Hernija diska nastaje kada pukne čvrsti vanjski prsten diska. Mekana, želatinozna unutrašnjost diska može se izbočiti (herniirati) kroz pukotinu u vanjskom prstenu.
-
Starenje, ozljede i prekomjerna tjelesna težina mogu pridonijeti nastanku hernije diska.
-
Bol uzrokovana hernijom diska može znatno ograničiti svakodnevno funkcioniranje.
-
Za postavljanje dijagnoze primjenjuju se slikovne pretrage.
-
Rizik od nastanka hernije diska može se smanjiti tjelovježbom, jačanjem mišića i održavanjem primjerene tjelesne težine.
-
Liječenje uključuje mjere za ublažavanje boli, a ponekad i operaciju.
Kralježnica se sastoji od kralježaka. Između kralježaka nalaze se intervertebralni diskovi koji djeluju kao amortizeri. Svaki disk ima čvrsti vanjski prsten i mekanu, želatinoznu unutrašnjost.
Kralježnični stup
Ako se disk naglo stisne između kralježaka iznad i ispod njega, primjerice pri podizanju teškog predmeta, može puknuti njegov vanjski prsten i pojaviti se bol. Unutrašnji, želatinozni dio diska može se izbočiti (herniirati) kroz pukotinu u vanjskom prstenu. Hernirani disk može pritisnuti, nadražiti ili čak oštetiti korijen spinalnog živca ili, rjeđe, kralježničnu moždinu (vidi Kompresija kralježnične moždine). Hernirani ili rupturirani disk u slabinskom dijelu kralježnice obično uzrokuje bol u donjem dijelu leđa (križobolju) i ishijalgiju (išijas). Ako je zahvaćen disk u vratnom dijelu kralježnice, može se pojaviti bol u vratu; tada se govori o herniji vratnog diska.
Hernija diska
Više od 80% hernija diska pojavljuje se u donjem dijelu leđa. Najčešće se javljaju kod osoba u dobi od 30 do 50 godina. U toj dobi čvrstoća vanjskog prstena diska počinje slabjeti. Želatinozna unutrašnjost, koja je pod visokim tlakom, može se protisnuti kroz pukotinu ili oslabljeno mjesto u vanjskom prstenu i izbočiti se. Nakon 50. godine unutrašnjost diska počinje se stvrdnjavati, zbog čega hernijacija postaje manje vjerojatna.
Hernija diska može nastati zbog iznenadne traumatske ozljede ili ponavljanih manjih ozljeda. Prekomjerna tjelesna težina i podizanje teških predmeta, osobito nepravilnom tehnikom, povećavaju rizik.
Hernija diska
|
Čvrsti vanjski prsten intervertebralnog diska može puknuti i uzrokovati bol. Mekana, želatinozna unutrašnjost može se izbočiti (herniirati) kroz pukotinu u vanjskom prstenu, što može uzrokovati jaču bol. Bol nastaje jer izbočeni dio diska pritišće obližnji korijen spinalnog živca. Ponekad se korijen spinalnog živca upali ili ošteti.
|
 |
Simptomi
Simptomi hernije diska
Hernija diska često ne uzrokuje nikakve simptome, čak ni kada je jasno vidljiva na slikovnim pretragama, poput magnetske rezonancije (MRI) ili kompjutorizirane tomografije (CT). Asimptomatske hernije diska češće su u starijoj životnoj dobi. Međutim, hernija diska može uzrokovati blagu ili izrazito onesposobljavajuću bol. Pokreti često pojačavaju bol, a bol se može pogoršati pri kašljanju, kihanju, napinjanju ili saginjanju prema naprijed.
Mjesto boli ovisi o razini kralježnice na kojoj se nalazi hernija diska i o tome koji je korijen spinalnog živca zahvaćen. Bol se može osjećati duž živca koji je pritisnut herniranim diskom. Primjerice, hernija diska u donjem dijelu leđa najčešće uzrokuje ishijalgiju (išijas), odnosno bol koja se širi duž ishijadičnog živca i stražnje strane noge. Hernija diska u vratnom dijelu kralježnice uzrokuje bol u vratu koja se često širi niz ruku, a ponekad i u šaku. Bol koja započinje na jednom mjestu i širi se na drugo, obično duž živca, naziva se iradirajuća bol.
Hernija diska može uzrokovati i utrnulost te mišićnu slabost. Ako je pritisak na korijen živca vrlo snažan, može nastati paraliza noge. Rijetko disk pritišće kralježničnu moždinu, što može uzrokovati slabost ili paralizu obiju nogu. Ako je zahvaćena kauda ekvina, odnosno snop živaca koji se pruža iz donjeg dijela kralježničnog kanala, može doći do gubitka nadzora nad mokrenjem i pražnjenjem crijeva. Ako se razviju ti ozbiljni simptomi, odmah je potrebna liječnička pomoć.
