Kvržica u dojci (nakupina) je zadebljanje ili kvrga koja je drugačija od okolnog tkiva dojke. Kvržica u dojci se može otkriti slučajno, tijekom samopregleda dojki, ili tijekom rutinskog fizikalnog pregleda kod liječnika.
(Vidi također Pregled poremećaja u dojkama.)
Kvržice u dojkama su relativno česte i obično nisu kancerogene.
Kvržice mogu biti bezbolne ili bolne. Nekad su praćene iscjetkom iz bradavice ili promjene na koži, kao što su nepravilnosti, crvenilo, udubljena tekstura (tzv. peau d'orange, ili narančina koža), ili zategnuta koža.
Kvržice u dojkama mogu biti vrećice ispunjene tekućinom (ciste) ili čvrste nakupine, koje su obično fibroadenomi. Fibroadenomi nisu kancerozni, a ciste isto obično nisu kancerozne.
Uzroci
Česti uzroci kvržica u dojci
Najčešći uzroci uključuju
Fibroadenome
Fibrocistične promjene
Fibroadenomi su obično glatke, zaobljene, pomične, bezbolne kvržice. Obično se razvijaju kod žena u reproduktivnoj dobi, a s vremenom se mogu smanjiti. Fibroadenomi se mogu zamijeniti s rakom dojke, ali to nisu. Neke vrste fibroadenoma ne povećavaju rizik od raka dojke. Druge mogu malo povećati rizik.
Fibrocistične promjene uključuju bol, ciste i opću kvrgavost u dojkama. Žene mogu imati jedan ili više ovih simptoma. Dojke se mogu činiti kvrgavo i gusto te su često osjetljive na dodir.
Kod većine žena fibrocistične promjene povezane su s mjesečnim fluktuacijama u razinama ženskih hormona estrogena i progesterona. Ovi hormoni stimuliraju tkivo dojke.
Fibrocistične promjene ne povećavaju rizik od raka dojke.
Ostali uzroci kvržica u dojkama
Kvržice su ponekad posljedica
Infekcija dojke, uključujući nakupine gnoja (apscese), koje su vrlo rijetke, osim nekoliko tjedana nakon poroda
Začepljene mliječne žlijezde (galaktokele), koja se obično javlja 6 do 10 mjeseci nakon prestanka dojenja
Ozljede, koje mogu rezultirati stvaranjem ožiljkastog tkiva
Raka dojke
Infekcije, galaktokele i stvaranje ožiljkastog tkiva ne povećavaju rizik od raka dojke.
Procjena
Znakovi upozorenja
Određeni simptomi i karakteristike razlog su za zabrinutost:
Kvržica koja je fiksirana za kožu ili stjenku prsnog koša
Kvržica koja je tvrda i nepravilne teksture
Udubljenje kože u blizini kvržice
Limfni čvorovi u pazuhu koji su spojeni ili pričvršćeni za kožu ili stjenku prsnog koša
Krvavi iscjedak iz bradavice
Zadebljana, crvena koža dojke
Kada posjetiti liječnika
Budući da kvržice u dojkama mogu biti kancerogene (iako rijetko jesu), liječnik ih treba pregledati u roku od 3 do 7 dana.
Kašnjenje od otprilike tjedan dana nije štetno ako nema znakova infekcije kao što su crvenilo, oticanje i/ili gnojni iscjedak. Žene s takvim simptomima trebaju posjetiti liječnika u roku od 1 do 2 dana.
Što liječnik radi
Liječnici pitaju ženu pitanja o kvržici, primjerice koliko je dugo prisutna, stvara li se pa nestane, je li bolna. Liječnici se također raspituju o drugim simptomima, uključujući iscjedak iz bradavice i opće simptome kao što su gubitak težine, umor i bol u kostima (što može ukazivati na uznapredovali rak). Liječnici pitaju ženu o njezinoj medicinskoj i obiteljskoj povijesti, uključujući postoji li prethodna dijagnoza raka dojke i čimbenici rizika za rak dojke.
Liječnici nakon toga rade fizikalni pregled, koncentrirajući se na dojku i područje oko nje (vidi Probir). Liječnici pregledavaju dojke tražeći abnormalnosti, promjene na koži i iscjedak iz bradavica. Oni također opipaju (palpiraju) kvržicu da bi odredili
Bolne, gumene kvržice kod mlađih žena su obično fibrocistične promjene, osobito ako je žena ranije imala slične kvržice.
