Burzitis je bolna upala burze, plosnate vrećice ispunjene tekućinom koja smanjuje trenje i ublažava pritisak na mjestima na kojima se koža, mišići, tetive i ligamenti taru o kost.
-
Pokreti su obično bolni, a burze smještene blizu kože mogu postati otečene i osjetljive.
-
Bol u području burze upućuje na dijagnozu, ali ponekad su potrebni analiza tekućine uklonjene iz burze i slikovne pretrage.
-
Mirovanje, udlage, nesteroidni protuupalni lijekovi, a ponekad i injekcije kortikosteroida, obično ublažavaju simptome.
Burza normalno sadržava malu količinu tekućine koja ublažava pritisak. Burze smanjuju trenje te sprječavaju trošenje i oštećenja koja mogu nastati kada se jedna struktura tare o drugu. Neke burze nalaze se neposredno ispod kože (površinske burze), dok su druge smještene ispod mišića i tetiva (duboke burze). Nakon ozljede ili prenaprezanja burza se može upaliti, a u njoj se može nakupiti dodatna tekućina.
Burzitis je najčešće uzrokovan:
Može biti uzrokovan i ozljedom, gihtom, pseudogihtom, reumatoidnim artritisom ili nekim infekcijama, osobito onima koje uzrokuje Staphylococcus aureus. Uzrok burzitisa često nije poznat.
Rame je najpodložnije burzitisu, ali često su zahvaćene i burze lakta, kuka (trohanterični burzitis), zdjelice, koljena, prstiju i pete (burzitis Ahilove tetive). Osobe s burzitisom ramena često imaju i upalu tetiva oko ramena (tendinitis rotatorne manšete). Tetive i druge strukture koje pokreću, zakreću i stabiliziraju rame nazivaju se rotatornom manšetom.
Burzitis
Simptomi
Simptomi burzitisa
Burzitis obično uzrokuje bol i ograničava pokrete, ali specifični simptomi ovise o mjestu upaljene burze. Primjerice, kada se upali burza u ramenu, odmicanje ruke od tijela (abdukcija) bolno je i otežano. Burzitis lakta, međutim, može uzrokovati oticanje uz malo ili nimalo nelagode.
Burzitis lakta
Ova fotografija prikazuje upaljeni lakat kod osobe s olekranonskim burzitisom.
SCIENCE PHOTO LIBRARY
Akutni burzitis razvija se tijekom nekoliko sati ili dana. Upaljeno područje obično je bolno pri pokretu ili dodiru. Koža iznad burze smještene blizu površine, primjerice burze koljena ili lakta, može biti crvena i otečena. Akutni burzitis uzrokovan infekcijom ili gihtom može biti osobito bolan, a zahvaćeno područje može biti crveno i toplo.
Burzitis koljena
Ova fotografija prikazuje bočni pogled na crveno i upaljeno koljeno kod osobe s prepatelarnim burzitisom, poznatim i kao kućansko koljeno.
SCIENCE PHOTO LIBRARY
Kronični burzitis može nastati kao posljedica ponavljanih ili dugotrajnih epizoda akutnog burzitisa ili ponovljenih ozljeda. Ponekad se stijenke burze zadebljaju. Ako se oštećene burze izlože neuobičajenoj aktivnosti ili naprezanju, upala se obično pogoršava. Dugotrajna bol i oteklina mogu ograničiti pokrete, što dovodi do slabljenja mišića. Pogoršanje kroničnog burzitisa može trajati nekoliko mjeseci i često se ponavljati.
Dijagnoza
Dijagnoza burzitisa
Liječnik posumnja na burzitis ako je područje oko površinske burze bolno na dodir ili ako su bolni određeni pokreti zgloba koji pomiču ili pritišću duboku burzu.
Ako je površinska burza, osobito u području koljena ili lakta, izrazito otečena, liječnik može iglom uzeti uzorak tekućine iz burze. Uzorak se analizira radi utvrđivanja mogućih uzroka upale, poput infekcije ili gihta.
Rendgenske snimke obično se izrađuju ako se burzitis ne poboljšava liječenjem, često se ponavlja ili liječnik posumnja na osnovni poremećaj zgloba, poput artritisa.
Magnetska rezonancija (MRI) ili ultrazvuk mogu se primijeniti za potvrdu burzitisa dubokih burzi.
Liječenje
Liječenje burzitisa
-
Analgetici, protuupalni lijekovi i mirovanje
-
Liječenje gihta ili infekcije
-
Ponekad injekcije kortikosteroida
Akutni burzitis koji nije uzrokovan infekcijom obično se liječi sljedećim mjerama:
-
Privremenom imobilizacijom zahvaćenog zgloba, primjerice udlagom
-
Primjenom leda na bolno područje
-
Nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSAIL)
-
Fizikalnom terapijom nakon smirivanja akutne upale
Povremeno su potrebni jači analgetici. Liječnik često može ubrizgati lokalni anestetik i kortikosteroid izravno u burzu, osobito ako je zahvaćeno rame. Takvo liječenje često donosi olakšanje unutar nekoliko dana nakon injekcije. Injekcija se može ponoviti nakon nekoliko mjeseci. Uklanjanje tekućine iglom također može smanjiti bol.
Osobama s teškim akutnim burzitisom ponekad se tijekom nekoliko dana daje kortikosteroid, poput prednizona. Kako se bol povlači, mogu se postupno uvoditi vježbe za povećanje opsega pokreta zgloba.
Kronični burzitis koji nije uzrokovan infekcijom liječi se na sličan način, premda je manje vjerojatno da će mirovanje i imobilizacija pomoći. Burza se rijetko uklanja kirurški.
Fizikalna terapija često može pomoći u vraćanju funkcije. Vježbe mogu ojačati oslabljene mišiće i ponovno uspostaviti puni opseg pokreta.
Inficirane burze moraju se drenirati i liječiti odgovarajućim antibiotikom, često onim koji djeluje protiv bakterije Staphylococcus aureus.
Burzitis se često ponavlja ako se njegov uzrok, poput gihta, reumatoidnog artritisa ili kroničnog prenaprezanja, ne liječi ili ne ukloni na odgovarajući način.