Urednik sekcije: Željko Ivančević, dr. med.
Prijevod: Željko Ivančević, dr. med.
Prosječna osoba koja je umjereno aktivna tijekom dana udahne oko 20.000 litara zraka svaka 24 sata. Neizbježno je da taj zrak (koji bi težio više od 20 kilograma) sadrži potencijalno štetne čestice i plinove. Čestice poput prašine i čađe, plijesni, gljivica, bakterija i virusa talože se na površinama u dišnim putevima i alveolama. Srećom, dišni sustav ima obrambene mehanizme za čišćenje i zaštitu. Samo izuzetno male (sitne) čestice, promjera manjeg od 3 do 5 mikrona, prodiru duboko u pluća.
Cilije, sićušne mišićne trepetljike nalik dlačicama na stanicama koje oblažu dišne putove, predstavljaju jedan od obrambenih mehanizama dišnog sustava. Cilije pokreću tekući sloj sluzi koji prekriva dišne putove.
Sloj sluzi hvata patogene (potencijalno zarazne mikroorganizme) i druge čestice, sprječavajući ih da dopru do pluća.
Cilije se gibaju više od 1.000 puta u minuti, pomičući sluz koja oblaže dušnik prema gore brzinom oko 0,5 do 1 centimetra u minuti. Patogeni mikroorganizmi i čestice zarobljene u sloju sluzi izbacuju se kašljem (iskašljavaju se) ili dospijevaju u usta i progutaju.
Alveolarni makrofagi, vrsta bijelih krvnih stanica na površini alveola, predstavljaju još jedan obrambeni mehanizam pluća. Zbog uloge kod izmjene plinova, alveole nemaju spomenute zaštitne mehanizme—sluz i cilije—sluz je previše gusta i usporavala bi prolazak kisika i ugljikovog dioksida. Umjesto toga, alveolarni makrofagi pronalaze nataložene čestice, vežu se za njih, gutaju ih, uništavaju eventualno žive patogene i probavljaju ih. Kada su pluća izložena ozbiljnom oštećenju, dodatne bijele krvne stanice iz cirkulacije, posebno neutrofili, mogu biti regrutirane kako bi pomogle progutati (fagocitoza) i uništiti štetne uzročnike (patogene). Na primjer, kada osoba udahne veliku količinu prašine ili se bori s infekcijom dišnih putova, povećava se proizvodnja makrofaga i mobiliziraju (regrutiraju) se neutrofili.
(Vidi također Pregledni prikaz dišnog sustava.)