Fibromijalgiju karakterizira loš san, umor, dekoncentriranost i difuzna bol i ukočenost mekih tkiva, uključujući mišiće, tetive i ligamente.
-
Loš san, stres, napetosti, ozljede i eventualne osobine ličnosti mogu povećati rizik od fibromijalgije.
-
Bol je difuzno rasprostranjena, a određeni dijelovi tijela su osjetljivi na dodir.
-
Dijagnoza fibromijalgije temelji se na utvrđenim kriterijima i simptomima kao što su difuzna bol i umor.
-
Poboljšanje sna, uzimanje sredstava za ublažavanje bolova, vježbanje, primjena topline i masaže mogu biti od pomoći.
Ovaj se poremećaj nazivao fibrozitisom ili sindromom fibromiozitisa. No, budući da nije prisutna upala (koju označava sufiks "itis"), sufiks je odbačen te, a naziv je postao fibromijalgija.
Fibromialgija je česta pojava. Oko 7 puta češće se javlja među ženama. Obično se javlja kod mladih ili sredovječnih žena, ali se može pojaviti i kod muškaraca, djece i adolescenata.
Fibromialgija nije opasna ili životno ugrožavajuća. Ipak, uporni simptomi mogu biti vrlo ometajući.
Uzroci
Osobe s fibromijalgijom imaju povećanu osjetljivosti na bol. Naime, područja u njihovom mozgu koja procesuiraju bol tumače bolne senzacije kao intenzivnije negoli su kod ljudi koji nemaju fibromijalgiju. Obično je uzrok fibromijalgije nepoznat. Međutim, određena stanja mogu doprinijeti razvoju poremećaja. Ona uključuju loš san, ponavljajuće prekomjerno naprezanje ili ozljedu. Mentalni stres također može doprinijeti njezinoj pojavi. Međutim, stres sam po sebi nije problem. Problem je u načinu na koji ljudi reagiraju na stres.
Neki od pacijenata sa fibromialgijom mogu istovremeno imati poremećaj vezivnog tkiva, kao što je reumatoidni artritis ili sistemski eritemski lupus (lupus). Ponekad virusna ili druga infekcija (kao što je Lajmska bolest) ili traumatski događaj mogu izazvati fibromijalgiju.
Simptomi
Većina ljudi osjeća opću slabost, ukočenost i bol. Simptomi se mogu pojaviti u cijelom tijelu. Bilo koje meko tkivo (mišići, tetive i ligamenti) može biti zahvaćeno. Meka tkiva vrata, gornjeg dijela ramena, prsa, prsnog koša, donjeg dijela leđa, bedara, ruku i područja oko određenih zglobova posebno su česte lokalizacije boli. Rjeđe bolnost i ukočenost mogu biti prisutne u potkoljenicama, šakama i stopalima. Simptomi se mogu pojavljivati povremeno (egzacerbacije ili faze pogoršanja) ili biti prisutni većinu vremena (kronično).
Bol može biti intenzivna. Obično je pogoršavaju umor ili prenaprezanje. Specifična područja mišića često su osjetljiva kada se primjeni čvrsti pritisak prsta. Ta se područja nazivaju osjetljive točke. Tijekom egzacerbacija, mišići postaju napeti ili se mogu pojaviti grčevi.
Mnogi pogođeni ljudi ne spavaju dobro i osjećaju se tjeskobno, a ponekad budu i depresivni ili napeti. Uobičajen je umor, kao i mentalni problemi kao što su poteškoće u koncentraciji i smanjenje kognitivnih sposobnosti. Mnogi pacijenti s fibromialgijom po prirodi su perfekcionisti ili imaju osobnost tipa A. Oni također mogu imati migrene ili tenzijske glavobolje, intersticijski cistitis (vrsta upale mjehura koja uzrokuje bolove pri mokrenju) i sindrom iritabilnog crijeva (s nekom kombinacijom zatvora, proljeva, nelagode u trbuhu i nadutosti). Ljudi mogu imati senzacije bockanja koje se obično javljaju u obje strane tijela.
Ista stanja koja mogu doprinijeti razvoju fibromialgije, mogu također i pogoršati njene simptome. Oni uključuju emocionalni stres, loš san, ozljedu i umor. Strah kako simptomi predstavljaju ozbiljnu bolest također može dodatno pogoršati simptome. Sugestije od strane liječnika, člana obitelji ili prijatelja kako je “sve u glavi” mogu pogoršati simptome. Ljudi se također mogu osjećati frustrirano jer im se često govori da "dobro izgledaju" iako se ne osjećaju dobro.
