Križobolja

Autor: Peter J. Moley, MD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Srđan Novak, dr. med.
Prijevod: Mia Prebeg, dr. med.

Bol u križima i bol u vratu među najčešćim su razlozima posjeta zdravstvenim ustanovama. Bol je obično uzrokovana problemima s mišićno-koštanim sustavom— posebno kralježnicom, uključujući kralješke, diskove te mišiće i ligamente koji ih podupiru. Povremeno, bol u donjem dijelu leđa je posljedica poremećaja koji ne uključuje mišićno-koštani sustav.

Bol u donjem dijelu leđa (križobolja) postaje sve češća sa starenjem i zahvaća više od polovice osoba starijih od 60 godina. Uzrokuje znatne troškove zdravstvene skrbi, onesposobljenost i izostanke s posla.

Kralježnica se sastoji kralježaka. Između kralježaka se nalaze diskovi koji imaju ulogu amortizera (apsorbiraju šok). Disk ima čvrsti pokrov i mekanu, želatinoznu unutrašnjost. Svaki od kralježaka ima dva zgloba koji se nalaze iza diskova. Oni se nazivaju fasetni zglobovi. Fasetni zglobovi jednog kralješka naslanjaju se na fasetne zglobove kralješka ispod njega, tvoreći zglob. Fasetni zglobovi, a time i kralježnica stabilizirani su ligamentima i sljedećim mišićima:

  • Dva iliopsoasna mišića, koji se pružaju duž obje strane kralježnice

  • Dva mišića uspravljača kralježnice, koji se protežu po dužini kralježnice te iza nje

  • Mnogi kratki paraspinalni mišići, koje se protežu između kralježaka

Trbušni mišići, koji se pružaju od prsnog koša do zdjelice, također pomažu u stabilizaciji kralježnice podržavajući sadržaj trbušne šupljine. Glutealni mišići (mišići stražnjice) također pomažu u stabilizaciji kralježnice. Svi zajedno ovi se mišići nazivaju mišićima trupa.

U kralježnici je zatvorena kralježnična moždina. Duž kralježnične moždine spinalni živci izlaze s njezinih strana kroz prostore između kralješaka kako bi se povezali sa živcima u cijelom tijelu. Dio spinalnog živca koji je najbliži kralježničnoj moždini naziva se korijen spinalnog živca. Zbog svog položaja, korijeni živaca mogu biti stisnuti (komprimirani) ako se kralježnica ozlijedi, što uzrokuje bol.

Donja (lumbalna) kralježnica

Donji dio kralježnice (lumbalna kralježnica) povezan je s gornjim dijelom kralježnice (torakalna kralježnica), a dolje se nastavlja na zdjelicu s kojom je povezuje sakrum. Donji (lumbalni) dio kralježnice je fleksibilan te stoga dopušta rotacije (okretanje), uvijanje i savijanje te jednako tako osigurava snagu potrebnu za stajanje, hodanje i podizanje. Stoga, donji dio leđa je uključen u gotovo sve aktivnosti svakodnevnog života. Bol u donjem dijelu leđa ograničava mnoge aktivnosti i stoga smanjuje kvalitetu života.

Kralježnični stupVrste boli u leđima

Uobičajene vrste boli u leđima su lokalizirana, iradirajuća i prenesena.

Lokalizirana bol pojavljuje se u određenom dijelu križa. To je najčešći tip boli u leđima. Uzrok je obično manja ozljeda diska, artritis i rjeđe istegnuće ligamenata ili ozljeda mišića i tetiva. Bol može biti stalna i tupa, a ponekad može biti povremena i oštra. Iznenadna bol se može osjetiti kada je uzrok ozljeda. Lokalizirana bol se može pogoršati ili olakšati promjenom položaja. Donji dio leđa može biti bolan na dodir. Može doći do mišićnog spazma (grča).

Iradirajuća bol je bol koja se spušta od donjeg dijela leđa duž noge. Bol može biti tupa ili oštra i intenzivna. Obično se javlja samo u bočnom ili stražnjem dijelu noge te se može širiti sve do stopala ili samo do koljena. Iradirajuća bol karakteristično ukazuje na kompresiju živčanog korijena uzrokovanu poremećajima kao što su hernija diska, ishijalgija (išijas), osteoartritis i spinalna stenoza. Kašalj, kihanje, naprezanje ili saginjanje pri čemu su noge ispružene može izazvati bol. Ako postoji pritisak na korijen živca, bol može biti praćena slabošću mišića noge, trncima ili čak gubitkom osjeta. Rijetko, ljudi gube nadzor nad mokrenjem (urinarna inkontinencija) ili nadzor nad pražnjenjem crijeva (fekalna inkontinencija).

Prenesena bol osjeća se na mjestu udaljenom od stvarnog uzroka boli. Primjerice, neki ljudi koji imaju srčani udar osjećaju bol u lijevoj ruci. Prenesena bol iz unutarnjih organa u donji dio leđa ima tendenciju biti duboka i tupa, a točnu lokalizaciju boli je teško odrediti. Karakteristično, kretanje je ne pogoršava, za razliku od boli podrijetla mišićno-koštanog sustava.