Dijagnoza
Dijagnoza hernije diska
Magnetska rezonancija (MRI) ili kompjutorizirana tomografija (CT) primjenjuju se kako bi se utvrdili uzrok i mjesto hernije diska. Rijetko se provodi druga slikovna pretraga, CT mijelografija, ako je liječniku potreban detaljniji prikaz kralježnične moždine i okolnih kostiju nego što ga omogućuju MRI ili CT.
Pretrage živaca i mišića, odnosno elektrodijagnostičke pretrage poput ispitivanja živčane provodljivosti i elektromiografije, mogu pomoći u utvrđivanju zahvaćenog korijena spinalnog živca.
Prevencija
Prevencija hernije diska
Herniju diska nije uvijek moguće spriječiti, ali postoje načini za smanjenje rizika od njezina nastanka:
-
Redovita tjelovježba
-
Vježbe istezanja i jačanja mišića
-
Održavanje primjerene tjelesne težine
-
Pravilno držanje tijela
-
Primjena pravilne tehnike podizanja tereta
Redovita tjelovježba učinkovit je način smanjenja rizika od nastanka hernije diska. Mogu pomoći aerobna tjelovježba te ciljane vježbe istezanja i jačanja mišića.
Aerobna tjelovježba, poput plivanja i hodanja, poboljšava opću tjelesnu kondiciju i jača mišiće.
Ciljane vježbe za jačanje i istezanje mišića trbuha, stražnjice i leđa, odnosno mišića trupa, mogu pomoći u stabilizaciji kralježnice i smanjenju opterećenja diskova, koji djeluju kao amortizeri između kralježaka, te ligamenata koji održavaju kralješke na mjestu.
Vježbe jačanja uključuju nagib zdjelice i trbušnjake, a vježbe istezanja privlačenje koljena prsima. Kod nekih osoba istezanje može pojačati bol u leđima pa ga treba provoditi oprezno. Općenito treba prekinuti svaku vježbu koja izaziva ili pojačava bol u leđima. Vježbe treba ponavljati dok se ne osjeti blagi umor mišića, ali ne do potpune iscrpljenosti. Važno je pravilno disati tijekom svake vježbe. Osobe koje imaju bol u leđima trebaju se posavjetovati s liječnikom prije početka programa vježbanja.
Vježbe za sprječavanje boli u donjem dijelu leđa
|
Nagib zdjelice
Lezite na leđa sa savijenim koljenima, stopalima na podu i težinom oslonjenom na pete. Pritisnite donji dio leđa prema podu, napnite mišiće stražnjice bez podizanja stražnjice od poda i istodobno napnite trbušne mišiće. Zadržite položaj dok ne izbrojite do 10. Ponovite vježbu 20 puta.
|
 |
|
Trbušnjaci
Lezite na leđa sa savijenim koljenima i stopalima na podu. Prekrižite ruke preko prsa. Napnite trbušne mišiće i polako podignite ramena oko 25 cm od poda, držeći glavu u neutralnom položaju tako da brada ne dodiruje prsa. Zatim opustite trbušne mišiće i polako spustite ramena. Napravite tri serije po 10 ponavljanja.
|
 |
|
Privlačenje koljena prsima
Lezite na leđa. Stavite obje ruke iza jednog koljena i privucite ga prsima. Zadržite položaj dok ne izbrojite do 10. Polako spustite nogu i ponovite isto s drugom nogom. Ponovite vježbu 10 puta.
|
 |
Tjelovježba također može pomoći u održavanju primjerene tjelesne težine.
Pravilno držanje pri stajanju i sjedenju smanjuje opterećenje leđa. Treba izbjegavati pogrbljeno držanje. Naslon stolice može se namjestiti tako da su stopala položena na pod, koljena blago savijena, a donji dio leđa ravan i poduprt naslonom. Ako stolica ne podupire donji dio leđa, iza njega se može postaviti jastuk. Preporučuje se sjediti sa stopalima na podu, a ne prekriženih nogu. Treba izbjegavati dugotrajno stajanje ili sjedenje. Ako se ono ne može izbjeći, često mijenjanje položaja može smanjiti opterećenje leđa.
Učenje pravilne tehnike podizanja pomaže u sprječavanju ozljeda leđa. Kukovi trebaju biti poravnati s ramenima, odnosno tijelo ne bi trebalo biti zarotirano u jednu stranu. Ne treba se saginjati s ispruženim nogama kako bi se predmet podignuo rukama. Umjesto toga treba saviti kukove i koljena. Na taj način leđa ostaju ravna, a ruke se približavaju predmetu dok su laktovi uz tijelo. Predmet se zatim drži blizu tijela i podiže ispružanjem nogu. Tako se teret podiže snagom nogu, a ne leđa. Podizanje predmeta iznad glave ili zakretanje trupa tijekom podizanja povećava rizik od ozljede leđa.
