Učinci starenja: Živčani sustav - zdravo starenje
(Vidi također starenje mozga i živčanog sustava.)
MozakFunkcija mozga se normalno mijenja kako osobe prelaze iz djetinjstva do odrasle dobi u starost. Tijekom djetinjstva sposobnost razmišljanja i razuma stalno se povećava, omogućujući djetetu da uči sve složenije vještine.
Tijekom većine odrasle dobi, moždana funkcija je relativno stabilna.
Nakon određene dobi, koja varira od osobe do osobe, funkcija mozga opada. Neka se područja mozga kod nekih osoba smanjuju u veličini do 1% godišnje, ali bez gubitka funkcije. Dakle, promjene strukture mozga povezane sa starenjem ne rezultiraju uvijek gubitkom funkcije mozga. Međutim, smanjenje funkcije mozga sa starenjem može biti rezultat brojnih čimbenika koji uključuju promjene u moždanim kemikalijama (neurotransmiterima), promjene u samim živčanim stanicama, toksične tvari koje se nakupljaju u mozgu tijekom vremena i nasljedne promjene. Različiti aspekti funkcije mozga su zahvaćeni u različito vrijeme:
Kratkoročno pamćenje i sposobnost učenja novog materijala imaju tendenciju relativno ranog zahvaćanja.
Govorne sposobnosti, uključujući rječnik i upotrebu riječi, mogu početi opadati kasnije.
Intelektualni učinak - sposobnost obrade informacija (bez obzira na brzinu) - obično se održava, ako ne postoje prisutni neurološki ili vaskularni poremećaji.
Vrijeme reakcije i obavljanje zadataka mogu postati sporiji, jer mozak sporije obrađuje živčane impulse.
Međutim, posljedice starenja na funkcije mozga teško je odvojivo od učinaka različitih poremećaja koji su uobičajeni kod starijih osoba. Ti poremećaji uključuju depresiju, moždani udar, oslabljena funkcija štitnjače (hipotireozai degenerativni poremećaji mozga kao što su Alzheimerova bolest.
Kako osobe stare, broj živčanih stanica u mozgu može se smanjivati, iako se broj izgubljenih stanica uvelike razlikuje od osobe do osobe, ovisno o zdravlju osobe. Osim toga, neke vrste pamćenja su osjetljivije na gubitak, poput pamćenja koja privremeno čuva informacije. Međutim, mozak ima određene karakteristike koje pomažu nadoknaditi te gubitke.
Redundancija (suvišnost): Mozak ima više stanica nego što je potrebno za normalno funkcioniranje. Redundancija može pomoći nadoknaditi gubitak živčanih stanica koje nastaju starenjem i bolestima.
Formiranje novih veza: Mozak aktivno kompenzira smanjenje živčanih stanica povezano sa starenjem, stvarajući nove veze između preostalih živčanih stanica.
Proizvodnja novih živčanih stanica: Neka područja mozga mogu proizvesti nove živčane stanice, osobito nakon ozljede mozga ili moždanog udara. Ta područja uključuju hipokampus (koji je uključen u formiranje i vraćanje sjećanja) i bazalne ganglije (koje koordiniraju i izglađuju pokrete).
Dakle, osobe koje su imale ozljedu mozga ili moždani udar ponekad mogu naučiti nove vještine, kao što se događa tijekom radne terapije.
Osobe mogu utjecati na brzinu smanjenja funkcije mozga. Na primjer, čini se da tjelovježba usporava gubitak živčanih stanica u područjima mozga koji su uključeni u pamćenje. Takva vježba također pomaže zadržavanju funkcioniranja preostalih živčanih stanica. S druge strane, konzumiranje dva ili više alkohola dnevno može ubrzati slabljenje moždane funkcije.
Kako osobe stare, protok krvi u mozgu može se smanjiti u prosjeku za 20%. Smanjenje protoka krvi je veće kod osoba koje imaju aterosklerozu arterija u mozgu (cerebrovaskularna bolest). Ova se bolest češće javlja kod osoba koje su pušili duže vrijeme ili koji imaju visoki krvni tlak, visok kolesterol, ili visok šećer u krvi (šećerna bolest) koje se ne kontroliraju promjenama načina života ili lijekovima. Te osobe mogu preuranjeno izgubiti moždane stanice, što može ugroziti mentalnu funkciju. Kao rezultat, rizik od oštećenja krvnih žila vodi u vaskularnu demenciju u relativno mlađoj dobi je povišen.
Jeste li znali...Tjelovježba može usporiti slabljenje funkcije mozga zbog starenja. Nekontrolirani povišeni krvni tlak, šećerna bolest ili visokih razina kolesterola može ubrzati slabljenje funkcija mozga povezanih sa starenjem .
|
Kralježnična moždinaKako osobe stare, diskovi između kralježaka postaju tvrdi i lomljivi, a dijelovi kralješaka mogu prerastati. Kao rezultat toga, diskovi gube dio svoje sposobnosti ublažavanja, tako da se više pritiska vrši na kralježničnu moždinu i na grane živaca koji izlaze iz nje (korijeni živaca kralježnice). Povećani tlak može ozlijediti živčana vlakna na mjestu gdje napuštaju kralježničnu moždinu. Takva ozljeda može rezultirati smanjenim osjetom, a ponekad i smanjenjem snage i ravnoteže.
Periferni živciKako osobe stare, periferni živci mogu sporije provoditi impulse, što rezultira smanjenim osjećajem, sporijim refleksima i često nespretnošću. Provođenje živčanog impulsa može se usporiti jer se mijelinske ovojnice oko živaca degeneriraju. Mijelinske ovojnice su slojevi tkiva koji izoliraju živce i ubrzavaju provođenje impulsa (vidi sliku Tipična struktura živčane stanice).
Degeneracija se javlja i zbog starenja osoba, protok krvi se smanjuje, obližnje kosti rastu i vrše pritisak na živce, ili oboje. Promjene u funkciji uzrokovane starošću mogu postati vidljivije kada su živci ozlijeđene nečim drugim (na primjer šećernom bolešću).
Smanjen je odgovor perifernog živčanog sustava na ozljede. Kada je akson perifernog živca oštećen kod mlađih osoba, živac se može popraviti sve dok je njegovo tijelo, smješteno u ili u blizini kralježnične moždine, neoštećeno. Ovaj proces samopopravljanja događa se sporije i nepotpuno kod starijih osoba, čineći starije osobe ranjivijima na ozljede i bolesti.