, kao što su želudac ili crijevo, što dovodi do ozbiljne proširene infekcije. Obično mlađi ljudi imaju jake bolove u trbuhu i groznicu i trbuh djeluje napeto. Nasuprot tome, stariji ljudi ne moraju imati nijedan od ovih simptoma. Umjesto toga, oni mogu postati zbunjeni ili se osjećati vrlo slabo.

Zbunjenost koju ti poremećaji uzrokuju kod starijih osoba često se pogrešno shvaćaju kao demencija.

Stariji ljudi često imaju više od jednog poremećaja u isto vrijeme. Svaki poremećaj može utjecati na drugi. Na primjer, depresija može pogoršati demenciju, a infekcija može pogoršati dijabetes.

Međutim, poremećaji više nemaju iste razorne ili onesposobljavajuće učinke koje su nekad imali kod starijih osoba. Poremećaji koji su nekad često dovodili do smrti starijih osoba, kao što su srčani udari, frakture kuka, i upala pluća, često se mogu izliječiti i kontrolirati. Uz liječenje, mnogi ljudi s kroničnim bolestima kao što su dijabetes, poremećaji bubrežne funkcije i koronarna bolest, mogu ostati funkcionanlni, aktivni i samostalni.

Neki poremećaji koji utječu uglavnom na starije ljude

Poremećaj

Opis

Alzheimerova bolest i druge demencije

Pamćenje i druge mentalne funkcije postupno se gube.

Aneurizma aorte

Zid aorte je izbočuje. Ako se ne liječi, aneurizma može puknuti i dovesti do smrti.

Atrofični uretritis i vaginitis

Tkiva u mokraćnoj cijevi se stanjuju što ponekad uzrokuje osjećaj pečenja tijekom mokrenja. Tkiva u rodnici se stanjuje što ponekad uzrokuje bol tijekom spolnog odnosa.

Benigna hiperplazija prostate

Prostata se povećava i blokira protok urina iz mjehura.

Katarakta

Leća oka se zamućuje što uzrokuje pogoršanje vida.

Dijabetes

Tijelo ne reagira na inzulin koji se proizvodi. Ovaj poremećaj može početi u srednjim godinama. Liječenje inzulinom ponekad nije potrebno.

Glaukom

Vidni živac se oštećuje zbog povišenog očnog tlaka. Vid se postupno smanjuje što može dovesti do sljepoće. Glaukom se obično pojavljuje u srednjim godinama.

Osteoartritis

Hrskavica koja oblaže zglobove propada što uzrokuje bol. Osteoartritis obično počinje u srednjim godinama.

Osteoporoza

Kosti postaju manje guste i krhkije. Zbog toga lakše dolazi do prijeloma.

Parkinsonova bolest

Živčane stanice u mozgu propadaju polako i progresivno, uzrokujući tremor, ukočenost (rigidnost) mišića, teškoće u kretanju i održavanju ravnoteže.

Dekubitusi

Koža puca jer produljeni pritisak smanjuje dotok krvi u zahvaćeno područje.

Rak prostate

Rak se razvija u prostati i na kraju ometa protok urina.

Herpes zoster

Virus vodenih kozicase ponovno aktivira, uzrokujući plikove i ponekad dugotrajne, jake bolove.

Moždani udar

Krvna žila u mozgu je začepljena ili pukne. Moždani udar uzrokuje simptome kao što su slabost ili gubitak osjeta na jednoj strani tijela, problemi s vidom na jednom oku, poteškoće u govoru ili razumijevanju, gubitak ravnoteže ili koordinacije ili iznenadna jaka glavobolja.

Inkontinencija urina

Protok urina ne može se kontrolirati, što dovodi do curenja.

Traženje izvora mladosti

Svi žele znati kako ostati mlad i živjeti duže. Znanstevnici istražuju gene, stanice, hormone, prehrambene navike i druge čimbenike kako bi razjasnili što uzrokuje starenje i kako ga spriječiti ili usporiti. Istraživanja su identificirala tri strategije koje mogu pomoći ljudima da žive duže:

  • Vježbanje

  • Pridržavenje određenih vrste dijeta

  • Konzumacija manje kalorija

Ljudi koji vježbaju zdraviji su od onih koji to ne rade. Vježbanje ima mnoge utvrđene zdravstvene prednosti: poboljšanje i održavanje sposobnosti za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, održavanje zdrave tjelesne težine i sprječavanje ili odgađanje poremećaja kao što su koronarna arterijska bolest, rak, dijabetes, smanjenje kognitivnih mogućnosti i rana smrt. Od svih vrsta vježbi, vježbe izdržljivosti (npr. hodanje, biciklizam, ples, plivanje, aerobik ) imaju najbolje dokumentirane zdravstvene prednosti za starije osobe. Programi vježbanja koji su naporniji od hodanja mogu uključivati bilo koju kombinaciju 4 vrste vježbanja: izdržljivost, jačanje mišića, vježbanje ravnoteže (na primjer, Tai Chi) i fleksibilnost. Ovisno o zdravstvenom stanju i razini kondicije osobe, ljudi trebaju biti u mogućnosti odabrati aktivnosti u kojima uživaju, ali ih treba poticati da uključe sve 4 vrste vježbi.

