Menstruacija je ljuštenje sluznice maternice (endometrija) praćeno krvarenjem. Pojavljuje se u približno mjesečnim ciklusima tijekom reproduktivnog života žene, osim tijekom trudnoće. Menstruacije započinju tijekom puberteta (sa menarhom) i trajno se zaustavljaju u menopauzi.
Po definiciji, menstrualni ciklus započinje s prvim danom krvarenja koje se računa kao dan 1. Ciklus završava neposredno prije sljedeće menstruacije. Trajanje menstrualnih ciklusa obično se kreće od 25 do 36 dana. Samo 10 do 15% žena ima cikluse koji traju točno 28 dana. Također, u najmanje 20% žena ti ciklusi su nepravilni. Tj. oni su duži ili kraći od normalnog raspona. Obično se ciklusi najviše razlikuju i intervali između ciklusa su najduži u godinama neposredno nakon početka menstruacije (menarhe) i prije menopauze.
Menstrualno krvarenje traje 3 do 7 dana, a u prosjeku 5 dana. Gubitak krvi tijekom ciklusa obično se kreće od 15-60mL. Uložak ili tampon, ovisno o vrsti, može primiti do 30mL krvi. Menstrualna krv, za razliku od krvi koja je posljedica ozljede, obično se ne zgrušava ako krvarenje nije jako obilno.
Menstrualni ciklus reguliraju hormoni. Luteinizirajući hormon i folikul-stimulirajući hormon koje proizvodi hipofiza, potiču ovulaciju i stimuliraju jajnike u proizvodnji estrogena i progesterona. Estrogen i progesteron stimuliraju maternicu i dojke da se pripreme za moguću oplodnju.
Menstrualni ciklus ima tri faze:
-
Folikularna (prije oslobađanja jajne stanice)
-
Ovulacijska (oslobađanje jajne stanice)
-
Lutealna (nakon otpuštanja jajne stanice)
Promjene tijekom menstrualnog ciklusa
|
|
Menstrualni ciklus regulira složena interakcija hormona: luteinizirajućeg hormona, folikul-stimulirajućeg hormona i ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona.
Menstrualni ciklus ima tri faze:
-
Folikularna (prije oslobađanja jajne stanice)
-
Ovulacijska (oslobađanje jajne stanice)
-
Lutealna (nakon otpuštanja jajne stanice)
Menstrualni ciklus započinje menstrualnim krvarenjem (menstruacijom) što označava prvi dan folikularne faze.
Kada započinje folikularna faza, razine estrogena i progesterona su niske. Zbog toga se površni slojevi zadebljane sluznice maternice (endometrij) raspadaju i ljušte te dolazi do menstrualnog krvarenja. Otprilike u ovo vrijeme, razina folikul-stimulirajućeg neznatno raste, stimulirajući razvoj nekoliko folikula u jajnicima. Svaki folikul sadrži jajnu stanicu. Kasnije tijekom ove faze, dok se smanjuje razina folikul-stimularajućeg hormona, nastavlja se razvijati samo jedan folikul. Ovaj folikul proizvodi estrogen.
Ovulacijska faza počinje s povećanjem razine luteinizirajućeg hormona i folikul-stimulirajućeg hormona. Luteinizirajući hormon stimulira oslobađanje jajašaca (ovulaciju), što se obično događa 16 do 32 sata nakon početka povećanja razine hormona. Razina estrogena se smanjuje tijekom povećanja LH i FSH, a razina progesterona počinje rasti.
Tijekom luteinske faze smanjuju se razine luteinizirajućeg hormona i folikul-stimulirajućeg hormona. Puknuti folikul zatvara se nakon otpuštanja jajne stanice i formira žuto tijelo koje proizvodi progesteron. Tijekom većine ove faze razina estrogena je visoka. Progesteron i estrogen uzrokoju da sluznica maternice zadeblja i da se pripremi za moguću oplodnju.
Ako ne dođe do oplodnje jajne stanice, žuto tijelo degenerira i više ne proizvodi progesteron, razina estrogena se smanjuje, a gornji slojevi se raspadaju i ljušte te se javlja menstrualno krvarenje (početak novog menstrulanog ciklusa).
Ako je došlo do oplodnje jajne stanice, žuto tijelo i dalje djeluje tijekom rane trudnoće. Pomaže u održavanju trudnoće.
|
Folikularna faza
Ova faza počinje prvog dana menstrualnog krvarenja (1. dan). Ali glavni događaj u ovoj fazi je razvoj folikula u jajnicima.
Na početku folikularne faze, sluznica maternice (endometrij) je gusta s tekućinama i hranjivim tvarima koje služe za prehranu embrija. Ako ne dođe do oplodnje niti jedne jajne stanice, razine estrogena i progesterona su niske. Kao rezultat toga gornji slojevi endometrija se ljušte i dolazi do menstrualnog krvarenja.
