Takayasuov arteritis uzrokuje kroničnu upalu krvnih žila, ponajprije aorte, arterije koja izlazi izravno iz srca, njezinih ogranaka i plućnih arterija.
-
Uzrok nije poznat.
-
Oboljele osobe mogu imati opće simptome, poput povišene tjelesne temperature ili boli u mišićima i zglobovima, nakon čega se pojavljuju specifični simptomi ovisno o zahvaćenim organima.
-
Za potvrdu dijagnoze provode se slikovne pretrage aorte i njezinih ogranaka.
-
Kortikosteroidi i ponekad drugi lijekovi koji potiskuju imunološki sustav obično mogu držati upalu pod nadzorom.
(Vidi također Pregled vaskulitisa.)
Takayasuov arteritis rijedak je poremećaj. Češći je među osobama azijskog podrijetla, ali se pojavljuje u cijelom svijetu. Najčešće zahvaća žene u dobi od 15 do 30 godina. Uzrok nije poznat.
Aorta i njezini ogranci, uključujući arterije koje opskrbljuju glavu i bubrege, postaju upaljeni. Kod približno polovice oboljelih zahvaćene su i plućne arterije. Upala može uzrokovati suženje ili začepljenje tih arterija. Stijenke aorte ili njezinih ogranaka mogu se zadebljati, a može nastati i izbočenje njihove stijenke (aneurizma). Zahvaćene arterije tada ne mogu osigurati dovoljnu količinu krvi tkivima koja opskrbljuju.
Simptomi
Simptomi Takayasuova arteritisa
Takayasuov arteritis kronični je poremećaj čiji se simptomi razlikuju po težini.
Ponekad bolest započinje povišenom tjelesnom temperaturom, boli u mišićima i zglobovima, gubitkom teka, gubitkom tjelesne težine i noćnim znojenjem. Međutim, simptomi se češće pojavljuju kada se arterija suzi i smanji dotok krvi u neki dio tijela:
-
Ruke ili noge: ruke mogu boljeti i brzo se umarati tijekom ponavljanih pokreta ili kada su dulje podignute. Tijekom hodanja može se pojaviti bol, najčešće u potkoljenicama, koja se naziva klaudikacijom. Puls i krvni tlak mogu biti niži u jednoj ili objema rukama ili nogama.
-
Glava: mogu se pojaviti vrtoglavica, nesvjestica, glavobolja ili smetnje vida. Rjeđe se razvija moždani udar.
-
Srce: ponekad je smanjen dotok krvi u srce, što može uzrokovati anginu ili srčani udar.
-
Bubrezi: bubrežna funkcija može biti poremećena zbog suženja arterija koje opskrbljuju bubrege. Suženje tih arterija može uzrokovati povišeni krvni tlak. Povišeni krvni tlak povećava rizik od zatajenja bubrega, moždanog udara i srčanog udara.
-
Pluća: krvni tlak u plućnim arterijama može znatno porasti, što se naziva plućnom hipertenzijom. Oboljele osobe mogu osjećati nedostatak zraka, brzo se umarati i imati bol u prsima.
Neke osobe nemaju simptome. Kod drugih bolest napreduje i uzrokuje ozbiljne komplikacije, poput moždanog udara, zatajenja srca, srčanog udara, zatajenja bubrega ili aneurizme.
Dijagnoza
Dijagnoza Takayasuova arteritisa
-
Liječnička procjena
-
Slikovne pretrage
Liječnici posumnjaju na Takayasuov arteritis na temelju sljedećih nalaza, osobito kod mladih žena:
-
Krvni tlak ne može se izmjeriti u jednoj ili objema rukama.
-
Krvni tlak znatno je viši ili je puls mnogo jači u jednoj ruci ili nozi nego u drugoj.
-
Krvni tlak neočekivano je povišen.
-
Osoba ima poremećaje poput moždanog udara, angine, srčanog udara ili oštećenja bubrega koji nemaju očit uzrok i neočekivani su za njezinu dob.
