Aortna stenoza je sužavanje otvora aortnog zaliska koji smanjuje (ometa) protok krvi iz lijeve klijetke u aortu.
-
Najčešći uzrok u bolesnika mlađih od 70 godina je urođeni defekt koji zahvaća zalistak.
-
Kod osoba starijih od 70 godina najčešći uzrok je zadebljanje kuspisa zaliska (aortna skleroza).
-
Ljudi mogu imati pritisak u prsima, osjećati nedostatak zraka ili se onesvijestiti.
-
Liječnici obično postavljaju dijagnozu na temelju karakterističnog šuma na srcu koji se čuje stetoskopom i na temelju ehokardiografije.
-
Bolesnici se periodično kontroliraju kako bi se njihovo stanje moglo pratiti, a osobe sa simptomima trebaju se podvrgnuti zamjeni zaliska.
(Vidi također Pregled poremećaja srčanog zaliska.)
Aortni zalistak nalazi se između lijeve klijetke i aorte. Aortni zalistak se otvara dok se lijeva klijetka kontrahira i pumpa krv u aortu. Ako poremećaj uzrokuje zadebljavanje i krutost zaliska, otvor zaliska se sužava (stenoza). Ponekad se ukrućeni zalistak također ne uspijeva potpuno zatvoriti i krv se vraća natrag kroz aortni zalistak u lijevu klijetku tijekom faze relaksacije lijeve klijetke što se naziva aortna regurgitacija.
Kod stenoze aorte, mišićna stijenka lijeve klijetke obično postaje deblja budući da ventrikul radi jače kako bi pumpao krv kroz suženi otvor zaliska u aortu. Zadebljani srčani mišić zahtijeva povećanu opskrbu krvlju iz koronarnih arterija, a ponekad, osobito tijekom vježbanja, dotok krvi ne zadovoljava potrebe srčanog mišića. Nedovoljni dotok krvi može uzrokovati pritisak u prsima, nesvjesticu, a ponekad i iznenadnu smrt. Srčani mišić također može početi slabiti, što dovodi do srčanog popuštanja. Abnormalni aortni zalistak rijetko može biti inficiran (infektivni endokarditis).
Uzroci
U Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi, aortna stenoza je uglavnom bolest starijih ljudi - rezultat degeneracije i nakupljanja kalcija (kalcifikacije) na zaliscima. U takvim slučajevima, aortna stenoza postaje vidljiva nakon 60. godine života, ali obično ne uzrokuje simptome do dobi od 70 ili 80 godina.
Aortna stenoza može biti posljedica reumatske groznice u djetinjstvu. Reumatska groznica je najčešći uzrok u zemljama u razvoju.
Kod bolesnika mlađih od 70 godina, najčešći uzrok je urođeni defekt, kao što je bikuspisna valvula umjesto uobičajenih tri kuspisa. Suženi otvor aortnog zaliska najčešće ne radi probleme tijekom djetinjstva ali se simptomi javljaju u odrasloj dobi. Otvor zaliska ostaje iste veličine, ali srce raste i dalje se povećava dok pokušava pumpati sve veće količine krvi kroz mali otvor zaliska. Tijekom godina, zalistak postaje krut i uzak zbog nakupljanja kalcija.
U središtu pozornosti je starenje: skleroza aorte
|
Ponekad se kalcij nakuplja na aortnom zalisku te se zalistak zadebljava. No, zadebljanje ne ometa protok krvi kroz zalistak. Ovaj se poremećaj naziva aortna skleroza. Oko 1 od 4 osobe starije od 65 godina ima ovaj poremećaj.
Aortalna skleroza ne uzrokuje simptome. Može uzrokovati mekani srčani šum, koji liječnik čuje kroz stetoskop. Aortna skleroza ne urokuje simptome kod bolesnika ali povećava rizik od infarkta miokarda, moždanog udara, ili smrti. Prema tome, identificiranje i uklanjanje ili kontroliranje faktora rizika za aterosklerozu su važni kod bolesnika s sklerozom aorte. Ti faktori rizika uključuju pušenje, visoki krvni tlak, povišenu razinu kolesterola i triglicerida te dijabetes.
|
Simptomi
Osobe koje razviju stenozu aorte kao posljedicu urođenog defekta ne moraju razviti simptome do odrasle dobi.
