Atelektaza je stanje u kojem cijelo plućno krilo ili dio pluća ostaje bez zraka pa se stisne.
-
Glavni uzrok atelektaze je začepljenje bronha.
-
Ako je razina kisika niska ili ako dođe do upale pluća, može se razviti zaduha.
-
Dijagnoza se potvrđuje rendgenskim snimkama prsnog koša.
-
Može se liječiti tako da se osigura polagano i duboko disanje te otklanjanjem začepljenja bronha, ili na oba načina.
Glavna funkcija pluća je usisavanje (apsorbiranje) kisika u krvotok iz atmosfere i izbacivanje ugljičnog dioksida iz krvi u izdahnuti zrak (izmjena plinova—vidi sliku Izmjena plinova između alveola i kapilara). Da bi došlo do izmjene plinova, male zračne vrećice u plućima (alveole) moraju ostati otvorene i ispunjene zrakom. Alveole su stalno otvorene zahvaljujući elastičnoj građi pluća i tekućini koja ih oblaže, a naziva se surfaktant. Surfaktant djeluje suprotno prirodnoj sklonosti alveola ka zatvaranju (stiskanju, tj. kolapsu). Povremeni duboki udah, što ljudi rade nesvjesno, i kašalj, također pomažu u održavanju alveola otvorenima. Kašalj izbacuje sluz ili druge izlučevine (sekrete) koji bi mogli začepiti dišne putove (bronhe i bronhiole) koji vode do alveola.
Ako su alveole iz bilo kojeg razloga zatvorene (stisnute, tj. kolabirane), ne mogu sudjelovati u izmjeni plinova. Što je više alveola zatvoreno, to je manja izmjena plinova. Prema tome, atelektaza može smanjiti razinu (koncentraciju) kisika u krvi. Tijelo kompenzira malu atelektazu (mali broj kolabiranih alveola) zatvaranjem (stezanjem) krvnih žila u zahvaćenom području. Ovo stezanje krvnih žila preusmjerava dotok krvi u alveole koje su otvorene pa se izmjena plinova može nastaviti.
Uzroci
Česti uzroci atelektaze obično uključuju jedno od sljedećeg:
-
začepljenje bronha, jednog od dvaju glavnih ogranaka dušnika (traheje) koji vode ravno u pluća
-
stanja koja smanjuju duboko disanje ili potiskuju sposobnost osobe da kašlje
Začepljenje može izazvati nešto unutar bronha, kao što je čep sluzi, tumor ili udahnuto strano tijelo (npr. tableta, komadić hrane ili igračka). Alternativno, bronh se može začepiti zbog pritiska izvana, npr. zbog tumora ili povećanog limfnog čvora. Do začepljenja uslijed vanjskog uzroka može doći i ako se u pleuralnom prostoru (prostor izvan pluća, ali unutar prsnog koša) nakupi velika količina tekućine (pleuralni izljev) ili zraka (pneumotoraks).
Kad se bronh ili manji dišni put (bronhiola) začepi, zrak u alveolama iza začepljenja apsorbira se u krvotok, zbog čega se alveole smanjuju i stisnu (kolabiraju). U kolabiranom (bezračnom) dijelu pluća može se razviti infekcija jer se bakterije i bijele krvne stanice (leukociti) mogu nakupiti iza (unutar) začepljenja. Infekcija je osobito vjerojatna ako atelektaza traje nekoliko dana ili dulje. Ako atelektaza traje mjesecima, pluća se ne mogu lako ponovno proširiti.
Svako stanje koje smanjuje duboko disanje ili potiskuje sposobnost osobe da kašlje može uzrokovati ili doprinijeti nastanku atelektaze. Velike doze opijata ili sedativa mogu smanjiti duboko disanje. Atelektaza često nastaje nakon opće anestezije, koja privremeno potiskuje kašalj i utječe na centar za disanje. Atelektaza je osobito česta nakon operacije prsnog koša ili trbuha jer se učinci opće anestezije i bol koja se javlja pri dubokom disanju zbrajaju (pojačavaju), pa ljudi zato dišu plitko. Bol u prsima ili trbuhu izazvana drugim uzrocima (npr. ozljeda ili upala pluća) također se pojačava kad bolesnik duboko udahne.
