Pregled poremećaja pokreta

Autor: Hector A. Gonzalez-Usigli, MD
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Josip Sremec, dr. med.

Svaki pokret tijela, od podizanja ruke do nasmijavanja, uključuje složenu interakciju između središnjeg živčanog sustava (mozga i kralježnične moždine), živaca i mišića. Oštećenje ili neispravnost bilo koje od ovih komponenti može dovesti do poremećaja pokreta.

Mogu se razviti različite vrste poremećaja pokreta, ovisno o prirodi i mjestu oštećenja ili ispada funkcije, kao u sljedećem:

  • Oštećenje dijelova mozga koji kontroliraju planirano (predviđeno) kretanje ili veza između mozga i leđne moždine: Slabost ili paraliza mišića uključenih u dobrovoljne pokrete ili naglašeni refleksi.

  • Oštećenja bazalnih ganglija (nakupine živčanih stanica koje se nalaze u bazi mozga, duboko u mozgu): Nehotični (nenamjerni) ili reducirani pokreti, ali ne i slabost ili promjene refleksa.

  • Oštećenje malog mozga: Gubitak koordinacije.

Bazalni gangliji pomažu započeti i uskladiti pokrete mišića, kao i zaustaviti nenamjerne pokrete.

Mali mozak koordinira tjelesne pokrete, pomaže glatko i precizno kretanje udova i pomaže u održavanju ravnoteže.

Neki poremećaji kretanja, kao što su štucanje, su privremeni, i obično uzrokuju malo neugodnosti. Drugi, kao što su Parkinsonova bolest, su ozbiljni i progresivni, umanjuju sposobnost govora, upotrebu ruku, hodanje i održavanje u uspravnom položaju.

Lokacija bazalnih ganglija

Bazalni gangliji su nakupine živčanih stanica koje se nalaze duboko u mozgu. One uključuju sljedeće:

  • Kaudatna jezgra (struktura u obliku slova C koja se sužava u tanki rep)

  • Putamen

  • Globus pallidus (smješten unutar putamena)

  • Suptalamička jezgra

  • Substantia nigra

Bazalni gangliji pomažu u izglađivanju pokreta mišića, onemogućuju nevoljne pokrete i usklađuju promjene u držanju tijela.

Klasifikacija

Razvrstavanje poremećaja pokreta često pomaže liječnicima da utvrde uzrok.

Poremećaji pokreta obično se klasificiraju kao uzročnici

  • Smanjeno ili usporeno kretanje

  • Pojačano kretanje

Najčešći poremećaj koji smanjuje i / ili usporava kretanje je

Poremećaji koji povećavaju kretanje uključuju

Međutim, kod nekih poremećaja kretanje se povećava i smanjuje. Na primjer, Parkinsonova bolest izaziva tremor (pojačano kretanje) i usporene pokrete.

Poremećaji koji pojačavaju pokrete mogu biti

  • Ritmički, što je prije svega tremor (mada je tremor ponekad nepravilan, kao što se javlja kod distonije)

  • Neritmički, što može uzrokovati presporo ili prebrzo kretanje, ili zadržavanje u određenom položaju

Neki brzi, neritmički pokreti, poput tikova, mogu se privremeno zaustaviti (potisnuti). Drugi, kao što su hemibalizam, koreja ili mioklonus, ne mogu se suzbiti.