Kronična mukokutana kandidijaza, nasljedni poremećaj imunodeficijencije, je trajna ponavljajuća infekcija Candida (gljivica) zbog neispravnosti T stanica (limfocita).
-
Uzrokuje česte ili kronične gljivične infekcije usta, vlasišta, kože i noktiju.
-
Kako bi dijagnosticirali poremećaj, liječnici pregledavaju uzorak iz zaraženog područja pod mikroskopom i obavljaju krvne pretrage kako bi provjerili mutacije koje uzrokuju imunodeficijenciju.
-
Antifungalni lijekovi obično mogu kontrolirati infekciju, ali moraju se uzimati dugo vremena.
(Vidi također Pregled poremećaja imunodeficijencije.)
Zbog oslabljene funkcije T-stanica, tijelo je manje sposobno za borbu protiv gljivičnih infekcija, uključujući i infekciju Candida (kandidijaza), kvasac. Ukoliko se ostali dijelovi imunološkog sustava (kao što su antitijela) funkcionalni, tijelo može biti sposobno boriti se protiv infekcija. Međutim, kod nekih ljudi s ovim poremećajem, antitijela također mogu biti nefunkcionalna, što ih čini osjetljivim na druge infekcije.
Kronična mukokutana kandidijaza je posljedica mutacije specifičnih gena. Ovisno o tome koji gen ima mutaciju, jedna ili dvije mutacije (jedna od svakog roditelja) mogu biti potrebne za uzrokovanje poremećaja.
Simptomi
Kod osoba s kroničnom mukokutanom kandidijazom, infekcije kandidom se razvijaju i ponavljaju ili perzistiraju, obično na početku djetinjstva, ali ponekad i tijekom rane odrasle dobi.
Gljivice mogu uzrokovati infekcije usta (drozd) i infekcije vlasišta, kože i noktiju. Membrane koje oblažu usta, jednjak, probavni trakt, kapke i vaginu (vaginalna gljivična infekcija) također mogu biti zahvaćene.
U dojenčadi, prvi simptomi su često drozd koji je teško liječiti, pelenski osip, ili oboje. Ozbiljnost varira.
Kronična mukokutana kandidijaza može uzrokovati da se jedan ili više noktiju zgusnu, slome te promijene boju. Osip može izobličiti i pokriti lice te vlasište. Osip je korjenast, gust i može curiti. Na koži glave, osip može uzrokovati ispadanje kose.
Kandidijalne infekcije
Obično je ovaj poremećaj kroničan, ali ne utječe na životni vijek.
Mnogi ljudi također imaju sljedeće:
Endokrini poremećaji, kao što su nedovoljno aktivne paratireoidne žlijezde (hipoparatireoidizam), dijabetes, i slabo aktivne nadbubrežne žlijezde (Addisonova bolest)
Hepatitis
Autoimuni poremećaji (kada je imunološki sustav nefunkcionalan i napada vlastita tkiva), kao što je Gravesova bolest
Dijagnoza
Liječnici sumnjaju na Candida infekcije kada ljudi često imaju infekcije usta, vlasišta, kože i noktiju s karakterističnim promjenama kože. Ispitivanje uzorka iz zaraženog područja pod mikroskopom i identificiranje kvasca može potvrditi da je Candida uzrok infekcije.
Zbog toga što povremeno ljudi koji nemaju poremećaj imunodeficijencije razvijaju Candida infekcije, liječnici provjeravaju uobičajene čimbenike rizika Candida infekcije, kao što je dijabetes ili nedavna uporaba antibiotika. Ako ljudi s čestim Candida infekcijama nemaju čimbenike rizika, Candida infekcija dijagnoza je vjerojatno kronična mukokutana kandidijaza.
Ispitivanja krvi za određenu genetsku mutaciju mogu potvrditi dijagnozu.
Liječenje
Obično se infekcije kronične mukokutane kandidijaze mogu kontrolirati antifungalnim lijekom koji se nanosi na kožu. Ako se infekcije nastave, mogu se učinkovito liječiti flukonazolom ili nekim drugim sličnim antifungalnim lijekom uzimanjem na usta. Lijekovi će se možda morati uzimati dugo vremena.
Ponekad se daje imunološki globulin (antitijela dobivena iz krvi ljudi s normalnim imunološkim sustavom). Može se ubrizgavati u venu (intravenski) jednom mjesečno ili ispod kože (subkutano) jednom tjedno ili jednom mjesečno.
Endokrini i autoimuni poremećaji tretiraju se prema potrebi. Transplantacija matičnih stanica primjenjivana je u nekoliko osoba sa specifičnim genetskim mutacijama; međutim, transplantacija se ne koristi često kod ljudi s kroničnom mukokutanom kandidijazom.
Više informacija