Eozinofilni ezofagitis

Autor: Kristle Lee Lynch, MD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med.
Prijevod: Tajana Grenko, dr. med.

Eozinofilni ezofagitis je upalni poremećaj u kojem se velik broj eozinofila (vrsta bijelih krvnih stanica) nakuplja unutar stijenke jednjaka.

  • Ovaj poremećaj može biti uzrokovan alergijama na hranu.

  • Djeca zbog boli u prsima mogu odbijati hranu, a odraslim se osobama uslijed otežanog gutanja može nakupiti hrana zaostala u jednjaku.

  • Dijagnoza se temelji na rezultatima endoskopije i biopsije, uz rendgenske snimke i krvne testove.

  • Liječenje uključuje kortikosteroide, promjene u prehrani, a ponekad i dilataciju jednjaka.

Jednjak je šuplja cijev koja spaja grlo (ždrijelo) i želudac. (Vidi također Građa i funkcija jednjaka.)

Eozinofilni ezofagitis može započeti u bilo koje vrijeme između dojenaštva i rane adolescencije. Kod starijih osoba se javlja povremeno, a češći je kod osoba muškog spola.

Eozinofili su vrsta bijelih krvnih stanica koje igraju važnu ulogu u reakciji tijela na alergijske reakcije, astmu i infekciju parazitima. Eozinofilni ezofagitis može biti uzrokovan alergijskom reakcijom na određenu hranu kod ljudi s nasljednom sklonosti. Alergijska reakcija uzrokuje upalu koja iritira jednjak. Ako se ne liječi, upala na kraju dovodi do kroničnog i nepovratnog suženja (strikture) jednjaka.

Simptomi

Dojenčad i djeca mogu odbijati jesti i imati povraćanje, bol u prsima ili oboje.

Simptomi su slični onima u gastroezofagealnoj refluksnoj bolesti (GERB), osobito žgaravica (žareća bol iza prsne kosti).

Ljudi sa strikturom (obično odrasli koji dugo vremena boluju od ezofagitisa) često imaju otežano gutanje (disfagija) i hranu zaostalu u jednjaku (impakcija hrane). Uz to, mnogo njih ima prateće alergijske poremećaje kao što su astma ili ekcem.

Dijagnoza

  • Endoskopija i biopsija

  • Pasaža jednjaka

  • Krvne pretrage i kožni testovi

Liječnici sumnjaju na dijagnozu eozinofilnog ezofagitisa kod ljudi bilo koje dobi sa simptomima GERB-a koji se ne povlače na klasično liječenje i kod odraslih s hranom impaktiranom u jednjaku.

Kako bi dijagnosticirali poremećaj, liječnici pregledavaju jednjak fleksibilnom cijevi (endoskopija). Tijekom endoskopije uzimaju se uzorci tkiva za analizu pod mikroskopom (biopsija).

Ponekad se radi i pasaža jednjaka (gutanje barijeve kaše). U toj pretrazi ispitanik prvo popije kontrastno sredstvo, a potom se učine rendgenske slike njegovog prsišta i trbuha. Barijev kontrast ispunjava i ocrtava jednjak te na taj način abnormalnosti postaju vidljive.

Alergijski testovi pomažu u identificiranju mogućih okidača upale. Najčešće se rade kožni testovi i test količine imunoglobulina E specifičnog za pojedini alergen (RAST) iz krvi.

Liječenje

  • Kortikosteroidi

  • Promjena prehrane

  • Dilatacija jednjaka

Kortikosteroidi (kao što su flutikazon i budezonid) oblažu jednjak i na taj način pomažu u smanjenju upale. Flutikazon u obliku suspenzije za inhalaciju može se potiskom ispustiti u usta i progutati umjesto dahnuti. Na taj način lijek ne ulazi u pluća, već oblaže ciljni organ - jednjak. Budesonid u tekućem stanju nakon što se pomiješa s nadomjestkom za šećer ili nekim zgušnjivačem (npr. kukuruzni škrob) može se progutati. Nakon toga je uputno isprati usta kako bi se izbjegla gljivična infekcija (kandidijaza).

Liječnici preporučaju promjenu prehrane. U djece one često polučuju više uspjeha nego kod odraslih. Ukoliko se alergo-testovima detektiraju bilo kakve alergije na hranu (nutritivne alergije), namirnice koje sadrže alergijsku tvar eliminiraju se iz prehrane. Nekim pacijentima se savjetuje preventivno provoditi dijetu kojom se izbacuje pšenica, mliječni proizvodi, plodovi mora, orašasti plodovi, jaja i soja ( vidi: eliminacijska dijeta).

Ukoliko postoji suženje jednjaka, vrši se endoskopija s balonskom dilatacijom. Često se provedi nekoliko uzastopnih dilatacija sa sve većim balonima kako bi se spriječilo puknuće jednjaka.