Endokrini sustav sastoji se od skupine žlijezda i organa koji reguliraju i kontroliraju različite tjelesne funkcije proizvodnjom i izlučivanjem hormona. Hormoni su kemijske tvari koje utječu na aktivnost drugog dijela tijela. U suštini, hormoni služe kao glasnici, kontroliraju i koordiniraju aktivnosti u cijelom tijelu.
Pojedinačni organi koji čine endokrini sustav imaju različite i često nepovezane funkcije. Liječnici koji su specijalizirani za poremećaje endokrinog sustava poznati su kao endokrinolozi. Mnogi se endokrinolozi dodatno specijaliziraju za funkcije i poremećaje specifičnih žlijezda.
Glavne žlijezde endokrinog sustava, od kojih svaka proizvodi jedan ili više specifičnih hormona, su
Hipotalamus (mali dio mozga povezan s hipofizom) izlučuje nekoliko hormona koji kontroliraju hipofizu. Hipofizu se ponekad naziva glavnom žlijezdom jer luči hormone koji kontroliraju funkciju mnogih drugih endokrinih žlijezda.
Posteljica je tijekom trudnoće također poput endokrine žlijezde jer proizvodi hormone potrebne za održavanje trudnoće, uz svoje ostale funkcije.
Glavne endokrine žlijezde
Nisu svi organi koji luče hormone ili hormonima slične tvari smatrani dijelom endokrinog sustava. Na primjer, bubrezi proizvode hormon renin koji pomaže u kontroli krvnog tlaka i hormon eritropoetin koji stimulira koštanu srž na proizvodnju crvenih krvnih stanica. Osim toga, probavni sustav proizvodi različite hormone koji kontroliraju probavu, utječu na izlučivanje inzulina iz gušterače i mijenjaju ponašanje, poput onih povezanih s gladi. Masno tkivo (adipozno tkivo) također proizvodi hormone koji reguliraju metabolizam (kako tijelo koristi hranu za kontrolu kemijskih procesa u organizmu) i apetit.
Dodatno, pojam "žlijezda" ne znači nužno da je organ dio endokrinog sustava. Na primjer, žlijezde znojnice, žlijezde slinovnice, žlijezde u sluznicama i mliječne žlijezde nazivaju se egzokrinim žlijezdama, jer izlučuju druge tvari osim hormona i to u kanale, a ne izravno u krvotok.
Gušterača je i endokrina i egzokrina žlijezda. Specijalizirana područja gušterače izlučuju inzulin i druge hormone koji se oslobađaju u krvotok kako bi regulirali razinu šećera u krvi, dok ostala područja stvaraju probavne tekućine koje prolaze kroz kanal gušterače i na kraju u tanko crijevo gdje pomažu u probavi hrane.