Uzroci

Uzroci križobolje

Najčešći uzrok boli u leđima su poremećaji kralježnice koji uključuju i poremećaje zglobova, mišića, ligamenata i živčanih korijena uz kralježnicu te diskova između kralježaka. Često se u takvim slučajevima ne može jasno utvrditi specifični uzrok boli. Također, bilo koji bolni poremećaj kralježnice može uzrokovati refleksni grč (spazam) mišića oko kralježnice. Takav spazam dodatno pogoršava postojeću bol. Stres može pogoršati bolove u donjem dijelu leđa, ali je nejasno na koji način.

Povremeno, bol u leđima uzrokovana je poremećajima izvan kralježnice, kao što su tumori, ginekološki poremećaji (primjerice premenstrualni sindrom), poremećaji bubrega (primjerice bubrežni kamenci) i poremećaji mokraćnog sustava (primjerice infekcije bubrega, mokraćnog mjehura i prostate), poremećaji probavnog sustava (primjerice divertikulitis) i poremećaji velikih arterija koje se nalaze u blizini kralježnice.

Česti uzroci

Ostali česti uzroci bolova u donjem dijelu leđa su

Ozljede se mogu dogoditi tijekom rutinskih aktivnosti (na primjer dizanje, vježbanje, neočekivana kretnja) ili kao posljedica traume poput pada ili sudara u automobilu. Često se specifične ozlijeđene strukture ne identificiraju slikovnim pretragama, ali liječnici pretpostavljaju da su zahvaćeni neki mišići i/ili ligamenti.

Osteoartritis (degenerativni artritis) uzrokuje trošenje hrskavice između fasetnih zglobova i stvaranje koštanih izraslina (osteofita). Smatra se da je ovaj poremećaj, barem djelomično, posljedica trošenja kroz godine upotrebe. Ljudi koji ponavljano opterećuju (opterećenje) na jedan zglob ili skupinu zglobova imaju veći rizik za razvoj osteoartritisa u tom području. Diskovi između kralježaka degeneriraju, a prostori između kralježaka se sužavaju, pritom povećavajući pritisak na fasetne zglobove koji se upale (artritis) i tvore koštane izrasline u otvorima za živčane korijene. Uz ozbiljnu degeneraciju i gubitak visine diska, osteofiti u otvorima kroz koje prolaze spinalni živci (intervertebralni forameni) mogu komprimirati korijene spinalnih živaca. Sve ove promjene mogu uzrokovati bol u donjem dijelu leđa, kao i ukočenost.

Kompresivni prijelomi kralježaka često nastaju kada se gustoća kostiju smanji zbog osteoporoze, koja se najčešće razvija sa starenjem. Kralješci su posebno osjetljivi na učinke osteoporoze. Kompresivne prijelomi (koje mogu uzrokovati iznenadnu, jaku bol u leđima) mogu biti udružene s pritiskom na korijen spinalnog živca (što može uzrokovati kronične bolove u leđima). Međutim, većina prijeloma uzrokovanih osteoporozom javlja se u gornjem i srednjem dijelu leđa i stoga u tom dijelu uzrokuje bolove češće negoli u donjem dijelu leđa.

Hernija diska može uzrokovati bol u donjem dijelu leđa. Disk ima čvrsti vanjski sloj i mekanu, želatinoznu unutrašnjost. Ako je disk naglo stisnut kralješcima iznad i ispod njega (kao kod podizanja teškog predmeta), može doći do pukotine u vanjskom sloju diska što uzrokuje bol. Unutrašnjost diska može se protisnuti kroz pukotinu u vanjskom sloju te se na taj način ispupčiti prema van (herniirati). Herniirani disk može komprimirati, iritirati, pa čak i oštetiti korijen spinalnog živca uz njega, uzrokujući jače bolove i druge simptome u jednoj ili obje noge. . Ako hernija diska (ruptura diska) u donjem dijelu leđa zahvaća živčane strukture, u većini slučajeva uzrokuje ishijalgiju (išijas). Međutim, slikovne pretrage poput magnetske rezonance (MRI) često pokazuju izbočenje diska, a da isti pritom ne uzrokuju simptome ili probleme.

Lumbalna spinalna stenoza je suženje spinalnog kanala, koji prolazi središnjim dijelom kralježnice i u kojemu se nalazi kralježnična moždina i snopovi živaca koji se pružaju prema dolje od dna kralježnične moždine u donjem dijelu leđa. Ona je čest uzrok boli u donjem dijelu leđa kod starijih osoba. Spinalna stenoza također se razvija kod ljudi srednjih godina koji imaju prirođeno uzak spinalni kanal. Spinalna stenoza može biti uzrokovana poremećajima kao što su osteoartritis, spondilolisteza, ankilozantni spondilitis i Pagetova bolest kostiju.

Spinalna stenoza može uzrokovati ishijalgiju (išijas), kao i bol u donjem dijelu leđa.