Liječnici se raspituju o simptomima, pregledavaju povijest bolesti i provode cjelovit fizikalni pregled kako bi isključili druge poremećaje koji mogu uzrokovati slične simptome. Krvni tlak mjeri se u objema rukama i objema nogama. U ekstremitetima s nižim krvnim tlakom mogu biti sužene arterije. Radi dobivanja pouzdane vrijednosti krvni tlak treba mjeriti na ekstremitetu u kojem arterije nisu sužene bolešću.
Provode se krvne pretrage i pretrage mokraće. Njima se bolest ne može potvrditi, ali mogu pokazati prisutnost upale.
Za potvrdu Takayasuova arteritisa provode se slikovne pretrage poput magnetske rezonancijske angiografije, kompjutorizirane tomografske angiografije ili, ponekad, konvencionalne angiografije, koja se naziva i arteriografijom. Tim se pretragama procjenjuju aorta i njezini ogranci. Kod konvencionalne angiografije i CT angiografije u krvne se žile ubrizgava kontrastno sredstvo vidljivo na rendgenskim snimkama. Zatim se izrađuju snimke krvnih žila. Magnetska rezonancijska angiografija može se provesti bez primjene kontrastnog sredstva. Tim se metodama mogu otkriti aneurizme, suženja arterija i zadebljanja stijenki krvnih žila.
Nakon postavljanja dijagnoze potrebno je planirati redovite liječničke kontrole kako bi se pratilo napredovanje bolesti.
Prognoza
Prognoza Takayasuova arteritisa
Kod približno 20% oboljelih bolest se pojavi samo jednom. Kod ostalih se povlači i ponovno pojavljuje ili je kronična i postupno se pogoršava. Novi simptomi ili abnormalnosti na slikovnim pretragama mogu se pojaviti čak i kada simptomi i laboratorijski nalazi upućuju na to da bolest nije aktivna. Prognoza je lošija kod osoba kod kojih bolest postupno napreduje i koje imaju komplikacije poput povišenog krvnog tlaka, zatajenja srca ili aneurizme.
Liječenje
Liječenje Takayasuova arteritisa
Obično se primjenjuju kortikosteroidi, poput prednizona. Oni učinkovito smanjuju upalu kod većine oboljelih. Ponekad se primjenjuje i drugi lijek koji potiskuje imunološki sustav, odnosno imunosupresiv, poput azatioprina, ciklofosfamida, mikofenolat mofetila ili metotreksata. Inhibitori faktora nekroze tumora, poput infliksimaba, također mogu biti učinkoviti. Tocilizumab, drugi lijek koji smanjuje upalu, može pomoći nekim osobama. Međutim, kod približno četvrtine oboljelih lijekovima se simptomi ne mogu potpuno držati pod nadzorom.
Nije potpuno utvrđeno koliko dugo liječenje treba trajati. Doza kortikosteroida postupno se smanjuje, a lijek se na kraju ukida jer ti lijekovi, osobito pri dugotrajnoj primjeni, mogu uzrokovati ozbiljne nuspojave. Nakon prekida liječenja simptomi se ponovno pojavljuju kod približno polovice oboljelih pa je lijekove potrebno ponovno uvesti.
Povišeni krvni tlak mora se liječiti radi sprječavanja komplikacija (vidi Liječenje povišenog krvnog tlaka). Često se primjenjuju inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori). Obično se preporučuje i niska doza acetilsalicilatne kiseline kako bi se smanjio rizik od stvaranja ugruška u upaljenoj arteriji i njezina začepljenja. Ako se začepi arterija koja opskrbljuje srce, može nastati srčani udar.
Operacija premoštenja može se primijeniti radi ponovnog uspostavljanja protoka krvi. Ako osoba ima poteškoće pri korištenju ruku ili hodanju, premoštenjem se može obnoviti dotok krvi u zahvaćeni ekstremitet. Ako arteritis zahvati koronarne arterije, može se provesti aortokoronarno premoštenje radi obnove dotoka krvi u srčani mišić. Ovisno o simptomima, može se provesti i perkutana transluminalna koronarna angioplastika, ali ona može biti manje učinkovita od operacije premoštenja.
Više informacija
Sljedeći izvor na engleskom jeziku može biti koristan. THE MANUAL nije odgovoran za sadržaj tog izvora.