Stenoza aortne valvule je suženje zaliska koji se otvara kako bi krv mogla teći iz lijeve klijetke u aortu, a zatim u ostatak tijela.
-
Ova greška uzrokuje sve otežaniji rad srca kako bi dopremilo krv ostatku tijela.
-
Kada je suženje valvule blago, većina djece nema simptome.
-
Kada je suženje valvule ozbiljnije, djeca mogu postupno razviti simptome kao što su umor, bol u prsima i kratak dah.
-
Djeca s teškom stenozom aortne valvule obično postaju vrlo bolesna u prvim tjednima života.
-
Na dijagnozu se posumnja kada se tijekom liječničkog pregleda uoči srčani šum, što se zatim potvrđuje ehokardiografijom (ultrazvuk srca).
-
Za popravak valvule možda će biti potreban operativni zahvat ili kateterizacija srca. Jako promijenjene valvule će možda biti potrebno zamijeniti.
(Vidi Pregled srčanih grešaka. Za ovaj poremećaj u odraslih, vidi Aortna stenoza.)
Da bi se krv probila kroz suženu aortnu valvulu, lijeva klijetka mora pumpati pod vrlo visokim tlakom. Ponekad se ne dostavlja dovoljno krvi koja bi opskrbila tijelo kisikom. Kod novorođenčadi, lijeva klijetka se može naglo opteretiti nakon rođenja i možda neće moći pumpati krv.
Najčešći uzrok aortne stenoze je bikuspidna aortna valvula. Aortna valvula je zalistak koji se otvara svakim otkucajem srca kako bi krv mogla teći iz srca u tijelo. Normalna aortna valvula ima tri listića. Kada je valvula bikuspidna, umjesto tri ima samo dva listića.
Simptomi
Simptomi stenoze aortne valvule u djece
Dojenčad s teškom stenozom aortne valvule postaju razdražljiva, imaju slab unos hrane, znoje se dok jedu, imaju poteškoće s disanjem, neprirodnu blijedu ili sivu boju kože, hladne ruke i noge, smanjen broj mokrih pelena i ubrzan rad srca.
Starija djeca sa stenozom aortne valvule najčešće nemaju nikakvih simptoma. Kako suženje postaje sve ozbiljnije, međutim, mogu se razviti umor, kratak dah, lupanje srca (osjećaj preskakanja srca), nesvjestica ili bol u prsima tijekom sportskih ili drugih aktivnosti.
U adolescenata, teška stenoza aorte može dovesti do iznenadne smrti najčešće tijekom tjelesne aktivnosti, vjerojatno zbog nepravilnog srčanog ritma uzrokovanog slabim protokom krvi kroz koronarne arterije.
Dijagnoza
Dijagnoza stenoze aortne valvule u djece
Liječnik posumnja na stenozu aortne valvule nakon što auskultacijom otkrije karakterističan srčani šum, a ponekad i druge srčane zvukove. Srčani šum je zvuk koji nastaje zbog turbulentnog protoka krvi kroz sužene ili propusne srčane zaliske ili kroz abnormalne strukture srca.
Pulzacije u rukama i nogama mogu biti slabije od normalnih. Dojenčad može imati znakove šoka, uključujući vrlo slab ili odsutan puls, slab dotok krvi u tijelo s hladnim rukama i stopalima i sivkasto bljedilo kože, otežano disanje i povećanu jetru.
Ehokardiografija će pokazati abnormalnu aortnu valvulu i može izmjeriti "stegnutost" zaliska. Također može biti prisutno propuštanje zaliska (u kojemu dio krvi teče iz aorte natrag u srce). Ehokardiografija će također pokazati je li lijeva klijetka zadebljana, rastegnuta ili oslabljena zbog pojačanog istiskivanja krvi kroz suženu valvulu.
Kateterizacija srca može se koristiti za određivanje težine suženja.
Liječenje
Liječenje stenoze aortne valvule u djece
U dojenčadi s teškom stenozom aortnih zalistaka, liječnici će možda morati odmah dati lijek, prostaglandin, koji će ponovno otvoriti duktus arteriosus, krvnu žilu koja povezuje plućnu arteriju i aortu (vidi također Normalna fetalna cirkulacija). Normalno, duktus arteriosus se zatvara ubrzo nakon rođenja. Ponovno otvoreni duktus može privremeno pomoći snabdijevanjem krvi tijelu, u situaciji kada premalo krvi prolazi kroz uski aortni zalistak. Lijek se daje putem vene (intravenski). Hitna operacija ili balonska valvuloplastika potrebna je ubrzo nakon postavljanja dijagnoze.
Za djecu s teškim suženjem ili simptomima, aortni zalistak se mora proširiti ili zamijeniti. Proširenje valvule može se izvršiti tijekom kateterizacije srca postupkom koji se zove balonska valvuloplastika ili operacijom. Za balonsku valvuloplastiku, tanka cjevčica (kateter) s balonom na svom vrhu prolazi kroz krvnu žilu u preponi u suženi zalistak. Balon se napuše i koristi se za rastezanje suženog otvora valvule.
Balonska valvuloplastika za aortalnu stenozu
Ponekad se sužena valvula može otvoriti postupkom koji se zove balonska valvotomija (ili valvuloplastika).
Operacija je potrebna umjesto kateterizacije kada je zalistak neuobičajeno malen ili je i insuficijentan i sužen. Operacija se također obavlja ako dijete ima dodatne srčane probleme koje treba liječiti kirurški. Poželjno je pričvrstiti valvulu ako je moguće. Ako se zalistak ne može fiksirati, može se zamijeniti s metalnim umjetnim zalistkom, s tkivnim zalistkom ili s djetetovim plućnim zalistkom (to se naziva operacija po Rossu).
Djeca s metalnim umjetnim zalistkom moraju uzimati antikoagulantni lijek, kao što je varfarin, kako bi se spriječilo stvaranje krvnih ugrušaka.
Djeca kojima je zamijenjena valvula moraju uzimati antibiotike prije posjete stomatologu i prije određenih operacija (kao što one u dišnom sustavu). Ovi se antibiotici koriste za sprječavanje ozbiljnih infekcija srca koje se zovu endokarditisi.
Više informacija
Slijede neki izvori na engleskom jeziku koji mogu biti korisni. Imajte na umu da PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj ovih izvora.
American Heart Association: Common Heart Defects: pruža pregled uobičajenih urođenih mana srca za roditelje i skrbnike
American Heart Association: Infective Endocarditis: pruža pregled infektivnog endokarditisa, uključujući sažetak uporabe antibiotika, za roditelje i skrbnike