Uvod u postavljanje dijagnoze poremećaja mozga, kralježnice i živaca

Autor: Michael C. Levin, MD
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Jelena Košćak Lukač, dr. med.

Živčani sustav sastoji se od mozga, kralježične moždine i živaca koji povezuju mozak i kralježičnu moždinu s ostatkom tijela (periferni živci).

Liječnici mogu posumnjati na problem s mozgom, kralježičnom moždinom ili živcima na temelju simptoma. Simptomi koji su posljedica poremećaja koji pogađa dio ili cijeli živčani sustav (neurološki poremećaj) nazivaju se neurološki simptomi.

S obzirom da živčani sustav kontrolira mnogo različitih tjelesnih funkcija, neurološki se simptomi mogu uvelike razlikovati. Mogu uključivati sljedeće:

Neurološki simptomi mogu biti manji (poput kratkotrajnog prolaznog smanjenog osjeta u nozi uslijed duljeg prisilnog položaja) ili opasni po život (kao što je koma uslijed moždanog udara).

Karakteristike i obrasci simptoma pomažu liječnicima da dijagnosticiraju neurološki poremećaj.

Kada ljudi imaju simptome koji ukazuju na neurološki poremećaj, liječnici postavljaju specifična pitanja o simptomima i drugim relevantnim čimbenicima ( povijest bolesti). Liječnici obično obavljaju i potpuni fizikalni pregled kako bi procijenili sve tjelesne sustave, ali se usredotočuju na živčani sustav (koji se naziva neurološki pregled).

Neurološki pregled pomaže liječnicima:

  • Odrediti mjesto poremećaja koje uzrokuje simptome

  • Odrediti jesu li potrebni dijagnostički postupci, i ako jesu, koja ispitivanja treba obaviti

Dijagnostički postupci su potrebni zbog potvrde dijagnoze ili isključivanje drugih mogućih bolesti.