Ljudi koji jedu dijetu s malo masnoće koja uključuje mnogo voća i povrća zdraviji su od ljudi koji jedu više masti i škroba. Također, čini se dan ljudi koji žive u mediteranskim zemljama i prakticiraju tzv. mediteransku dijetu žive dulje. Ova se prehrana općenito smatra zdravijom od sjevernoeuropske i američke prehrane jer se sastoji od više žitarica, voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova i ribe te manje crvenog mesa. Osim toga, glavna masnoća koja se konzumira je maslinovo ulje. Maslinovo ulje sadrži mnogo vitamina i sadrži više nezasićenih nego zasićenih masnih kiselina. Nezasićene masne kiseline ne povećavaju kolesterol kao što to čine zasićene. Postoje dokazi da mediteranska prehrana smanjuje razik od srčanog udara, moždanog udara, kardiovaskularne smrti i razvoja dijabetesa. Prema tome, većina stručnjaka preporučuje ovu vrstu prehrane.

Niskokalorična dijeta može dovesti do dužeg života, vjerojatno zato što usporava metabolizam tijela i smanjuje broj određenih štetnih tvari u tijelu. Ove štetne tvari, nazvane slobodni radikali, su nusproizvodi normalne aktivnosti stanica. Smatra se da šteta na stanicama nastala djelovanjem slobodnih radikala pridonosi starenju i poremećajima poput bolesti koronarnih arterija i raka. No, u ljudi nisu provedene studije koje bi testirale produžuje li dijeta s niskim unosom kalorija život.

Ove tri strategije zahtijevaju veliku promjenu u načinu života većine ljudi. Zbog toga mnogi ljudi traže druge, manje zahtjevne načine za sprječavanje ili usporavanje starenja. Na primjer, mogu tražiti druge načine rješavanja slobodnih radikala. Tvari koje se nazivaju antioksidansi mogu neutralizirati slobodne radikale i tako pomoći u sprečavanju oštećenja stanica. Vitamini C i E su antioksidansi. Zato neki ljudi uzimaju velike količine tih vitamina kao dodatke u nadi da će usporiti proces starenja. Drugi antioksidansi, kao što je beta-karoten (oblik vitamina A), ponekad se uzimaju kao dodatak prehrani. U teoriji, upotreba antioksidanata za sprečavanje starenja ima smisla. Međutim, pozmato je i da tijelo ponekad iskorištava slobodne radikale na korisne načine - na primjer, kao dio imunološkog obrambenog sustava. Prema tome, moguće je da uzimanje velikih količina antioksidanata možda neće biti korisno, a postoje dokazi da visoke doze vitamina E mogu biti i štetne. U svakom slučaju, nijedna studija nije pokazala da antioksidansi koji se uzimaju kao dodaci prehrani sprječavaju ili usporavaju starenje. Također, postoje izravni dokazi da antioksidansi koji se uzimaju kao dodaci ne štite od poremećaja kao što su srčani udar, moždani udar ili rak, niti produljuju životni vijek. Također, nije dokazano da su takvi dodatci bezopasni

Razine nekih hormona se smanjuju kako ljudi stare. Dakle, ljudi mogu pokušati odgoditi ili usporiti starenje uzimanjem dodataka tih hormona. Primjeri su testosteron, estrogen, DHEA (dehidroepipandrostendion), hormon rasta i melatonin. Ali nema dokaza da nadomjestak tih hormona djeluje na starenje, a neki od njih imaju i poznate rizike. Također, neki stručnjaci vjeruju da smanjenje razina određenih hormona može zapravo produžiti život usporavanjem metabolizma u tijelu.

Neki ljudi vjeruju da istočnjačke prakse, kao što su joga, tai chi i qigong, mogu produžiti život. Te se prakse temelje na načelu da zdravlje uključuje cijelu osobu (fizičku, emocionalnu, mentalnu i duhovnu) i ravnotežu unutar tijela. Mogu uključivati opuštanje, tehnike disanja, prehranu i meditaciju, kao i vježbanje. One su sigurne za starije ljude i zbog njih se mogu bolje osjećati. Ali teško je dokazati produljuju li te prakse život.