Lom lubanje

Autori: James E. Wilberger, MD
Gordon Mao, MD
Urednik sekcije: Ivan Bekavac, dr. med.
Prijevod: Ivica Francišković, dr. med.

Lom lubanjskih kostiju je prekid kosti koja okružuje mozak.

  • Lomovi lubanje mogu se pojaviti sa ili bez oštećenja mozga.

  • Simptomi mogu uključivati bol, simptome oštećenja mozga i kod određenih fraktura istjecanje tekućine iz nosa ili ušiju te modrice iza ušiju ili oko očiju.

  • Kompjutorizirana tomografija koristi se za dijagnosticiranje prijeloma lubanje.

  • Mnogi prijelomi lubanje ne zahtijevaju liječenje.

Lomovi lubanje mogu biti posljedica ozljeda koje oštećuju kožu (nazivaju se otvorene ozljede) ili koje ne oštećuju kožu (tzv. zatvorene ozljede).

Kod osoba sa prijelomom lubanje, oštećenje mozga može biti ozbiljnije nego kod osoba s ozljedama glave ali bez prijeloma. Koliko je fraktura lubanje ozbiljna ovisi dijelom i o vrsti i mjestu prijeloma. Često ako ne dođe do pomaka kostiju lubanje mozak se i ne oštećuje.

Kod pojedinih prijeloma lubanje dolazi do oštećenja arterija i vena koje zatim krvare u prostore oko moždanih ovojnica. Krvarenje može nastati između mozga i lubanje, uzrokujući intrakranijalni hematom.

Neke frakture, osobito one na stražnjoj strani i bazi lubanje uzrokuju trganje meningi, slojeve tkiva koji pokrivaju mozak. Frakture na lubanjskoj bazi koja je vrlo debela, ukazuju na to da je ozljeda bila jaka i da je vjerojatno došlo do oštećenja mozga.

Ako prijelom kosti ošteti kožu, na tome mjestu nastaje put ulaska bakterija uzrokujući infekciju i teška oštećenja mozga.

Ponekad se komadići frakturirane kosti mogu utisnuti prema unutra i oštetiti mozak. Ove vrste prijeloma nazivaju se depresijski prijelomi. Depresijske frakture lubanje mogu izložiti mozak okolini i stranom materijalu što može dovesti do infekcije ili stvaranja apscesa (nakupine gnoja) unutar mozga.

Prijelomi lubanje u dojenčadi

U dojenčadi koja zadobije frakturu lubanje može doći do prodiranja moždanih ovojnica koje onda formirajući vrećicu ispunjenu tekućinom. Ona se naziva rastuća fraktura ili leptomeningalna cista. Vreća se razvija tijekom 3 do 6 tjedana i može biti prvi dokaz da je došlo do prijeloma lubanje.

Simptomi

Određeni simptomi ukazuju na prijelom u području baze lubanje:

  • Cerebrospinalna tekućina - bistra tekućina koja se nalazi na površini mozga i između moždanih ovojnica - može istjecati iz nosa (rinoreja) ili ušiju (otoreja).

  • Krv se može skupljati iza bubnjića, a ako je bubnjić probijen, krv može istjecati iz uha.

  • Mogu se razviti modrice iza uha (Battleov znak) ili oko očiju (rakunove oči).

Krv se može skupljati u sinusima koji također mogu biti slomljeni.

Ako je kod frakture došlo i do oštećenja mozga pacijenti mogu imati simptome kao što su:

  • Perzistentna ili povećana pospanost i zbunjenost

  • Epileptički napadaji

  • Ponavljajuće povraćanje

  • Jaka glavobolja

  • Nemogućnost osjeta ili gubitak sposobnosti pomicanja ruku ili nogu

  • Poteškoće u prepoznavanju ljudi ili okoline

  • Poremećaj ravnoteže

  • Poremećaji prilikom razgovora i smetnje vida

  • Poremećaj koordinacije

Dijagnoza

  • Kompjutorizirana tomografija

Liječnici postavljaju sumnju na frakturu lubanje ovisno o okolnostima, simptomima i rezultatima fizikalnoga pregleda kod osoba koji su imali ozljedu glave.

Kako bi potvrdili frakturu lubanje koristi se kompjutorizirana tomografija (CT). CT je bolji od magnetske rezonance (MR) za dijagnostiku prijeloma lubanje. Međutim, CT ili MR se obično obavljaju kako bi se provjerilo da li je došlo do oštećenja mozga.

Rendgenske snimke rijetko pomažu u dijagnostici nakon ozljede glave.

Da li ste znali...
  • Rendgenske snimke rijetko pomažu u dijagnostici nakon ozljede glave.

Liječenje

  • Kod većine prijeloma potrebna je opservacija u bolnici

  • Ponekad je potrebno operativno liječenje zbog uklanjanja stranog materijala i/ili vraćanja koštanih fragmenata lubanje na svoju prirodnu poziciju.

Većina osoba sa prijelomom lubanje koji nemaju ozljedu mozga prima se u bolnicu radi promatranja. Pacijenti kod kojih se razviju epileptički napadaji zahtijevaju antikonvulzivnu terapiju. Osim depresijskih i fraktura baze lubanje, većina ostalih fraktura lubanje ne zahtijeva specifično liječenje.

Prijelomi baze lubanje

Osobe sa prijelomom baze lubanje se primaju na bolničko liječenje. Potrebno je mirovanje i podizanje uzglavlja dok se ne zaustavi istjecanje cerebrospinalne tekućine. Pacijenti bi trebali izbjegavati ispuhanje nosa jer je često slomljen i sinus blizu nosne šupljine. U tom slučaju ispuhivanje nosa može prouzročiti širenje zraka iz područja nosa na druge dijelove lica i glave.

Vecina razderotina u meningama cijeli spontano unutar 48 sati ili barem tjedan dana nakon ozljede.

Ako cerebrospinalna tekućina kontinuirano istječe, ponekad se cijeljenje može pospješiti tako da se pomoću katetera u donjemu dijelu leđa odvodi višak te tekućine. Ako tekućina i unatoč tome istječe, mjesto istjecanja se kirurški zatvori.

Depresijske frakture lubanje

Depresijske frakture lubanje povećavaju rizik od infekcija jer mogu izložiti mozak vanjskoj okolini. Stoga liječnici nastoje spriječiti infekciju i formiranje apscesa uklanjanjem stranoga materijala i odumrloga tkiva te popravljanjem što većeg dijela oštećenja. Liječnici eleviraju slomljene fragmente lubanje u prirodni položaj te šivaju ranu.

Prijelomi lubanje kod djece

Dijete s frakturom lubanje se prima u bolnicu ako

  • Simptomi ukazuju na moguću ozljedu mozga.

  • Je dijete bilo bez svijesti, čak i kratkotrajno.

  • Simptomi ili CT nalaz upućuje na prijelom baze lubanje.

  • Je fraktura dijagnosticirana kod dojenčeta.

  • Sumnja se na zlostavljanje.

Liječenje leptomeningealne ciste može uključivati samo promatranje zbog toga što kod takvih tekućinom ispunjenih vrećica ponekad dolazi do spontanog izlječenja. U djece koja razviju ili postanu izložena riziku od razvoja komplikacija poput pritiska na mozak ili infekcije, liječnici postavljaju kateter u cistu i time vrše kiruršku drenažu. Zatim popravljaju meninge zbog čije ozljede je i došlo do formiranja ciste.