Spondilolisteza označava pomak kralješka u odnosu na kralježak razine niže, za dio njegove duljine. U adolescenciji ili mlađoj odrasloj dobi (često kod sportaša) može nastati uslijed manje ozljede koja uzrokuje frakturu dijela kralješka. Ako su zahvaćene obje strane kralješka, kralježak može skliznuti prema naprijed u odnosu na onaj ispod njega. Spondilolisteza se može javiti i kod starijih osoba kao posljedica degenerativnih promjena. Osobe sa spondilolistezom u odrasloj dobi izložene su povećanom riziku razvoja lumbalne spinalne stenoze.

Fibromialgija je čest uzrok difuznih bolova u tijelu, ponekad uključujući i bol u križima (donjem dijelu leđa). Ovaj poremećaj uzrokuje kroničnu difuznu bol u mišićima i drugim mekim tkivima u područjima izvan donjeg dijela leđa. Fibromialgiju karakterizira i loša kvaliteta sna i umor.

Jeste li znali..

  • Jačanje trbušnih mišića, kao i mišića leđa, pomaže u podupiranju kralježnice i time sprječava bol u donjem dijelu leđa.
Manje česti uzroci

Rjeđi uzroci bolova u donjem dijelu leđa su:

Procjena

Procjena križobolje

Liječnik nastoji identificirati bilo kakve ozbiljne poremećaje. Budući da bol u križima često ima više uzroka istovremeno, točna etiološka dijagnoza možda neće biti moguća. Liječnici mogu samo reći da je uzrok mišićno-koštani poremećaj i koliko je on ozbiljan.

Znakovi upozorenja

Kod osoba s bolovima u donjem dijelu leđa, određeni simptomi i karakteristike razlog su za zabrinutost. Oni uključuju

Kada posjetiti liječnika

Liječnika treba odmah posjetiti u slučaju temperature ili prisutnosti bilo kojeg od znakova upozorenja koji ukazuje na oštećenje živca, aneurizmu abdominalne aorte, probavni poremećaj ili poremećaj mokraćnog sustava. Osobe s većinom drugih znakova upozorenja trebaju se javiti liječniku u roku od jednog dana. Ako bol nije jaka i nisu prisutni znakovi upozorenja osim boli koja traje dulje od šest tjedana, nije potrebno hitno se obratiti liječniku.

Što liječnik radi

Liječnici najprije postavljaju pitanja o simptomima i anamnezi, a zatim obavljaju fizikalni pregled. Nalazi dobiveni anamnezom i fizikalnim pregledom često upućuju na uzrok i pretrage koje treba provesti (vidi tablicu).

Liječnici postavljaju pitanja o boli:

  • Kakva je bol?

  • Koliko je ozbiljna?

  • Gdje je lokalizirana i širi li se širi?

  • Što je ublažava ili pogoršava (primjerice, promjena položaja ili opterećenje)?

  • Kada i kako je počela?

  • Postoje li drugi simptomi (poput utrnulosti, slabosti, retencije urina ili inkontinencije)?

Neke karakteristike boli mogu dati naznake mogućih uzroka:

  • Ako je bol prisutna u području koje je osjetljivo na dodir te se pogoršava promjenom položaja ili opterećenjem, obično se radi o lokaliziranoj boli.

  • Bol koja se širi duž noge, kao što je išijas, obično je uzrokovana kompresijom korijena spinalnog živca.

  • Bol koja je umjerena ili teška, nije pod utjecajem promjena u položaju leđa i nije praćena osjetljivošću na dodir može biti prenesena bol.

  • Bol koja je stalna, jaka, progresivno se pogoršava i ne popušta odmorom, osobito ako osobu drži budnom noću, može biti uzrokovana hernijom diska, ali može ukazivati i na tumor ili infekciju.

Fizikalni pregled usredotočen je na pregled kralježnice i na procjenu živaca kako bi se pronašli znakovi kompresije živčanih korijena. Znakovi kompresije živčanog korijena ovise o tome koji su korijeni živaca uključeni, a uključuju slabost jedne od mišićnih skupina u nozi, abnormalne reflekse (testirani lupkanjem tetiva ispod koljena i iza gležnja), smanjen osjet u području noge i, vrlo rijetko, retencija urina i inkontinencijom urina ili stolice (fekalna inkontinencija).

Liječnici mogu zamoliti osobu da se kreće na određeni način kako bi odredili vrstu boli. Liječnici obično pitaju osobu da se nagne prema naprijed i natrag. Primjerice, mogu zamoliti osobu da leži na leđima s opuštenim nogama na podlozi, a zatim podići nogu bez savijanja koljena. Liječnici također mogu pregledati trbuh kako bi ispitali osjetljivost ili palpirali pulsirajuću masu, osobito kod osoba starijih od 55 godina, koji mogu imati aneurizmu abdominalne aorte. Također se može napraviti digitorektalni pregled u muškaraca zbog prostate ili ginekološki pregled u žena.

Uz informacije o boli, povijest bolesti i rezultate fizikalnog pregleda, liječnici će možda moći odrediti mogući uzrok.

Neki uzroci i značajke bolova u leđima

Uzrok

Uobičajene značajke *

Pretrage†

* Značajke uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene značajke, uključujući bol, tipične su, ali ne uvijek prisutne.

†Ako bol nestane bez liječenja i nema znakova upozorenja, daljnja dijagnostička obrada neće biti potrebna.

