Periferni živčani sustav sastoji se od više od 100 milijardi živčanih stanica (neurona) koje prolaze kroz tijelo poput žica, stvarajući veze s mozgom, drugim dijelovima tijela, a često i jedni s drugima.
Periferni živci se sastoje od snopova živčanih vlakana. Ova vlakna su omotana s mnogim slojevima tkiva sastavljenim od masne tvari nazvane mijelin. Ovi slojevi oblikuju mijelinsku ovojnicu koja ubrzava provođenje živčanih impulsa duž živčanog vlakna. Živci provode impulse različitim brzinama ovisno o promjeru i količini mijelina oko njih.
Periferni živčani sustav ima dva dijela:
-
Somatski živčani sustav
-
Autonomni živčani sustav
Živčani impulsSomatski živčani sustav
Ovaj se sustav sastoji od živaca koji spajaju mozak i kralježničnu moždinu s mišićima kontroliranim svjesnim naporom (dobrovoljnim ili skeletnim mišićima) i sa senzornim receptorima u koži. Osjetni receptori su specijalizirani završeci živčanih vlakana koja otkrivaju informacije u tijelu i oko njega.
Autonomni živčani sustav
Ovaj sustav povezuje moždano deblo i kralježničnu moždinu s unutarnjim organima i regulira unutarnje tjelesne procese koji ne zahtijevaju svjesni napor i stoga su osobe obično toga nesvjesni (vidi Pregled autonomnog živčanog sustava). Primjeri su brzina i snaga srčanih kontrakcija, krvni tlak, brzina disanja i brzina kojom hrana prolazi kroz probavni trakt.
Autonomni živčani sustav ima dva dijela:
Simpatički dio: Njegova glavna funkcija je pripremiti tijelo za stresne ili hitne situacije - za borbu ili bijeg.
Parasimpatički dio: Njegova je glavna funkcija održavanje normalnih tjelesnih funkcija tijekom uobičajenih situacija.
Ovi dijelovi rade zajedno, obično s jednom aktivacijom, a druga s inhibiranjem djelovanja unutarnjih organa. Na primjer, simpatički dio povećava puls, krvni tlak i frekvenciju disanja, a parasimpatički dio smanjuje sve od toga.
Tipična struktura živčane staniceŽivčana stanica (neuron) sastoji se od velikog staničnog tijela i živčanih vlakana - jednog izduženog produžetka (akson) za slanje impulsa i, obično, mnogo grana (dendrita) za primanje impulsa. Impuls iz aksona prelazi sinapsu (spoj između dviju živčanih stanica) do dendrita druge stanice. Svaki veliki akson je okružen oligodendrocitima u mozgu i kralježničnoj moždini i Schwannovim stanicama u perifernom živčanom sustavu. Membrane ovih stanica sastoje se od masti (lipoproteina) nazvane mijelin. Membrane su čvrsto omotane oko aksona, tvoreći višeslojni omotač. Ovaj mijelinski omotač podsjeća na izolaciju, poput one oko električne žice. Živčani impulsi putuju mnogo brže u živcima s mijelinskom omotačem nego s onima bez njega.  |
Kranijski živci i spinalni živci
Živci koji izravno povezuju mozak i moždano deblo s očima, ušima, nosom i grlom te s različitim dijelovima glave, vrata i trupa nazivaju se kranijski živci. Ima ih 12 parova (vidi Pregled moždanih živaca.) Kranijalni živci prenose osjetne informacije, uključujući dodir, vid, okus, miris i sluh.
Živci koji spajaju kralježnicu s drugim dijelovima tijela nazivaju se spinalnim živcima. Mozak komunicira s većinom tijela kroz spinalne živce. Ima ih 31 par, nalaze se u razmacima duž kralježnične moždine (vidi Pregled poremećaja kralježnične moždine). Nekoliko kranijskih živaca i većina spinalnih živaca su uključeni u somatske i autonomne dijelove perifernog živčanog sustava.
Spinalni živci izlaze iz kralježnične moždine kroz prostore između kralježaka. Svaki se živac pojavljuje kao dvije kratke grane (koje se nazivaju korijeni spinalnog živca): jedna na prednjoj strani kralježnične moždine i jedna na stražnjoj strani.
Korijen motoričkog živca (prednji korijen živca): Motorički korijen izlazi sa prednje strane kralježnične moždine. Vlakna motoričkih živaca prenose naredbe od mozga i kralježnične moždome do drugih dijelova tijela, osobito u skeletne mišiće.
Osjetni korijen živaca (stražnji korijen živca): Osjetni korijen ulazi u stražnju stranu kralježnične moždine. Osjetna živčana vlakna prenose osjetne informacije (o položaju tijela, svijetlu, dodiru, temperaturi i boli) u mozgu iz drugih dijelova tijela. Osjetna živčana vlakna iz svakog osjetnog živčanog korijena prenose infgormaciju iz određenog dijela tijela, koji se naziva dermatom (vidi sliku Dermatomi).
Nakon napuštanja kralježnične moždine, odgovarajući motorički i osjetni korijen živca spajaju se u jedan spinalni živac.
Neki od spinalnih živaca čine mrežu isprepletenih živaca, nazvanih živčani pleksusi. U pleksusu, živčana vlakna iz različitih spinalnih živaca raspoređena su i povezana da sva vlakna koja idu ili dolaze iz jednog specifičnog dijela tijela čine jedan živac (vidi sliku Spojevi živaca: Pleksusi).
Postoje dva glavna živčana pleksusa: