Dijetalna terapija, biološki utemeljena praksa, koristi specijalizirane prehrambene režime (poput makrobiotičke, paleo, mediteranske i dijete s malo ugljikohidrata) za:
-
Liječenje i sprječavanje određenih bolesti (poput kardiovaskularnih poremećaja)
-
Općenito promicanje zdravog načina življenja
-
Detoksikaciju organizma (neutraliziranjem ili uklanjanjem toksina iz tijela)
Određene dijete (poput mediteranske prehrane) široko su prihvaćene te se potiču u tradicionalnoj zapadnoj medicini.
Prilikom započinjanja dijetalne prehrane koja uključuje dramatično drugačiji način prehrane, potrebno je savjetovati se sa stručnjakom kako bi se izbjegli određeni nutritivni nedostaci. Znanost o prehrani se neprestano razvija te je potrebno često savjetovanje sa stručnjacima u tom području, u slučaju odluke o dijetalnoj terapiji.
(Vidi Pregled integrativne, komplementarne i alternativne medicine.)
Makrobiotička dijeta
Ova dijeta se sastoji uglavnom od cjelovitih žitarica, voća i povrća. Ne postoje studije koje bi potvrdile uspjeh takve terapije u osoba s karcinomima, iako postoje određena individualna iskustva koja su govorila u prilog makrobiotičkoj terapiji. Takva iskustva nisu dovoljna za znanstvenu potvrdu o učinkovitosti terapije.
Rizici makrobiotičke prehrane uključuju nenamjeran gubitak na tjelesnoj masi i neadekvatan unos određenih hranjivih sastojaka u tijelo.
Paleo dijeta
Paleo dijeta sastoji se od hrane koja se navodno konzumirala u dalekoj prošlosti u doba paleolitika (kameno doba), kada se hrana lovila ili skupljala. Prehrana se sastoji od životinjskih sastojaka i divljih biljaka. Dakle, dijeta rezultira sljedećim:
Namirnice za koje se smatra da nisu bile dostupne tijekom paleolitskog razdoblja (kao što su mliječni proizvodi, žitarice, mahunarke, prerađena ulja, rafinirani šećer, sol i kava) se izbjegavaju. Zagovornici ovog oblika prehrane tvrde da ljudi ne mogu obraditi (metabolizirati) mnoge od tih namirnica. Međutim, znanje o tome što točno podrazumijeva prehrana u paleolitičkom dobu je ograničeno, a određeni dokazi upućuju na to da u paleolitičkom razdoblju dijeta nije bila ograničena kao što podrazumijeva moderna Paleo dijeta.
Zagovornici ovog oblika prehrane tvrde da smanjuje rizik od bolesti koronarnih arterija, dijabetesa tipa 2 i mnogih kroničnih degenerativnih poremećaja. Također tvrde da ovaj način prehrane potiče gubitak težine kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom, poboljšava sportske performanse, poboljšava san i poboljšava mentalnu funkciju. Međutim, znanstveni dokazi da ova dijeta ima bilo koji od navedenih učinaka i dalje su nedosljedni.
Rizici ovog oblika prehrane uključuju neadekvatnu prehranu (zbog smanjene konzumacije cjelovitih žitarica i mliječnih proizvoda) i povećanje rizika od bolesti koronarnih arterija (zbog povećane potrošnje masti i proteina).