CT = kompjutorizirana tomografija; IV = intravenski; MRI = magnetska rezonancija.

Česti uzroci

Ozljede mišića i tetiva i istegnuća ligamenata

Bol koja

  • Često javlja u jednoj ili obje strane kralježnice

  • Pogoršava se pokretom i popušta odmorom

  • Obično nastaje prilikom dizanja, savijanja ili uvijanja

Pregled liječnika

Osteoartritis, ponekad s kompresijom korijena spinalnih živaca

Bol u određenom dijelu kralježnice, sa sljedećim karakteristikama

  • Pogoršava se stajanjem

  • Popušta sjedenjem

  • Širi se duž noge

  • Prati je ukočenost i/ili slabost

Obično kod starijih osoba s bolovima i/ili deformitetima drugih zglobova

Rendgenske snimke

Ponekad MRI ili CT (za osteoartritis koji je dovoljno ozbiljan da uzrokuje bol uslijed kompresije živčanih korijena)

Kompresivni prijelomi

Bol u leđima, ponekad počinje iznenada

Obično u osoba koje su starije ili koje imaju osteoporozu

Rendgenske snimke

Ponekad CT ili MRI

Hernija diska, obično s kompresijom korijena spinalnih živaca

Bol u određenom dijelu kralježnice uobičajeno sa sljedećim značajkama:

  • Širi se duž noge

  • Prati je ukočenost i/ili slabost

  • Pogoršava se kašljanjem, kihanjem, naprezanjem ili naginjanjem prema naprijed

Pregled liječnika

Ponekad MRI

Rijetko CT

Lumbalna spinalna stenoza

Bol u određenom dijelu lumbalne kralježnice sa sljedećim karakteristikama

  • Pogoršava se ispravljanjem leđa (kao kod hodanja ili naginjanjem unatrag)

  • Popušta naginjanjem prema naprijed ili sjedenjem

  • Može se širiti duž jedne ili obje noge

Obično kod starijih osoba

Pregled liječnika

Ponekad MRI

Spondilolisteza, ponekad s kompresijom korijena spinalnih živaca

Bol u leđima sa sljedeće karakteristike

  • Kod adolescenata, smještena je na jednoj strani kralježnice, može se širiti duž noge te biti prisutna i zbog pridružene prijelomi

  • Kod odraslih osoba, javlja se u određenom dijelu kralježnice, širi se duž obje noge i uključuje degeneraciju tkiva

  • Prati je ukočenost i/ili slabost

  • Pogoršava se stajanjem ili naginjanjem unatrag

U adolescenata je često povezana s prijelomom, a kod odraslih s degenerativnim promjenama (dva različita procesa)

Rendgenske snimke

MRI ili ponekad CT

Fibromialgija

Bol i ukočenost u mnogim dijelovima tijela (ne samo u donjem dijelu leđa)

Bolna područja koja su osjetljiva na dodir

Često loš san

Najčešće kod žena u dobi od 20 do 50 godina

Pregled liječnika

Rjeđi uzroci

Ankilozantni spondilitis (upalna bolest kralježnice i velikih zglobova)

Ukočenost, često izraženija odmah nakon buđenja

Progresivni gubitak fleksibilnosti leđa, često uzrokujući pogrbljivanje

Ponekad bolno crveno oko i/ili bol u drugim zglobovima

Često kod mladih muškaraca

Rendgenske snimke ili ponekad MRI

Krvne pretrage

Sindrom kaude ekvine

Utrnulost u preponama i oko anusa

Gubitak kontrole mjehura i/ili gubitak kontrole crijeva (inkontinencija)

MRI

Herpes zoster

Bol kože pojasaste raspodjele na desnoj ili lijevoj strani, ali ne obostrano

Obično se nekoliko dana nakon pojave boli javljaju mjehurići na zahvaćenom dijelu kože

Pregled liječnika

Rak

Postupno pogoršavanje boli, bez obzira na položaj ili aktivnost

Ponekad gubitak apetita i/ili težine

Obično rendgenske snimke

MRI ili CT

Infekcija

Progresivno pogoršanje, stalna bol, bez obzira na položaj ili aktivnost

Ponekad povišena temperatura i/ili noćno znojenje

Često kod ljudi koji su operirali kralježnicu, koji imaju imunološke poremećaje, koji uzimaju lijekove koji potiskuju imunološki sustav ili koji uzimaju droge intravenski

Obično rendgenske snimke

MRI ili CT

Krvne pretrage
Testiranje

Obično, nisu potrebne nikakve dodatne pretrage jer je većina bolova u leđima rezultat osteoartritisa, ozljeda mišića i tetiva , istegnuća ligamenata ili drugih manjih mišićno-koštanih poremećaja i rješava se unutar šest tjedana. Često su potrebne slikovne pretrage u sljedećim situacijama

  • Sumnja na drugi uzrok boli

  • Prisutni su znakovi upozorenja

  • Bolovi u leđima traju

Ljudi koji nisu reagirali na početno liječenje ili oni čiji su se simptomi pogoršali ili promijenili, također mogu biti podvrgnuti daljnjoj dijagnostici.