Dijagnoza
Liječnici sumnjaju na fibromijalgiju kod ljudi koji imaju sljedeće:
Liječnici razmatraju dijagnozu fibromijalgije kod ljudi koji imaju difuznu bol kroz najmanje 3 mjeseca, osobito kada je popraćena raznim drugim fizičkim simptomima kao što je umor. Bol se smatra difuznom kada ljudi imaju bolove na lijevoj i desnoj strani tijela, iznad i ispod struka, te u gornjem dijelu kralježnice, stijenci prsnog koša ili sredini kralježnice i u donjem dijelu leđa.
U prošlosti, liječnici su dijagnozu dijelom temeljili na prisutnosti osjetljivosti u nekim od 18 označenih točaka. Sada se broj osjetljivih točaka ne smatra toliko značajnim koliko je to prisutnost tipičnih simptoma, osobito difuzne boli.
Liječnici žele biti sigurni da istovremeno ne postoji još jedan poremećaj (kao što je hipotireoza, reumatska polimialgija ili drugi mišićni poremećaji) koji uzrokuje simptome te stoga često rade krvne testove. No, niti jedan test ne može potvrditi dijagnozu fibromialgije.
Fibromialgiju nije lako prepoznati u osoba koje istovremeno imaju reumatoidni artritis ili lupus jer se oni prezentiraju slčnim simptomima, kao što su umor i bol u mišićima, zglobovima ili oboje.
Prognoza
Fibromialgija ima tendenciju kronicitetu, ali može i spontano nestati ukoliko se smanji stres. Čak i uz odgovarajuće liječenje, većina ljudi i dalje ima simptome u određenoj mjeri.
Liječenje
-
Istezanje, terapija toplinom i masaža
-
Upravljanje stresom
-
Lijekovi za poboljšanje sna
-
Lijekovi za ublažavanje boli
Ljudi se mogu bolje osjećati kada se liječe na odgovarajući način. Obično, najkorisniji pristup obuhvaća slijedeće:
-
Smanjenje stresa, uključujući osvještavanje činjenice kako ne postoji životno ugrožavajuća bolest koja uzrokuje bol
-
Vježbe dubokog disanja, meditacija, kognitivna terapija (MBCT), podrška mentalnom zdravlju i savjetovanje ako je potrebno
-
Nježno istezanje zahvaćenih mišića (držanje istezanja oko 30 sekundi i ponavljanje 5 puta)
-
Izvođenje vježbi za poboljšanje fizičke kondicije (aerobne vježbe) uz naglasak na postupno, ali stalno povećanje intenziteta (na primjer, upotrebom trake za trčanje, sobnog bicikla, orbitreka ili plivanjem)
-
Primjena topline na zahvaćeno područje ili lagana masaža
-
Održavati toplinu
-
Dovoljno sna
Poboljšanje sna
Poboljšanje sna je ključno. Primjerice,trebalo bi izbjegavati kofein i druge stimulanse u večernjim satima i spavati u mirnoj, tamnoj sobi s udobnom posteljinom. Nije preporučljivo jest ili gledati TV u krevetu.
Liječnici mogu propisati male doze tricikličkih antidepresiva. Ovi lijekovi se uzimaju na usta 1 ili 2 sata prije spavanja i koriste se samo za poboljšanje sna, a ne za ublažavanje depresije. U tu skupinu lijekova spadaju trazodon, amitriptilin i nortriptilin. Ciklobenzaprin, mišićni relaksans, također može pomoći u postizanju kvalitetnijeg sna. Poput tricikličkih antidepresiva, ciklobenzaprin se uzima samo prije spavanja. Ovi lijekovi su obično sigurniji od sedativa, koji većinom s vremenom mogu izazvati navikavanje. Međutim, triciklički antidepresivi i ciklobenzaprin mogu imati nuspojave kao što su pospanost i suhoća ustiju, osobito u starijih osoba. Uzimanje ovih lijekova tijekom dana može uzrokovati pospanost.
Ublažavanje boli
Lijekovi protiv bolova, kao što su paracetamol, nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR) ili povremeno tramadol mogu biti od pomoći. Opioide, koji mogu uzrokovati navikavanje te s vremenom postaju manje učinkoviti, trebalo bi izbjegavati prilikom liječenja fibromialgije.
Pregabalin ( antiepileptik koji se ponekad koristi za ublažavanje boli), duloksetin i milnacipran također su lijekovi koji se ponekad koriste za liječenje fibromialgije. Ovi lijekovi mogu pomoći kada se koriste kao dio programa liječenja koji uključuje poboljšanje sna, vježbanje i upravljanje stresom.
Povremeno se ubrizgavaju lokalni anestetici (kao što je lidokain) izravno u osobito osjetljiva područja, ali se te injekcije ne bi trebale ponavljati.