Ishemična optička neuropatija

Autor: James Garrity, MD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Zoran Vatavuk, dr. med.,
Prijevod: Matija Blažeka, dr. med.i Anita Husić, dr. med.

Ishemična optička neuropatija je oštećenje vidnog živca uzrokovano prekidom opskrbe vidnog živca krvlju.

  • Prekid opskrbe krvlju može se javiti s upalama arterija (tada se naziva arteritična varijanta, obično kao dio poremećaja u sklopu arteritisa divovskih stanica) ili bez upale arterija ( nazvana nearteritična varijanta).

  • Jedini konstantni simptom je bezbolan gubitak vida koji može biti iznenadan.

  • Liječnici postavljaju dijagnozu prema simptomima i oftalmoskopskim pregledom oka.

  • Testira se krv i ponekad biopsija tkiva temporalne arterije radi dokazivanja arteritisa divovskih stanica.

  • Liječenje nearteritične varijante nije učinkovito.

  • Liječenje arteritične forme ne može oporaviti vid, ali može pomoći zaštititi nezahvaćeno oko.

(Vidi također Pregled poremećaja vidnog živca.)

Uzroci

Prekid opskrbe krvlju dijela vidnog živca unutar oka može dovesti do narušene funkcije stanica vidnog živca i gubitka vida. Postoje dvije varijante bolesti: nearteritična i arteritična.

Nearteritična ishemična optička neuropatije javlja se češće te se uobičajeno javlja u osoba starijih od 50 godina. Gubitak vida obično nije toliko izražen koliko kod arteritične varijante ishemične optičke neuropatije. U čimbenike rizika spadaju visoki krvni tlak, pušenje, dijabetes i ateroskleroza. Od ostalih čimbenika rizika bitni su opstruktivna apneja u snu, korištenje nekih lijekova (na primjer amiodarona i moguće lijekova koji inhibiraju fosfodiesterazu, kao što je sildenafil, koji se koriste za liječenje erektilne disfunkcije), sklonost razvijanju krvnih ugrušaka i nizak krvni tlak noću.

Arteritična varijanta ishemične optičke neuropatije obično se javlja kod ljudi starijih od 70 godina. Prekid opskrbe krvlju vidnog živca nastaje radi upale arterija (arteritisa), osobito kod arteritisa divovskih stanica.

Simptomi

Gubitak vida može biti brz (tijekom nekoliko minuta, sati ili ponekad dana), ali je bezbolan. Ovisno o uzroku, vid može biti oštećen na jednom ili oba oka. Vid u zahvaćenom oku ili očima može biti gotovo normalan ili može nastati potpuna sljepoća. Malo područje gubitka vida u središtu vidnog polja polako se povećava i može napredovati do potpune sljepoće.

Ljudi s arteritisom divovskih stanica obično su stariji te je njihov gubitak vida teži. Kod njih se može javiti bol pri žvakanju, glavobolja, bolovi u mišićima i bolovi kada češljaju kosu.

Dijagnoza

  • Liječnički pregled

  • Za arteritis divovskih stanica: krvne pretrage i biopsija

  • Ponekad slikovne ili druge pretrage

Dijagnoza uključuje pregled stražnjeg dijela očiju svjetlom s uvećavajućim lećama (oftalmoskopom). Utvrđivanje uzroka uključuje određivanje ima li osoba bilo koji od poremećaja za koje se zna da su čimbenici rizika.

Ako se sumnja da je uzrok arteritis divovskih stanica mogu se učiniti pretrage krvi te uklanjanje i pregled uzorka tkiva sljepoočne arterije pod mikroskopom (biopsija) kako bi se potvrdila dijagnoza. Krvnim testovima određuje se brzina sedimentacije eritrocita (ESR), razina C-reaktivnog proteina i razina određenih vrsta krvnih stanica (kompletna krvna slika). Rezultati ovih testova mogu ukazivati na upalu koja je karakteristična za arteritis divovskih stanica. Ako osoba nema simptome arteritisa divovskih stanica, mogu se napraviti magnetska rezonancija (MRI) ili kompjutorska tomografija (CT) mozga da se isključi pritisak tumora na vidni živac.

Ovisno o mogućim uzrocima mogu se napraviti dodatne pretrage. Na primjer, ako ljudi imaju simptome opstruktivne apneje u snu (kao što su prekomjerna dnevna pospanost ili hrkanje), može se napraviti polisomnografija. Ako su oboljeli skloni stvaranju krvnih ugrušaka, mogu se napraviti krvne pretrage za dijagnosticiranje poremećaja zgrušavanja krvi.

Prognoza

Ne postoji učinkovito liječenje nearteritične ishemične optičke neuropatije. Međutim, u oko 40% oboljelih od nearteritične ishemične optičke neuropatije spontano se oporavi nešto korisnog vida. VIšekratno ponavljanje bolesti na istom oku iznimno je rijetko.

Kod arteritične varijante bolesti uzrokovane arteritisom divovskih stanica, gubitak vida obično je veći nego kod nearteritične forme ishemične neuropatije vidnog živca. Brzo i adekvatno liječenje ne može povratiti izgubljeni vid u zahvaćenom oku, no štiti nezahvaćeno oko. Neadekvatno liječenje povećava rizik gubitka vida na drugom oku.

Liječenje

U oboljelih s nearteritičnom ishemičnom neuropatijom vidnog živca nema učinkovitog liječenja kojim bi se oporavio vid. Liječenje obuhvaća smanjenje čimbenika rizika za razvoj ateroskleroze, uključujući kontrolu krvnog tlaka i dijabetesa. Drugi uzroci, kao što su poremećaji zgrušavanja krvi i opstruktivna apneja u snu, također mogu zahtijevati liječenje.

U oboljelih s arteritičnom ishemičnom neuropatijom vidnog živca uzrokovanom arteritisom divovskih stanica daju se visoke doze kortikosteroida na usta i / ili u vene što je prije moguće kako bi se spriječio gubitak vida na drugom oku. Dodavanje tocilizumaba (lijeka koji smanjuje upalu) kortikosteroidima nedavno je pokazalo da pomaže osobama s arteritisom divovskih stanica.

Povećala, uređaji uvećanog tiska i govorni satovi (pomagala za slabovidne) mogu pomoći osobama s gubitkom vida.