Rendgenske snimke donjeg (lumbalnog) dijela leđa pokazuju samo kosti. One detektiraju degenerativne promjene u sklopu osteoartritisa, vertebralne kompresivne prijelomi, spondilolistezu i ankilozantni spondilitis. Međutim, magnetska rezonanca (MRI) ili kompjutorizirana tomografija (CT) omogućuju jasniji prikaz kostiju i, osobito MRI, prikaz mekotkivnih struktura (uključujući diskove i neke živce). MRI ili CT obično su potrebni kada liječnici tragaju za poremećajima koji uzrokuju diskretne promjene na kostima ili za poremećajima mekih tkiva. Primjerice, MRI ili CT mogu potvrditi ili isključiti dijagnozu hernije diska, spinalnu stenozu, tumor ili obično infekciju. Ove pretrage mogu također pokazati pritisak na živce.

Ako se sumnja na kompresiju kralježnične moždine, odmah se radi MRI. Rijetko, kada su rezultati MRI nejasni, potrebno je napraviti mijelografiju sa CT-om. Rijetko, ako se sumnja na tumor ili infekciju, potrebno je uklanjanje tkiva (biopsija). Ponekad se radi elektromioneurografija kako bi se potvrdila prisutnost, mjesto i ponekad trajanje i težina kompresije živčanog korijena.

Prevencija

Prevencija križobolje

Ljudi mogu smanjiti rizik za razvoj bolova u donjem dijelu leđa ako poduzimaju sljedeće:

  • Tjelovježba

  • Vježbe istezanja i jačanja mišića

  • Održavanje primjerene tjelesne težine

  • Pravilno držanje

  • Korištenje pravilnih tehnika dizanja

Najučinkovitiji način da se spriječi bol u donjem dijelu leđa je redovito vježbanje. Aerobna tjelovježba i specifične vježbe za jačanje i istezanje mišića mogu pomoći.

Aerobna tjelovježba, kao što je plivanje i hodanje, poboljšava opću kondiciju i općenito jača mišiće.

Specifične vježbe za jačanje i istezanje mišića trbuha, stražnjice i leđa (mišići trupa) mogu pomoći stabilizirati kralježnicu i smanjiti opterećenje diskova, koji imaju ulogu amortizera između kralježaka, te ligamente koji kralješke drže na mjestu.

Vježbe za jačanje mišića uključuju nagib zdjelice i trbušnjake. Vježbe istezanja uključuju povlačenje koljena do prsa. Vježbe istezanja kod nekih ljudi mogu povećati bolove u leđima i stoga ih treba pažljivo provoditi. Kao opće pravilo, svaku vježbu koja uzrokuje ili povećava bol u leđima treba prekinuti. Vježbe treba ponavljati sve dok se mišići lagano ne zamore, ali ne i premore. Disanje tijekom svake vježbe je važno. Osobe koje imaju bolove u leđima trebaju se posavjetovati s liječnikom prije početka vježbanja.

Vježbe za sprječavanje bolova u donjem dijelu leđa

Nagib zdjelice

Ležite na leđima sa savijenim koljenima, petama na podu i težinom u petama. Pritisnite donji dio leđa na pod, napnite mišiće stražnjice (odignite stražnjicu od poda) i napnite trbušne mišiće. Držite ovu poziciju dok ne nabrojite do 10. Ponovite vježbu 20 puta.

Trbušnjaci

Ležite na leđima sa savijenim koljenima i nogama na podu. Stavite ruke preko prsa. Napnite trbušne mišiće, polako podižući ramena oko 25 cm od poda pritom držeći glavu straga (brada ne smije dirati prsa). Zatim opustite trbušne mišiće, polako spuštajući ramena. Napravite 3 seta po 10 ponavljanja.

Potezanje koljena na prsa

Ležite na leđima. Stavite obje ruke iza jednog koljena i povucite ga do prsa. Zadržite položaj dok ne nabrojite do 10. Polako spustite nogu i ponovite isto s drugom. Ponovite vježbu 10 puta.

Tjelovježba također pomaže u održavanju primjerene tjelesne težine. Vježbe s težinama mogu pomoći ljudima da održe gustoću kostiju. Stoga vježbanje može smanjiti rizik od razvoja dva stanja koja mogu dovesti do boli u donjem dijelu leđa—pretilosti i osteoporoze.

Održavanje pravilnog držanja pri stajanju i sjedenju smanjuje opterećenje leđa. Treba izbjegavati pogrbljivanje. Naslon stolice mora biti namješten na visini koja omogućuje da stopala budu na podu, s lagano savijenim koljenima, a donji dio leđa ravan naslonjen na stražnji dio stolice. Ako stolica ne podupire donji dio leđa, može se koristiti jastuk iza donjeg dijela leđa. Preporučuje se sjedenje s nogama na podu, a ne s prekriženim nogama. Ljudi trebaju izbjegavati stajanje ili sjedenje kroz dulje vrijeme. Ako je dugotrajno stajanje ili sjedenje neizbježno, često mijenjanje položaja može smanjiti opterećenje leđa.

