Aneurizma je proširenje (dilatacija) arterije.
(Vidi također Aneurizme grana aorte.)
Aneurizme se mogu pojaviti u bilo kojoj arteriji. Aneurizme su najčešće u aorti, koja je glavna arterija koja prenosi krv iz srca u tijelo. Aorta se nalazi u trupu. Aneurizme se također mogu pojaviti u arterijama izvan trupa, uključujući i one u
-
Nogama (bedrene arterije u bedrima, poplitealne arterije iza koljena)
-
Srcu (koronarne arterije)
-
Vratu (karotidne arterije)
-
Mozgu (cerebralne arterije)
Aneurizme karotidnih arterija su rijetke. Starije osobe češće imaju aneurizme nego mlađe osobe.
Uzroci
Mnoge od tih aneurizmi su posljedica slabosti arterijske stijenke koja je prisutna pri rođenju (kongenitalno) ili zbog ateroskleroze (nakupljanje plaka ili masnog materijala u stijenci krvnih žila). Drugi uzroci su posljedica ozljeda uzrokovanih ubodnim ili strijelnim ranama ili bakterijskim ili gljivičnim infekcijama u stijenci arterije koje se razvijaju nakon rekreacijske uporabe intravenskih lijekova kao što je heroin. Takve infekcije obično počinju negdje drugdje u tijelu, obično u srčanom zalistku, prije širenja na stijenku arterije.
Simptomi
Većina aneurizmi u arterijama koljena i bedra ne uzrokuju simptome. Međutim, unutar aneurizme mogu se formirati krvni ugrušci. Ako se ti krvni ugrušci oslobode, nazivaju se embolusi. Embolusi se mogu pomicati s protokom krvi dok ne blokiraju arteriju u potkoljenici ili stopalu, uzrokujući iznenadni bolove, utrnulost i hladnoću u stopalu, koje također može biti blijedo.
Embolusi iz karotidnih aneurizmi mogu začepiti arteriju u mozgu i uzrokovati moždani udar.
Embolusi iz aneurizmi u arterijama srca (koronarne arterije) mogu izazvati srčani udar (simptomi su bol u prsima i kratak dah).
Za razliku od aneurizme aorte ili aneurizme u moždanim arterijama, aneurizme u poplitealnoj, femoralnoj, koronarnoj i karotidnoj arteriji rijetko puknu.
Dijagnoza
Liječnici mogu dijagnosticirati aneurizme u nogama ili rukama osjećajući pulsirajuću masu u zahvaćenoj arteriji. Ultrazvuk ili kompjutorska tomografija (CT) mogu potvrditi dijagnozu. Aneurizme arterija u srcu ili mozgu zahtijevaju druge slikovne metode, kao što su angiografija, CT angiografija, ili MRI angiografija.
Liječenje
Liječnici popravljaju aneurizme u donjem dijelu tijela kada je aneurizma dvostruko veća od normalne krvne žile ili kada osoba razvije simptome. Aneurizme u rukama obično se odmah popravljaju čak i ako osoba nema simptome, jer postoji veća vjerojatnost da će se krvni ugrušak formirati u tim krvnim žilama.
Za poplitealne aneurizme (aneurizme koljena) veće od 1 inča (2,5 centimetra) u promjeru, obično se radi otvorena operacija ili postavljanje stent-presatka unutar aneurizme. Stent-presadak je šuplja cijev od sintetskog materijala s elastičnom mrežom u zidu. Mrežasti zid, poput sklopive slamke, omogućuje da se stent dovoljno stisne da se umetne u arteriju preko duge tanke žice. Liječnici prenose stent kroz arteriju u aneurizmu. Zatim se stent-presadak otvara, stvarajući stabilan kanal za protok krvi. Stent-presadci se također mogu koristiti za koronarne aneurizme, iakokoronarne aneurizme ponekad zahtijevaju operativni zahvat premoštenja srčanih arterija. Femoralna i karotidna aneurizma se obično popravljaju kirurški.
Inficirane aneurizme obično zahtijevaju liječenje antibioticima ili antifungalnim lijekovima i mogu zahtijevati operativni zahvat, ovisno o tome gdje se nalazi aneurizma, koliko je velika i koliko je oštećena infekcijom.
Aneurizme moždanih arterija
Aneurizme se također mogu pojaviti u arterijama mozga (cerebralne arterije).
Puknuće cerebralne aneurizme može uzrokovati krvarenje u moždano tkivo (intracerebralno krvarenje), što rezultira a moždanim udarom. Budući da su cerebralne aneurizme blizu mozga i obično su male, njihova dijagnoza i liječenje razlikuju se od drugih aneurizmi. Veće cerebralne aneurizme mogu uzrokovati glavobolju, proširene zjenice i simptome moždanog udara, kao što su slabost ili paraliza na jednoj strani tijela.
Dijagnoza cerebralne aneurizme izvodi se pomoću specijalizirane kompjuterizirane tomografije (CT) ili magnetske rezonane (MRI). Ova specijalizirana skeniranja nazivaju se CT angiografija ili MR angiografija.
Infektivne aneurizme cerebralnih arterija su posebno opasne, te je važno rano ih liječiti. Dijagnoza se postavlja pomoću CT angiografije, krvnih testova koji ukazuju na povišene razine upale (kao što je povišena razina C-reaktivnog proteina ili povišena brzina sedimentacije eritrocita) i kulture krvi (uzorci krvi koji se uzgajaju u laboratoriju) koji pokazuju rast mikroorganizama (kao što su bakterije ili gljivice).
Liječenje često uključuje operativni zahvat aneurizme. Operativni zahvat podrazumijeva postavljanje klipse za zatvaranje aneurizme. Klipsa se postavlja tamo gdje aneurizma izlazi iz glavne arterije. Ponekad se može obaviti manje invazivno liječenje (endovaskularno namotavanje). Endovaskularno namotavanje uključuje umetanje male ali dugačke fleksibilne plastične cijevi (katetera) u arteriju u preponi. Kateter se zatim gura kroz arterije tijela do aneurizme u arteriji mozga. Male metalne zavojnice se guraju kroz kateter u otvor aneurizme kako bi se spriječio protok krvi u njega, čime se aneurizma smanjuje. Kada je aneurizma inficirana, daju se antibiotici ili antifungalni lijekovi.