Otprilike u ovo vrijeme hipofiza neznatno povećava proizvodnju folikul-stimulirajućeg hormona. Ovaj hormon potiče rast od 3 do 30 folikula. Svaki folikul sadrži jajnu stanicu. Kako se razina ovog hormona kasnije tijekom faze smanjuje, samo jedan od tih folikula (nazvan dominantni folikul) nastavlja rasti. Uskoro počinje proizvoditi estrogen, a drugi stimulirani folikuli počinju se raspadati. Povećanje estrogena također počinje pripremati maternicu i potiče val luteinizirajućeg hormona.
U prosjeku, folikularna faza traje oko 13 ili 14 dana. Od tri faze ova faza je najpromjenjivija u duljini. Ima tendenciju da postaje kraća blizu menopauze. Ova faza završava kada se razina luteinizirajućeg hormona dramatično poveća (skokovi). Skokovi rezultiraju otpuštanjem jajne stanice (ovulacija) i označava početak sljedeće faze.
Ovulacijska faza
Ovulacijska faza počinje kada se poveća razina luteinizirajućeg hormona. Luteinizirajući hormon stimulira dominantni folikul da se izboči s površine jajnika i pukne, prilikom čega dolazi do oslobađanja jajne stanice. Razina folikul-stimulirajućeg hormona povećava se u manjoj mjeri. Funkcija povećanja razine folikul-stimulirajućeg hormona nije jasna.
Ovulacijska faza obično traje 16 do 32 sata. Završava se kada oslobađanjem jajne stanice, oko 10 do 12 sati nakon povećanja razine luteinizirajućeg hormona. Jajna stanica se može oploditi samo do oko 12 sati nakon njezinog oslobađanja.
Porast luteinizirajućeg hormona može se otkriti mjerenjem razine ovog hormona u urinu. Ovo mjerenje može se koristiti za određivanje plodnih dana žene. Oplodnja je vjerojatnija kada se spermiji prisutni u reproduktivnom traktu prije nego što se jajašce oslobodi. Većina trudnoća nastaje kada se spolni odnos odvija unutar 3 dana prije ovulacije.
U vrijeme ovulacije neke žene osjećaju tupu bol na jednoj strani donjeg dijela trbuha. Ova bol je poznata kao mittelschmerz (doslovno srednja bol). Bol može trajati nekoliko minuta do nekoliko sati. Bol se obično osjeća na istoj strani na kojoj je i jajnik iz kojega se oslobodila jajna stanica, ali točan uzrok boli nije poznat. Bol može prethoditi ili slijediti prsnuće folikula i ne mora se pojaviti u svim ciklusima.
Otpuštanje jajne stanice se mijenja naizmjenično između dva jajnika i čini se da je slučajno. Ako se ukloni jedan jajnik, preostali jajnik ispušta jajnu stanicu svaki mjesec.
Lutealna faza
Ova faza počinje nakon ovulacije. Traje oko 14 dana (ukoliko se ne dogodi oplodnja) i završava prije menstruacije.
U ovoj fazi puknuti folikul se zatvori nakon oslobađanja jajne stanice i tvori strukturu koja se naziva žuto tijelo koje proizvodi povećane količine progesterona. Progesteron kojega proizvodi žuto tijelo služi za:
Pripremu maternice u slučaju implantacije embrija.
Uzrokuje zadebljanje endometrija, nakupljanje tekućina i hranjivih tvari kako bi podržao potencijalni embrij.
Uzrokuje da se sluz u cerviksu zgusne tako da je manje vjerojatno da će spermiji ili bakterije ući u maternicu.
Uzrokuje blago povećanje tjelesne temperature tijekom lutealne faze koja ostaje povišena do početka menstruacije (ovo povećanje tjelesne temperature se može koristiti za procjenu da li je došlo do ovulacije)
Tijekom većeg dijela lutealne faze razina estrogena je visoka. Estrogen također stimulira zadebljanje endometrija.
Povećanje razina estrogena i progesterona uzrokuje širenje (rastezanje) mliječnih kanala u dojkama. Kao rezultat, dojke mogu nabubriti i postati osjetljive.
Ako jajna stanica nije oplođena ili ako oplođeno jajašce nije implantirano, žuto tijelo degenerira nakon 14 dana, razina estrogena i progesterona se smanjuje i započinje novi menstrualni ciklus.
Ako se embrij implantira, stanice oko embrija u razvoju započinju proizvoditi hormon koji se naziva humani korionski gonadotropin. Ovaj hormon održava žuto tijelo koje nastavlja proizvoditi progesteron dok rastući fetus ne bude sposoban proizvoditi vlastite hormone. Testovi trudnoće temelje se na otkrivanju povećanja razine humanog korionskog gonadotropina.