Učenje pravilnog podizanja pomaže u sprječavanju ozljede leđa. Kukovi trebaju biti poravnati s ramenima (to jest, ne smiju biti rotirani na jednu ili drugu stranu). Trebalo bi se izbjegavati savijati se prema naprijed s gotovo ravnim nogama i ispruženim rukama kako bi se podignuo predmet. Umjesto toga, trebali bi se savijati u kukovima i koljenima. Savijanjem na taj način leđa se drže ravnima i ruke dovode do predmeta s laktovima sa strane. Zatim, držeći objekt blizu tijela, predmet se podiže pritom ispravljajući noge. Na taj način predmet se podiže iz nogu, a ne iz leđa. Podizanje predmeta preko glave ili uvijanje tijekom podizanja povećava rizik od ozljede leđa.

Liječenje

Liječenje križobolje

Ako se može utvrditi određeni uzrok, liječenje je usmjereno na njega. Na primjer, antibiotici se koriste za liječenje infekcije prostate. Međutim, ne postoji specifično liječenje za mišićno- koštanu bol radi ozljede mišića i tetiva ili istegnuća ligamenata, niti za mnoge druge mišićno-koštane uzroke. Ipak, mnoge opće mjere mogu biti od pomoći. Obično se one primjenjuju i onda kada postoji pritisak na korijen spinalnog živca.

Opće mjere

Mjere uključuju sljedeće

  • Prilagodba aktivnosti

  • Uzimanje lijekova koji ublažavaju bol

  • Primjena topline ili hladnoće na bolno područje

  • Lagana tjelovježba prema podnošljivosti

Za bol u donjem dijelu leđa koja se nedavno razvila, liječenje započinje izbjegavanjem aktivnosti koje opterećuju kralježnicu i uzrokuju bol – poput dizanja teških predmeta i savijanja. Potpuno mirovanje ne ubrzava povlačenje boli, a većina stručnjaka preporučuje nastavak lagane aktivnosti. Potpuno mirovanje potrebno je jedino za ublažavanje jake boli, ali i onda treba trajati najviše 1 do dva dana. Ukoliko se ono produlji dolazi do slabljenja mišića trupa i povećava se ukočenost, što dodatno pogoršava bol u leđima i produljuje oporavak. Nošenje ortoza i trakcija nisu od pomoći. Trakcija može i produljiti oporavak.

Paracetamol se obično preporučuje za ublažavanje bolova, osim ako je prisutna upala. Ako je prisutna upala, nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIL), u slobodnoj prodaji ili na recept, mogu ublažiti bol i smanjiti upalu. If acetaminophen or NSAIDs do not provide sufficient pain relief, opioid analgesics are occasionally prescribed but, if so, should be used only for a short duration because long-term use of opioid analgesics can actually increase sensitivity to pain, cause side effects, and risk the development of a substance use disorder.

Mišićni relaksansi, kao što su karisoprodol, ciklobenzaprin, diazepam, metaksalon ili metokarbamol, ponekad se daju za ublažavanje mišićnih grčeva, ali njihova je korisnost kontroverzna. Ovi se lijekovi ne preporučuju starijim osobama koje imaju veću vjerojatnost pojave nuspojava. Liječnici se trude da ne propisuju mišićne relaksanse ako ljudi nemaju vidljiv i opipljiv mišićni spazam. Ako se propišu, mišićni relaksansi trebaju se koristiti najviše 72 sata. Obično se preporučuje uzeti ih prije spavanja.

Primjena topline ili hladnoće može pomoći (vidi: Liječenje boli i upale). Hladnoća se obično preferira tijekom prva dva dana nakon ozljede. Led i hladni oblozi ne smiju se nanositi izravno na kožu. Pakiranje leda treba biti zatvoreno (na primjer, u plastici) i primijenjeno preko ručnika ili tkanine. Led se uklanja nakon 20 minuta, zatim se ponovno nanosi tijekom 20 minuta i tako tijekom razdoblja od 60 do 90 minuta. Taj se postupak može ponoviti nekoliko puta tijekom prva 24 sata. Toplina, pomoću grijaćeg jastučića, može se primijeniti u istom vremenskom razdoblju. Budući da koža na leđima može biti neosjetljiva na toplinu, jastučići za grijanje moraju se koristiti oprezno kako bi se spriječile opekline. Ljudi ne bi trebali koristiti jastučić za grijanje prije spavanja kako bi izbjegli opasnost da zaspu s jastučićem koji je još uvijek na leđima.

Masaža može pružiti privremeno olakšanje bolova u donjem dijelu leđa. Neke studije upućuju na to da akupunktura može imati slične koristi, ali druge ukazuju na malu ili nikakvu korist. Spinalna manipulacija, koju obavljaju kiropraktičari ili neki drugi liječnici (kao što su osteopatski liječnici), također može ubrzati povlačenje boli zbog spazma mišića, istegnuća ili naprezanja. Međutim, manipulacija kralježnicom može povećati rizik od dodatne ozljede te je treba izbjegavati kod osoba s upalnim artritisom, poremećajima vrata koji uzrokuju nestabilnost vratnih kralježaka ili hernijom diska.