Liječenje
Liječenje hernije diska
Budući da se hernija diska s vremenom često smanji, simptomi obično postupno postaju blaži neovisno o liječenju. Većina osoba oporavi se bez operacije, obično unutar tri mjeseca, a često i znatno prije.
Mjere za ublažavanje boli
Primjena hladnoće, primjerice leda, ili topline, primjerice grijaćeg jastučića, te primjena bezreceptnih analgetika, poput paracetamola i nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAIL), mogu pomoći u smanjenju boli. Ako bol ne popušta nakon primjene analgetika, kortikosteroidi se mogu dati na usta ili ubrizgati u epiduralni prostor, odnosno prostor između kralježaka i vanjske ovojnice kralježnične moždine.
Epiduralna injekcija kortikosteroida
Kod kronične boli kortikosteroid i lokalni anestetik mogu se povremeno ubrizgati u epiduralni prostor, odnosno prostor između kralježničnog kanala i vanjske ovojnice kralježnične moždine (dure mater). Taj se postupak naziva epiduralnom injekcijom.
Preporučuje se spavati u udobnom položaju na madracu srednje tvrdoće. Osobe koje spavaju na leđima mogu postaviti jastuk ispod koljena. Osobe koje spavaju na boku trebale bi upotrebljavati jastuk koji održava glavu u neutralnom položaju, tako da nije nagnuta prema krevetu ni prema stropu. Ako im to ublažava bol u leđima, između koljena mogu staviti još jedan jastuk, uz blago savijene kukove i koljena.
Položaji za spavanje kod boli u leđima
Kako se bol smanjuje, može se započeti s fizikalnom terapijom i vježbama kod kuće. One mogu poboljšati držanje i ojačati leđne mišiće te tako smanjiti pokrete kralježnice koji dodatno nadražuju ili pritišću korijen živca. (Vidi i Prevencija.)
Operacija
Ako hernija diska uzrokuje trajnu i kroničnu ishijalgiju (išijas), slabost, gubitak osjeta ili gubitak nadzora nad mokrenjem i pražnjenjem crijeva (sindrom kaude ekvine), može biti potrebno kirurški ukloniti izbočeni dio diska (diskektomija), a ponekad i dio kralješka (laminektomija). Obično je potrebna opća anestezija. Boravak u bolnici obično traje jedan ili dva dana. Za uklanjanje izbočenog dijela diska često se mogu primijeniti mikrokirurške tehnike uz mali rez i regionalnu spinalnu anesteziju, kojom se oduzima osjet samo u određenom dijelu tijela. Hospitalizacija za takav postupak obično nije potrebna. Nakon oba postupka većina se osoba može vratiti svim uobičajenim aktivnostima u roku od šest tjedana do tri mjeseca. Operacija obično omogućuje brži oporavak od konzervativnog liječenja. Međutim, nakon približno jedne do dvije godine postiže se sličan stupanj oporavka neovisno o tome je li osoba liječena operacijom ili konzervativno.
Lumbalna laminektomija
Kralježnični stup sastoji se od 33 kralješka koji štite kralježničnu moždinu. Kralješci su međusobno odvojeni intervertebralnim diskovima koji ublažavaju opterećenje.
Kada se disk stisne, može herniirati ili puknuti te pritisnuti živac na mjestu njegova izlaska iz kralježničnog kanala. To može uzrokovati umjerenu do jaku bol. Osim toga, dodatni rast kosti, odnosno koštani trn ili osteofit, može pritisnuti živac. Ako se koštana izraslina razvije u središnjem kanalu kralješka, može pritisnuti i kralježničnu moždinu.
Kirurški zahvat koji se naziva lumbalna laminektomija može smanjiti pritisak na zahvaćeni živac i kralježničnu moždinu. Tijekom lumbalne laminektomije napravi se mali rez na koži iznad slabinskog dijela kralježnice. Mišići se razmaknu kako bi se izložila kost. Lamina, odnosno stražnji dio kralješka, polako se i pažljivo uklanja, čime se smanjuje pritisak na zahvaćeni živac i kralježničnu moždinu. Živac se zatim lagano pomakne u stranu, a hernirani dio diska ukloni. Time se živac oslobađa pritiska. Mišići se vraćaju na mjesto, a rez se zatvara.
Postoji nekoliko mogućih komplikacija povezanih s ovim zahvatom, o kojima prije operacije treba razgovarati s liječnikom.
Kod 10 do 20% osoba operiranih zbog hernije diska sa simptomima ishijalgije (išijasa) poslije dolazi do rupture drugog diska.