Neka neurološka stanja, nepokretnost i deformiteti prsnog koša mogu ograničiti kretnje prsnog koša i tako smanjiti duboko disanje, kao što to može i oticanje (otečenost) trbuha. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću također su izložene većem riziku od razvoja atelektaze.
Jeste li znali da...
-
Dubokim disanjem nakon operacije može se spriječiti atelektaza.
-
Pušači mogu smanjiti rizik od atelektaze nakon operacije prestankom pušenja, u idealnom slučaju 6 do 8 tjedana prije operacije.
|
Simptomi
Atelektaza sama po sebi ne uzrokuje nikakve simptome, osim ponekad osjećaj nedostatka zraka (zaduha). Zaduha i težina zaduhe ovise o brzini nastanka atelektaze i o tome koliki je dio pluća zahvaćen. Ako je atelektaza ograničena samo na jedan dio pluća ili se razvija polako (sporo), simptomi mogu biti blagi ili čak neprimjetni. Ako je zahvaćen veliki broj alveola, osobito ako atelektaza nastane naglo, zaduha može biti jako izražena.
Otkucaji srca (puls) i brzina disanja mogu se povećati, a ponekad koža i vidljive sluznice osobe mogu biti modre (stanje koje se naziva cijanoza), jer je razina kisika u krvi niska.
Simptomi mogu također nastati zbog poremećaja koji je doveo do atelektaze (npr. bol u prsima uzrokovana ozljedom) ili bolesti koja je posljedica atelektaze (npr. bol u prsima pri dubokom udahu, uslijed upale pluća).
Dijagnoza
Liječnici posumnjaju na atelektazu na temelju simptoma koje bolesnik navodi, nalaza fizikalnog pregleda i na temelju ukupnog stanja i okolnosti u kojima su se simptomi pojavili. Dijagnozu potvrđuje rendgenski snimak pluća koji pokazuje područje bez zraka. Kako bi se utvrdio uzrok ponekad se može napraviti kompjutorizirana tomografija (CT), bronhoskopija (u bronh se uvodi savitljiva cijev s video-kamerom na vrhu) ili obje pretrage.
Prevencija
Pušači mogu smanjiti rizik od atelektaze nakon operacije prestankom pušenja, u idealnom slučaju 6 do 8 tjedana prije operacije. Nakon operacije, bolesnike se potiče da duboko dišu, kašlju i ustanu iz kreveta što je prije moguće. Atelektazu može spriječiti upotreba uređaja za poticanje spontanog dubokog disanja, tzv. poticajna spirometrija, i određene vježbe, uključujući promjenu položaja tijela kako bi se povećala drenaža plućne sluzi i drugih izlučevina.
Atelektaza se može spriječiti osiguravanjem dubokog disanja. Kad god je to moguće, treba liječiti stanja koja uzrokuju plitko disanje dulje vrijeme.
Liječenje
Atelektaza se može liječiti tako da se osigura polagano i duboko disanje te otklanjanjem začepljenja bronha, ili na oba načina.
Ponekad se začepljenje može riješiti usisavanjem (aspiracijom) sekreta koji se nalazi u bronhima. Začepljenje koje se ne može riješiti usisavanjem može zahtijevati uklanjanje bronhoskopijom (bronhoaspiracija). Ponekad su potrebne i druge metode. Primjerice, ako tumor začepi dišni put, začepljenje se ponekad može riješiti kirurški, zračenjem (radioterapija), kemoterapijom ili laserski (spaljivanjem tkiva). Ako sluz začepi dišne putove, liječnici ponekad daju lijekove kako bi pokušali razrijediti sluz ili otvoriti dišne putove.
Liječenje komplikacija
Simptomi i komplikacije atelektaze mogu zahtijevati liječenje. Bolesnicima može biti potreban:
-
dodatni kisik (oksigenoterapija)
-
antibiotici, ako se sumnja na bakterijsku infekciju
-
u rijetkim slučajevima, uvođenje cijevi za disanje (endotrahealna intubacija) i strojna ventilacija
Više informacija