Aneurizma je lokalizirano proširenje arterije nastalo zbog slabljenja njezine stijenke.
(Vidi također Aneurizme ogranaka aorte i moždane aneurizme.)
Aneurizme se mogu pojaviti u bilo kojoj arteriji. Najčešće nastaju u aorti, glavnoj arteriji koja odvodi krv iz srca u tijelo. Aorta se nalazi u trupu. Aneurizme se mogu pojaviti i u arterijama izvan trupa, uključujući arterije:
-
Nogu, primjerice bedrene arterije u bedrima i poplitealne arterije iza koljena
-
Srca, odnosno koronarne arterije
-
Vrata, odnosno karotidne arterije
-
Mozga, odnosno moždane arterije
Aneurizme karotidnih arterija rijetke su. Aneurizme se češće pojavljuju u starijih nego u mlađih osoba.
Uzroci
Mnoge aneurizme nastaju zbog prirođene slabosti arterijske stijenke ili zbog ateroskleroze, pri kojoj se u stijenci arterije nakupljaju masne naslage i plakovi. Drugi uzroci uključuju ozljede arterije, primjerice ubodne ili strijelne rane, te bakterijske ili gljivične infekcije arterijske stijenke. Takve se infekcije mogu razviti nakon intravenske primjene droga, primjerice heroina. Infekcija obično započinje na drugom mjestu u tijelu, često na srčanom zalisku, a zatim se krvotokom širi na stijenku arterije.
Simptomi
Većina aneurizmi bedrenih i poplitealnih arterija ne uzrokuje simptome. Međutim, u aneurizmi mogu nastati krvni ugrušci. Ako se dio ugruška odvoji, naziva se embolusom. Embolus se može kretati krvotokom sve dok ne začepi arteriju u potkoljenici ili stopalu, uzrokujući iznenadnu bol, utrnulost, hladnoću i bljedilo stopala.
Embolusi koji nastanu u aneurizmi karotidne arterije mogu začepiti moždanu arteriju i uzrokovati moždani udar.
Embolusi koji nastanu u aneurizmi koronarne arterije mogu uzrokovati simptome slične srčanom udaru, primjerice bol u prsima i nedostatak zraka.
Za razliku od aneurizmi aorte ili moždanih arterija, aneurizme poplitealnih, bedrenih, koronarnih i karotidnih arterija rijetko pucaju.
Dijagnoza
Liječnici mogu posumnjati na aneurizmu arterije noge ili ruke ako napipaju pulsirajuću tvorbu duž zahvaćene arterije. Dijagnoza se može potvrditi ultrazvučnim pregledom ili kompjutoriziranom tomografijom (CT). Za prikaz aneurizmi koronarnih arterija koriste se druge slikovne pretrage, kao što su angiografija, CT angiografija ili MR angiografija.
Liječenje
Aneurizme arterija donjih ekstremiteta obično se liječe ako su najmanje dvostruko šire od normalnog promjera arterije ili ako uzrokuju simptome. Aneurizme arterija ruku često se liječe i kada ne uzrokuju simptome jer je u njima povećan rizik od nastanka krvnog ugruška.
Kod poplitealnih aneurizmi promjera većeg od 2,5 centimetra obično se izvodi otvorena operacija ili se unutar aneurizme postavlja stent-presadak. Stent-presadak šuplja je cijev od sintetskog materijala s metalnom mrežastom potporom. Može se stisnuti i kroz arteriju uvesti preko tanke vodilice do mjesta aneurizme. Nakon postavljanja stent-presadak se raširi i oblikuje stabilan kanal kroz koji krv može protjecati, dok se aneurizma isključuje iz krvotoka.
Stent-presadci se ponekad mogu primijeniti i kod aneurizmi koronarnih arterija, iako je u nekim slučajevima potrebno kirurško premoštavanje koronarnih arterija. Aneurizme bedrenih i karotidnih arterija obično se liječe kirurški.
Inficirane aneurizme obično zahtijevaju liječenje antibioticima ili antifungalnim lijekovima. Ovisno o mjestu, veličini aneurizme i opsegu oštećenja uzrokovanog infekcijom, može biti potrebno i kirurško liječenje.