Burzitis je bolna upala burze (plosnata tekućinom ispunjena vreća koja smanjuje trenje( amortizira) na mjestima gdje se koža, mišići, tetive i ligamenti trljaju o kost).
-
Pokreti su obično bolni, a burze blizu kože mogu postati otečene i osjetljive.
-
Bol oko burze upućuje na dijagnozu, ali ponekad su potrebne analiza tekućine koja je uklonjena iz burze te slikovne pretrage.
-
Mirovanje, udlage, nesteroidni protuupalni lijekovi, a ponekad i injekcije kortikosteroida obično ublažavaju simptome.
Burza normalno sadrži malu količinu tekućine koja osigurava amortizaciju. Burze smanjuju trenje te sprječavaju trošenje i rascjepe koje mogu nastati kada se jedna struktura trlja o drugu. Neke burze nalaze se odmah ispod kože (površinske burze). Druge se nalaze ispod mišića i tetiva (duboke burze). Kod ozljede ili prenaprezanja burza se može upaliti te se u njoj može nakupiti dodatna tekućina. (Vidi također Uvod u poremećaje mišića, burzi i tetiva.)
Burzitis je obično uzrokovan
Može biti uzrokovan i ozljedom, gihtom, pseudogihtom, reumatoidnim artritisom ili nekim infekcijama, osobito onim uzrokovanim Staphylococcus aureus. Često je uzrok burzitisa nepoznat.
Rame je najosjetljivije na burzitis, ali često su pogođene burze u laktovima, kukovima (trohanterični burzitis), zdjelici, koljenima, prstima i petama (burzitis Ahilove tetive). Osobe s burzitisom ramena obično imaju upalu tetiva oko ramena (tendinitis rotatorne manžete -tetiva i drugih struktura koje pokreću, rotiraju i drže rame na mjestu, nazivaju se rotatorna manžeta).
Simptomi
Burzitis obično uzrokuje bol i ograničava kretnje, ali specifični simptomi ovise o lokalizaciji upaljene burze. Primjerice, kada se burza u ramenu upali, abdukcija ruke( odmicanje ruke od središnje linije) je bolno i teško. Međutim, burzitis lakta može uzrokovati oticanje uz malo ili nimalo nelagode.
Akutni burzitis razvija se tijekom sati ili dana. Područje upale je obično bolno kada se pomakne ili dodirne. Koža iznad burze koja se nalazi u blizini površine, kao što su one blizu koljena i lakta, može izgledati crveno i otečeno. Akutni burzitis koji je uzrokovan infekcijom ili gihtom može biti posebno bolan, a zahvaćeno područje može biti crveno i toplo.
Kronični burzitis može biti posljedica ponovljenih ili trajnih napadaja akutnog burzitisa ili ponovljenih ozljeda. Ponekad zidovi burze postanu zadebeljali. Ako su oštećene burze podvrgnute neobičnim vježbama ili naprezanju, upala ima tendenciju pogoršanja. Dugotrajni bolovi i oteklina mogu ograničiti kretanje, što slabi mišiće. Egzacerbacija kroničnog burzitisa može trajati nekoliko mjeseci i može često recidivirati.
Dijagnoza
Liječnik sumnja na burzitis ako je područje oko površinske burze bolno na dodir ili kada su određeni pokreti zglobova koji pomiču ili vrše pritisak na duboke burze bolni.
Ako je površinska burza, osobito u koljenu ili laktu, primjetno otečena, liječnik može ukloniti uzorak tekućine iz burze s iglom. Uzorak se testira na moguće uzroke upale, kao što su infekcija i giht.
Rendgenske snimke se obično rade ako se burzitis ne poboljšava liječenjem ili stalno recidivira te ukoliko liječnik sumnja na zglobni problem, poput artirisa, koji je u podlozi burzitisa.
Magnetska rezonanca (MRI) ili ultrazvuk mogu se koristiti za potvrđivanje burzitisa dubokih burzi.
Liječenje
-
Lijekovi protiv bolova, protuupalni lijekovi i odmor
-
Liječenje gihta ili infekcije
-
Ponekad injekcije kortikosteroida
Akutni burzitis, ako nije uzrokovan infekcijom, obično se tretira slijedećim:
Povremeno su potrebni jači lijekovi protiv bolova. Često liječnik može ubrizgati lokalni anestetik i kortikosteroid izravno u burzu, osobito ako je zahvaćeno rame. Ovaj tretman često pruža olakšanje nekoliko dana nakon injekcije. Injekcija se može ponoviti nakon nekoliko mjeseci. Uklanjanje tekućine iglom također može smanjiti bol.
Osobama s teškim akutnim burzitisom povremeno se daje kortikosteroid, kao što je prednizon, kroz nekoliko dana. Kako se bol povlači, ljudi mogu raditi određene vježbe kako bi povećali opseg pokreta zgloba.
Kronični burzitis, ako nije uzrokovan infekcijom, tretira se na sličan način, iako je manje vjerojatno da će odmor i imobilizacija pomoći. Rijetko se operativno uklanja burza.
Često fizikalna terapija može pomoći vratiti funkciju. Vježbe mogu pomoći u jačanju oslabljenih mišića i ponovnom postizanju punog opsega pokreta.
Inficirane burze moraju se drenirati te se daje odgovarajući antibiotik, često onaj koji je djelotvoran protivStaphylococcus aureus,.
Burzitis se često vraća ukoliko uzrok, kao što je giht, reumatoidni artritis ili kronično prenaprezanje, nije adekvatno liječen ili ispravljen.