Periferna arterijska bolest

Autor: The Manual's Editorial Staff
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Jurica Petranović dr. med.

Što je periferna arterijska bolest?

Arterije su krvne žile koje prenose krv iz srca prema organima i tkivima. Periferne arterije opskrbljuju krvlju ruke i noge. Periferna arterijska bolest nastaje kada se arterija, najčešće u nozi, djelomično ili potpuno začepi. Začepljenje se može razvijati postupno tijekom mnogo godina ili nastati iznenada. Ako tkivo ne dobiva dovoljno krvi i kisika, može se oštetiti ili odumrijeti.

  • Periferna arterijska bolest najčešće je posljedica otvrdnuća i suženja arterija (ateroskleroza).

  • Češća je u pušača te osoba koje imaju visoki krvni tlak, šećernu bolest ili povišeni kolesterol.

  • Tipičan je simptom bol ili grč u nozi koji se pojavljuje tijekom hodanja, a prestaje nakon odmora.

  • Kod teške bolesti bol može biti prisutna i u mirovanju, a na stopalu ili prstima mogu nastati rane koje teško cijele.

  • Ako se arterija noge iznenada potpuno začepi, nastaje akutni nedostatak protoka krvi. Bez brzog liječenja može doći do gangrene i potrebe za amputacijom.

  • Liječnici liječe čimbenike rizika, propisuju lijekove te prema potrebi angioplastikom ili operacijom ponovno uspostavljaju protok krvi.

Odmah potražite hitnu medicinsku pomoć ako vam ruka ili noga iznenada postane izrazito bolna, hladna, blijeda, utrnula ili slaba. Arterija bi mogla biti iznenada začepljena.

Arterije nogu

Što uzrokuje perifernu arterijsku bolest?

Periferna arterijska bolest može nastati kada se arterija:

  • postupno sužava zbog nakupljanja kolesterola i drugih masnih tvari u njezinoj stijenci (ateroskleroza)

  • iznenada začepi krvnim ugruškom

Iznenadno začepljenje može nastati kada se krvni ugrušak stvori u već suženoj arteriji ili kada ugrušak iz drugog dijela tijela dospije u arteriju ruke ili noge.

Što povećava rizik od periferne arterijske bolesti?

Periferna arterijska bolest jedan je od oblika ateroskleroze.

Budući da se arterije obično sužavaju postupno tijekom mnogo godina, bolest je češća u osoba starije životne dobi.

Najvažniji čimbenici rizika uključuju:

  • pušenje cigareta

  • šećernu bolest

  • povišeni kolesterol

  • visoki krvni tlak

  • stariju životnu dob

  • pojavu ateroskleroze ili kardiovaskularnih bolesti u obitelji

  • prekomjernu tjelesnu težinu, pretilost i nedovoljnu tjelesnu aktivnost

Koji su simptomi periferne arterijske bolesti?

Periferna arterijska bolest mnogo češće zahvaća arterije nogu nego arterije ruku.

Ako se arterija postupno sužava, možete osjećati:

  • bol, grčeve, težinu ili umor u mišićima noge koji se pojavljuju tijekom hodanja, a prestaju nakon nekoliko minuta odmora; taj se simptom naziva intermitentnom klaudikacijom

Kako se suženje pogoršava, možete:

  • prijeći sve manju udaljenost prije pojave boli

  • osjećati bol u stopalu ili prstima čak i tijekom mirovanja, osobito noću

  • imati hladno, blijedo ili plavičasto stopalo

  • imati rane ili vrijedove na prstima, peti ili stopalu

  • imati rane koje sporo cijele ili uopće ne cijele

Ako se simptomi naglo pogoršaju, odmah potražite liječničku pomoć.

Ako se arterija iznenada i potpuno začepi, ruka ili noga može postati:

  • izrazito bolna

  • hladna

  • utrnula ili slaba

  • blijeda ili plavičasta

  • bez opipljivog pulsa

Odmah idite u bolnicu. Potpuno začepljenje velike arterije može uzrokovati odumiranje tkiva, odnosno gangrenu. Ako se protok krvi ne uspostavi dovoljno brzo, može biti potrebna amputacija zahvaćenog dijela ruke ili noge.

Kako liječnici mogu utvrditi imam li perifernu arterijsku bolest?

Liječnici će vas pitati o simptomima i čimbenicima rizika te obaviti fizikalni pregled. Mogu provjeriti:

  • puls na različitim mjestima na rukama i nogama

  • boju i temperaturu kože

  • postoje li rane, promjene na noktima ili gubitak dlaka na nogama

  • čuje li se stetoskopom šum iznad sužene arterije

Najčešća početna pretraga jest gležanjsko-nadlaktični indeks, pri kojem se krvni tlak izmjeren na gležnju uspoređuje s krvnim tlakom izmjerenim na nadlaktici. Niži tlak na gležnju upućuje na smanjen protok krvi kroz arterije noge.

Liječnici mogu napraviti i:

  • Doppler ultrazvuk radi procjene protoka krvi i mjesta suženja arterije

  • mjerenje tlaka na nožnim prstima ili procjenu opskrbe kože kisikom, osobito u osoba sa šećernom bolešću

  • angiografiju, CT angiografiju ili MR angiografiju ako se razmatra angioplastika ili operacija

Kako liječnici liječe perifernu arterijsku bolest?

Liječenjem se nastoje ublažiti simptomi, sačuvati ruka ili noga te smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara.

Liječnici mogu primijeniti:

  • lijekove koji sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, kao što su antitrombocitni lijekovi

  • lijekove za snižavanje kolesterola, krvnog tlaka i regulaciju šećerne bolesti

  • lijekove koji kod nekih osoba povećavaju udaljenost koju mogu prijeći bez boli

  • hitne lijekove ili zahvate za otapanje ili uklanjanje krvnog ugruška kod iznenadnog začepljenja arterije

  • angioplastiku, pri kojoj se sužena arterija proširuje balonom, a prema potrebi se postavlja stent

  • operaciju kojom se začepljeni dio arterije zaobilazi premosnicom

Ako je tkivo ruke ili noge nepovratno odumrlo i protok krvi nije moguće ponovno uspostaviti, može biti potrebna amputacija zahvaćenog dijela.

Liječnici vam mogu savjetovati da:

  • prestanete pušiti

  • sudjelujete u nadziranom programu hodanja ili drugom strukturiranom programu vježbanja; najčešće se preporučuje hodanje najmanje 30 do 45 minuta, najmanje tri puta tjedno

  • vježbate uz pomoć fizioterapeuta u sklopu rehabilitacijskog programa

  • izbjegavate dugotrajno izlaganje hladnoći, koja sužava krvne žile

  • izbjegavate lijekove koji dodatno sužavaju krvne žile, primjerice neke lijekove protiv prehlade i dekongestive za nos, osim ako vam ih liječnik preporuči

  • svakodnevno pregledavate stopala i pravilno njegujete kožu i nokte kako biste spriječili rane i infekcije

Kako mogu spriječiti perifernu arterijsku bolest?

Rizik od periferne arterijske bolesti možete smanjiti ako:

  • ne pušite

  • pravilno regulirate koncentraciju šećera u krvi ako imate šećernu bolest

  • liječite visoki krvni tlak i povišeni kolesterol

  • održavate zdravu tjelesnu težinu

  • redovito se bavite tjelesnom aktivnošću

  • uzimate propisane lijekove i redovito odlazite na liječničke preglede

Politika privatnosti