Kada bol popusti, dozirana lagana aktivnost koju preporuči liječnik ili fizioterapeut, može ubrzati proces cijeljenja i oporavka. U nekim slučajevima, fizikalna terapija može biti od pomoći. Obično se preporučuju specifične vježbe za jačanje i istezanje leđa te za jačanje mišića trupa, kako bi se spriječila kronična ili ponavljajuća bol u križima.

Preporuča se spavanje u udobnom položaju na madracu srednje tvrdoće. Ljudi koji spavaju na leđima mogu postaviti jastuk ispod koljena. Ako spavaju na boku trebaju koristiti jastuk kako bi poduprli glavu u neutralnom položaju (ne nagnutu prema dolje u smjeru kreveta ili prema stropu). Mogu postaviti još jedan jastuk između koljena s lagano savijenim kukovima i koljenima ako im to olakšava bol u leđima. Isto tako, mogu i dalje spavati na trbuhu ako im je taj položaj ugodan.

Spavanje za bolove u leđima

Ostale preventivne mjere (pravilno držanje, podizanje na ispravan način) trebaju se nastaviti provoditi ili se treba započeti s njihovim provođenjem. Kao odgovor na ove mjere, većina epizoda bolova u leđima rješava se unutar nekoliko dana do dva tjedna. Bez obzira na liječenje, 80 do 90% takvih epizoda riješi se unutar šest tjedana.

Liječenje kronične boli

Za liječenje kronične boli u donjem dijelu leđa potrebne su dodatne mjere. Aerobna tjelovježba može pomoći, a savjetuje se i redukcija tjelesne težine, ako je potrebna. Ako su analgetici neučinkoviti, mogu se razmotriti drugi modaliteti liječenja.

Može se primijeniti transkutana električna stimulacija živaca (TENS). TENS uređaj proizvodi blagi osjećaj peckanja generirajući nisku oscilacijsku struju. Ova struja može blokirati prijenos nekih impulsa boli iz kralježnične moždine u mozak. Struja se može primijeniti na bolno područje nekoliko puta dnevno tijekom 20 minuta do nekoliko sati, ovisno o jačini boli.

Injekcija u fasetni zglob

Kod kronične boli koja nastaje iz fasetnog zgloba u stražnjem dijelu kralježnice, injekcija kortikosteroida u zglob koji se zove injekcija u fasetni zglob može biti opcija za liječenje.

Epiduralna injekcija kortikosteroida

Kod kronične boli, kortikosteroid u kombinaciji s lokalnim anestetikom može se povremeno ubrizgati u epiduralni prostor – prostor između kralježnice i vanjskog sloja tkiva koji pokriva kralježničnu moždinu (dura mater). To se zove epiduralna injekcija.

Povremeno se može injicirati kortikosteroid (kao što je deksametazon ili metilprednizolon) u kombinaciji s lokalnim anestetikom (kao što je lidokain) u fasetne zglobove kralježnice ili epiduralni prostor – prostor između kralježaka i vanjske ovojnice koja oblaže kralježničnu moždinu. Epiduralne injekcije učinkovitije su kod ishijalgije (išijasa) uzrokovane hernijom diska nego kod lumbalne spinalne stenoze. Međutim, nije jasno imaju li one dugoročnu korist. Obično su učinkovite samo nekoliko dana do tjedana. Njihova glavna uloga je olakšanje boli kako bi potom bilo moguće započeti s vježbanjem, koje donosi dugotrajno ublažavanje boli.

Operativno liječenje boli u leđima

Ako hernija diska uzrokuje trajnu ili kroničnu ishijalgiju, slabost, gubitak osjeta ili gubitak nadzora nad mokrenjem i pražnjenjem crijeva, može biti potrebno kirurški ukloniti izbočeni dio diska (diskektomija), a ponekad i dio kralješka (laminektomija).

Kod teške spinalne stenoze velik dio stražnjeg dijela kralješka (lamina) može se kirurški ukloniti kako bi se proširio spinalni kanal (lumbalna laminektomija). Obično je potrebna opća anestezija. Boravak u bolnici obično traje 4 ili 5 dana. Pacijentima je obično potrebno 3 do 4 mjeseca prije povratka svim svojim aktivnostima. Oko dvije trećine pacijenata ima dobar ili potpun oporavak. Kod većine ostalih, takva operacija može spriječiti bol i spriječiti daljnje pogoršanje drugih simptoma.

Kada je kralježnica nestabilna (što može biti posljedica teške hernije diska, spondilolisteze ili nakon laminektomije zbog stenoze spinalnog kanala), može se napraviti operativni zahvat čiji je cilj spajanje kralježaka (što se zove lumbalna spinalna fuzija). Međutim, fuzija smanjuje pokretljivost i može stvarati dodatno opterećenje na ostatak kralježnice te uzrokovati daljnje probleme.

Križobolja: kirurško liječenje Diskektomija

Diskektomija uključuje kirurško uklanjanje jednog od diskova koji razdvajaju i ublažavaju kralježaka. Ovaj se postupak može obaviti kada hernija diska uzrokuje trajni ili kronični išijas, slabost, gubitak osjeta ili gubitak kontrole mjehura i crijeva. Ponekad i dio kralješka mora biti uklonjen. Ovaj se postupak naziva laminektomija.