Liječnici utvrđuju jesu li su dojke slične po obliku i veličini i provjeravaju na svakoj dojci ima li abnormalnosti, osobito znakova upozorenja. Rak je vjerojatniji ako su prisutni znakovi upozorenja.
Liječnici također pipaju limfne čvorove u pazuhu i iznad ključne kosti kako bi provjerili ima li uvećanih ili bolnih limfnih čvorova.
Testiranje
Obično su potrebni testovi jer je teško odrediti jesu li kvržice u dojkama kancerozne fizikalnim pregledom, a neprepoznavanje karcinoma ima ozbiljne posljedice.
Ultrazvuk se obično radi prvi kako bi se razlikovale čvrste kvržice od cisti koje su rijetko kancerozne.
Ako se čini da je kvržica cista i uzrokuje simptome (kao što su bol ili iscjedak iz bradavice), igla sa špricom se često uvodi u cistu, a tekućina se uklanja (tzv. aspiracija) i pregledava. Tekućina se testira na prisutnost karcinomskih stanica samo u slučaju da je:
U suprotnom, žena se ponovno pregledava za 4 do 8 tjedana. Ako se cista ne može napipati, smatra se nekanceroznom. Ako se ponovno pojavi, ponavlja se aspiracija, a tekućina se šalje na analizu neovisno o izgledu. Ako se cista ponovno pojavi i treći put ili ako je kvržica i dalje prisutna nakon aspiracije, uzorak tkiva iz kvržice ili cijela kvržica se uklanjaju i pregledavaju pod mikroskopom (biopsija).
Ako se kvržica doima čvrsto, obično se radi mamografija, nakon čega slijedi biopsija. Liječnici mogu napraviti jednu od nekoliko vrsta biopsije:
Aspiracijska biopsija finom iglom: Tankom iglom spojenom na špricu uklanja se dio stanica iz kvržice.
Biopsija širokom iglom: Veća igla s posebnim vrhom služi za uklanjanje većeg uzorka tkiva dojke.
Otvorena (kirurška) biopsija: Liječnici rade mali rez na koži i tkivu dojke i uklanjaju dio ili cijelu kvržicu. Ova vrsta biopsije se radi kada biopsija iglom nije moguća (primjerice, zato što se kvržica ne može napipati). Ako se biopsijom iglom nije otkrio rak može se raditi kirurška biopsija kako bi bili sigurni da biopsija iglom nije propustila karcinom.
Ultrasonografija ili mamografija se obično koriste ta navođenje postavljanja igle za biopsiju. Većina žena ne mora biti hospitalizirana zbog ovih postupaka. Obično je potreban samo lokalni anestetik.
Liječenje
Liječenje fibrocističnih promjena ovisi o uzroku i prisutnosti simptoma.
Kod fibrocističnih promjena, nošenje mekog, potpornog grudnjaka, kao što je sportski grudnjak, i uzimanje lijekova protiv bolova, kao što su acetaminofen ili nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), može pomoći u ublažavanju simptoma.
Ponekad se ciste isprazne.
Fibroadenomi se obično uklanjaju ako se povećavaju ili uzrokuju bol ili ako žena želi da ih se ukloni. Ako su fibroadenomi mali, može ih se uništiti hladnoćom (krioablacijom). Obično je potreban samo lokalni anestetik. Međutim, nakon što se ukloni jedan fibroadenom, novi fibroadenomi se mogu pojaviti u drugim dijelovima dojke. Ako se ukloni nekoliko kvržica i utvrdi da su nekancerozne, žena i njezin liječnik mogu odlučiti da se ne uklanjaju nove kvržice koje će se razviti. Neovisno o tome jesu ili fibroadenomi odstranjeni ili ne, žene trebaju ići na redovite kontrole kako bi liječnik provjerio ima li promjena.
Liječenje raka dojke, ako se dijagnosticira, obično se sastoji od kirurškog uklanjanja tumora i terapije zračenjem, kemoterapije i/ili hormonskih lijekova.
Ključne točke
Većina kvržica u dojkama nije rak.
Budući da je teško fizikalnim pregledom razlikovati kancerozne od nekanceroznih kvržica, obično se rade drugi testovi.