Pritisak u prsima(angina) može se pojaviti tijekom napora. Simptomi nestaju s nekoliko minuta odmora. Bolesnici s srčanim popuštanjem osjećaju umor i nedostatak zraka tijekom napora.
Bolesnici koje imaju tešku aortanu stenozu mogu imati gubitak svijesti tijekom napora jer krvni tlak može naglo pasti. Nesvjestica se obično javlja bez ikakvih simptoma upozorenja (kao što su vrtoglavica ili omaglice).
Dijagnoza
-
Fizikalni pregled
-
Ehokardiografija
Liječnici obično postavljaju dijagnozu na temelju karakterističnog šuma na srcu koji se čuje stetoskopom i na temelju rezultata ehokardiografije. Ehokardiografija je najbolji postupak za procjenu težine aortne stenoze (mjerenjem otvora aortne valvule) i funkcijom lijeve klijetke.
Za osobe koje imaju stenozu aorte, ali nemaju simptome, liječnici često rade test opterećenja. Bolesnici koje osjećaju anginu, nedostatak zraka ili slabost tijekom testa opterećenja su izložene riziku od komplikacija i možda trebaju liječenje.
Ako je test opterećenja pozitivan ili ako osoba razvije simptome, potrebno je učiniti kateterizaciju srca kako bi se utvrdilo ima li bolesnik i koronarnu bolest. Kateterizaciju srca je potrebno učiniti kada se planira kirurški zahvat kojim se zamjenjuje aortni zalistak, tako da liječnici mogu identificirati bolest koronarnih arterija koja se tada također liječi operacijski.
Liječenje
Odrasli koji imaju stenozu aortnog zaliska, ali nemaju simptome, trebaju redovito posjećivati svog liječnika i izbjegavati pretjerano vježbanje. Potrebno je periodično učiniti ehokardiografiju ovisno o težini stenoze, kako bi se pratila srčana funkcija.
Prije operacije, popuštanje srca se liječi diureticima ( vidi: ). Liječenje angine je često teško jer nitroglicerin, koji se koristi za liječenje angine kod ljudi koji boluju od koronarne bolesti, rijetko može izazvati kritično nizak krvni tlak i pogoršati anginu kod osoba s aortnom stenozom.
Ponekad, u djece i mladih odraslih osoba koje su rođeni s urođenom greškom, srčani zalistak se može proširiti postupkom koji se zove balonska valvulotomija. U ovom postupku, kateter s balonom na vrhu se provlači kroz venu ili arteriju u srce (). Nakon što prođe preko zaliska, balon se napuše, razdvajajući kuspise zaliska.
Kod ljudi koji imaju stenozu aorte koja uzrokuje bilo kakve simptome (osobito nedostatak zraka tijekom napora, anginu ili nesvjesticu) ili ako lijeva klijetka počne slabiti, aortni zalistak se treba zamijeniti. Kirurška zamjena bolesnog zaliska je najbolji tretman, a prognoza nakon zamjene zaliska je izvrsna. Zamjena aortnog zalistaka tradicionalno se obavljala operacijom na otvorenom srcu.
Stariji bolesnici koji imaju umjereni do visoki rizik za komplikacije tijekom operacije mogu zamijeniti zalistak preko katetera koji je navodi putem femoralne arterije u postupku koji se naziva transkateetska zamjena aortnog zaliska (TAVI). TAVI je općenito bolji od medicinske terapije i sličan je kirurškoj zamjeni zaliska za te bolesnike.
Bolesnici s umjetnim zaliskom moraju uzimati antibiotike prije kirurškog, zubnog ili medicinskog postupka ( vidi: Primjeri postupaka koji zahtijevaju preventivne antibiotike u SAD-u *) kako bi se smanjio rizik od infekcije na zalisku (infektivni endokarditis).