Urednik sekcije: prof. dr. sc. Petar Gaćina, dr. med.
Prijevod: Andrija Agejev, dr. med.
Poremećaji plazma stanica su rijetki. Nastaju kada se pojedina plazma stanica počne prekomjerno umnožavati. Kao posljedica nastaje grupa genetski identičnih stanica (nazvanih klonovima) koje proizvode veliku količinu jednog tipa antitijela (imunoglobulina). Plazma stanice nastaju iz B- stanica (limfocita B), tipa bijelih krvnih stanica koje normalno proizvode antitijela. Ovi proteini pomažu tijelu u borbi protiv infekcija.
Plazma stanice prisutne su uglavnom u koštanoj srži i limfnim čvorovima. Svaka plazma stanica se više puta dijeli kako bi se stvorio klon. Stanice klona proizvode samo jednu specifičnu vrstu antitijela. Budući da postoje tisuće različitih klonova, tijelo može proizvesti veliki broj različitih antitijela za borbu protiv brojnih infektivnih mikroorganizama kojima je tijelo izloženo.
U poremećajima plazma stanica jedan klon plazma stanica nekontrolirano se razmnožava. Posljedično, taj klon proizvodi ogromne količine jednog antitijela (monoklonskog antitijela) poznatog kao M-protein. U nekim slučajevima (kao što su monoklonske gamapatije), proizvedeno antitijelo je nepotpuno, a sastoji se samo od lakih lanaca ili teških lanaca (funkcionalna antitijela obično se sastoje od dva para dva različita lanca koji se nazivaju laki lanac i teški lanac).
Abnormalne plazma stanice i antitijela koja proizvode ograničena su na jedan tip, a razine drugih tipova antitijela koje pomažu u borbi protiv infekcija padaju. Stoga su ljudi s poremećajima plazma stanica često izloženi većem riziku od infekcija. Sve veći broj abnormalnih plazma stanica također napada i oštećuje razna tkiva i organe, a antitijela proizvedena klonom plazma stanica ponekad mogu oštetiti vitalne organe, osobito bubrege i kosti.
Poremećaji plazma stanica od uobičajenih do manje uobičajenih uključuju
Ti su poremećaji češći među starijim osobama.