Retinopatija nedonoščadi je poremećaj koji se vidi u nedonoščadi kod kojih male krvne žile u stražnjem dijelu oka (mrežnici) nenormalno rastu.
-
Retinopatija nedonoščadi je snažno povezana s prijevremenim rođenjem, a većina slučajeva se javlja u dojenčadi koja su rođena prije 30. gestacijskog tjedna.
-
U najtežim slučajevima, brzi nenormalan rast malih krvnih žila može dovesti do odvajanja mrežnice i gubitka vida.
-
Budući da oboljela novorođenčad nemaju nikakvih simptoma, dijagnoza ovisi o pažljivom pregledu specijaliste za oči (oftalmologa).
-
Ovaj poremećaj je obično blag i prolazi bez liječenja, ali oči moraju biti praćene od strane oftalmologa dok rast krvnih žila ne završi.
-
Ako je poremećaj težak, novorođenčad zahtijeva lasersko liječenje, injekcije bevacizumaba ili operaciju kako bi se spriječio gubitak vida.
Krvne žile u mrežnici fetusa počinju rasti u dobi od oko 18 do 20 tjedana razvoja u maternici i nastavljaju rasti sve do punog termina poroda. Kada se novorođenčad rodi prijevremeno, krvne žile koje opskrbljuju mrežnicu mogu neko vrijeme prestati rasti. Kada se rast nastavi, pojavljuje se na neorganiziran način rasta. Tijekom neorganiziranog brzog rasta, male krvne žile mogu krvariti. U najtežim slučajevima, ovaj proces može dovesti do odvajanja mrežnice od pozadine oka i teškog gubitka vida.
Nedonoščad ima povećani rizik retinopatije nedonoščadi ako imaju ozbiljne poremećaje kao što su infekcije, krvarenje u mozgu, ili poremećaje pluća (kao što su bronhopulmonalna displazija). Nedonoščad koja prima kisik dugo vremena (na primjer, zbog toga što su im pluća nezrela) također su pod povećanim rizikom.
Dijagnoza
Retinopatija nedonoščadi ne uzrokuje simptome pa dijagnoza ovisi o pomnom pregledu pozadine oka od strane oftalmologa (liječnika koji se specijalizirao za procjenu i liječenje svih vrsta poremećaja oka). Rutinski, stoga, oftalmolog pregledava oči sve prijevremeno rođene novorođenčadi s porodnom tjelesnom masom manjom od oko 1.500 grama ili koji su rođeni s manje od 30 gestacijskih tjedana. Pregledi očiju se ponavljaju po potrebi svakih 1 do 3 tjedna dok se ne završi rast krvnih žila u mrežnici.
Novorođenčad s teškom retinopatijom moraju biti pregledavani, barem jednom godišnje, do kraja života. Ako se otkrije rano, odvajanje mrežnice može se liječiti operacijom s ciljem izbjegavanja gubitka vida u zahvaćenom oku.
Prognoza
Retinopatija je obično blaga i spontano nestaje. Međutim, u otprilike 20 do 40% oboljele dojenčadi rođene s manje od oko 1 kilogram, poremećaj je težak i u oko 4% njih napreduje i uzrokuje odvajanje mrežnice te gubitak vida unutar 2 do 12 mjeseci nakon poroda.
Djeca čija je retinopatija nedonoščadi zacijelila imaju veći rizik za razvoj kratkovidosti (miopije), strabizma, i ambliopije. Određeni broj djece s umjerenom, zacjeljenom retinopatijom nedonoščadi ostaju s ožiljcima na mrežnici i imaju povećani rizik odvajanja mrežnice kasnije u životu. Rijetko se također mogu javiti glaukom i katarakta.
Prevencija
Kada prijevremeno rođena novorođenčad trebaju kisik, razine kisika treba pažljivo pratiti tako da se može dati najniža potrebna količina kisika. Razine kisika mogu se neizravno pratiti pomoću pulsnog oksimetra (vanjski senzor koji mjeri razinu kisika u krvi koja prolazi kroz prst ili nožni prst).
Liječenje
Za vrlo tešku retinopatiju nedonoščadi, laserski tretman se provodi na vanjskim dijelovima mrežnice. Ovaj tretman zaustavlja abnormalni rast krvnih žila i smanjuje rizik od odvajanja mrežnice i gubitka vida.
Lijek zvan bevacizumab također se može ubrizgati kako bi se zaustavio nenormalan rast krvnih žila u mrežnici.
Ako retinopatija nedonoščadi dovodi do djelomičnog ili potpunog odvajanja mrežnice, ponekad se radi operacije kako bi se mrežnica ponovno spojila i spriječio daljnji gubitak vida.