Lumbalna laminektomija

Kralježnični stup osobe sastoji se od 33 kralješka koji štite kralježničnu moždinu. Ti kralješci su odvojeni intervertebralnim diskovima koji ublažavaju opterećenje intervertebralnim diskovima.

Kada se disk komprimira, može herniirati ili puknuti i pritisnuti živac na mjestu gdje se spušta s kralježnične moždine. To može rezultirati umjerenom do jakom boli. Osim toga, dodatni rast kosti poznat kao "koštani trn" može pritisnuti živac. Ako se u središnjem kanalu kralješka formira koštana izraslina, tada se komprimira i kralježnička moždina.

Kirurški zahvat koji se naziva lumbalna laminektomija može smanjiti pritisak na ozlijeđeni živac i kralježničnu moždinu. Tijekom lumbalne laminektomije u koži uzduž lumbalnog kralješka nastaje mali rez. Mišići su odvojeni i kost je izložena. "Lamina" dio kralješaka se polako i pažljivo uklanja, čime se smanjuje pritisak na zahvaćeni živac i kralježničnu moždinu. Živac se zatim lagano povlači u stranu i ukloni se hernijni dio diska. Time se živac oslobađa pritiska. Mišići se zatim vraćaju na mjesto i rez se zatvara.

Postoji nekoliko mogućih komplikacija povezanih s ovim postupkom koje treba raspraviti s liječnikom prije operacije.

Lumbalna fuzija

Intervertebralni diskovi čine jednu četvrtinu kralježnice i djeluju kao sustav za apsorbiranje udaraca kralježnice, štiteći kralješke, kralježničnu moždinu i druge strukture. Međutim, ponekad su ti diskovi degenerirani i tanki, uzrokujući potpore kralješaka da se približe i stisnu živce koji izlaze između njih.

U teškim slučajevima, ovi diskovi se uklanjaju i zamjenjuju koštanim presadcima uzetima iz zdjelice. To se naziva spinalna fuzija. Mnogi liječnici odlučuju pristupiti oboljelim diskovima sprijeda tako da najprije povuku crijeva i druge organe da bi otkrili kralježnicu. Oštećeni disk se zatim uklanja. Otvori koji su nešto širi od uklonjenog diska izbušeni su u okolne kralješke. Titanova kućišta, ili kavezi, napunjena su koštanim presatkom iz zdjelice i postavljaju se u otvore. Specijalizirane stanice nazvane osteociti unutar ove kosti proizvode novu kost i pomažu u ozdravljenju. Otvori u tim kavezima omogućuju da kost raste oko nje. Osim toga, ti kavezi pružaju potporu i strukturu dok kost zacjeljuje.

Kontrolne rendgenske snimke kralježnice treba učiniti na šest tjedana, 3 mjeseca, 6 mjeseci, 1 godina i 2 godine kako bi se osiguralo da nova kost cijeli ispravno.

Vertebralni kompresivni prijelomi

Vertebralne kompresivne prijelomi česte su u populaciji žena starijih od 50 godina. One se mogu liječiti konzervativno, što uključuje nošenje ortoza, uzimanje lijekova za ublažavanje bolova i eventualno kalcitonina u obliku spreja za nos, što ne pomaže u cijeljenju kosti, ali smanjuje bolove.

Ako bol nije adekvatno kontrolirana, dostupne su dvije kirurške opcije:

  • Vertebroplastika: cementna mješavina se ubrizgava u slomljeni kralježak

  • Kifoplastika: balon se umeće u frakturiranu kost kako bi se stvorio prostor. Zatim se balon napuni cementom.

No, nedavna su istraživanja pokazala da, dugoročno, ti kirurški zahvati nisu učinkovitiji od konzervativnog liječenja.

Ključne točke

Ključne točke o križobolji

  • Bol u donjem dijelu leđa vrlo je česta pojava i obično je uzrokovana mišićno-koštanim poremećajima kralježnice i drugim čimbenicima kao što su umor, pretilost i nedovoljno vježbanje.

  • Kod mladih ljudi bol u donjem dijelu leđa je rijetko ozbiljna, a daljnja dijagnostika je obično nepotrebna ako simptomi ne traju tjednima.

  • Ljudi koji imaju znakove upozorenja ili su stariji od 55 godina trebaju se bez odgađanja obratiti liječniku.

  • Jačanje mišića trbuha i leđa specifičnim vježbama može pomoći u sprječavanju najčešćih vrsta boli u donjem dijelu leđa.

  • Za većinu bolova u donjem dijelu leđa dovoljno je izbjegavanje aktivnosti koje opterećuju leđa, uzimanje lijekova protiv bolova, a ponekad i primjena leda ili topline.

  • Dugotrajno mirovanje i trakcija mogu usporiti oporavak.

  • U ozbiljnim slučajevima, na primjer, kada ljudi imaju promijenjen osjet i slabost u nogama, može biti potrebna operacija.

  • Vertebralne kompresivne prijelomi mogu se liječiti konzervativno (s ortozama, lijekovima za ublažavanje bolova i kalcitoninom u obliku spreja za nos) ili agresivnije s operacijom.

Politika privatnosti