Što je srčani udar?
Srčani udar nastaje kada se iznenada prekine dotok krvi u dio srca, zbog čega dio srčanog mišića počinje odumirati. Liječnici za srčani udar upotrebljavaju izraz infarkt miokarda. Miokard je srčani mišić, a infarkt je odumiranje tkiva zbog prekida njegove opskrbe krvlju.
-
Ako mislite da imate srčani udar, odmah nazovite hitnu medicinsku službu. Nemojte sami voziti do bolnice.
-
Možete osjećati pritisak ili bol u prsima, nedostatak zraka, slabost ili izraziti umor.
-
Srčani udar ponekad uzrokuje samo blage simptome ili prolazi bez prepoznatljivih simptoma; tada se naziva tihim srčanim udarom.
-
Ako imate simptome srčanog udara, liječnici će napraviti krvne pretrage i EKG.
-
Liječnici će vam dati lijekove i provesti postupke kojima nastoje što prije ponovno uspostaviti protok krvi kroz zahvaćeni dio srca.
Što uzrokuje srčani udar?
Srce je mišić koji pumpa krv. Kao i svim drugim mišićima, za rad mu je potrebna stalna opskrba krvlju. Krv koja prolazi kroz srčane šupljine ne opskrbljuje izravno srčani mišić. Srčani se mišić opskrbljuje krvlju putem vlastitih arterija, koje se nazivaju koronarnim arterijama. Pojam koronarni odnosi se na srce.
Većina srčanih udara nastaje kada se jedna od koronarnih arterija iznenada začepi krvnim ugruškom.
Krvni ugrušci u koronarnim arterijama najčešće nastaju kod osoba koje imaju aterosklerozu:
-
ateroskleroza se često opisuje kao otvrdnuće arterija
-
kod ateroskleroze se kolesterol i druge tvari postupno nakupljaju u stijenkama arterija
-
takva se nakupina naziva ateromom ili plakom
-
plak može iznenada puknuti i potaknuti stvaranje krvnog ugruška koji začepljuje arteriju
Začepljena arterija sprječava dotok krvi u dio srčanog mišića. Ako protok krvi nije brzo ponovno uspostavljen, zahvaćeni dio srčanog mišića počinje odumirati. Oštećeni srčani mišić slabije pumpa krv, pa srce može postati slabije. Može doći i do poremećaja srčanog ritma, pri čemu srce kuca prebrzo, presporo ili nepravilno. Ponekad dolazi do potpunog prestanka rada srca, odnosno srčanog zastoja, koji bez trenutnog liječenja može biti smrtonosan.
Srčani udar
Akutni koronarni sindrom nastaje kada se koronarna arterija naglo začepi ili znatno suzi, čime se smanjuje dotok krvi u srčani mišić.
Ako dio srčanog mišića odumre, njegova se funkcija ne može potpuno obnoviti. Odumrli mišić postupno se zamjenjuje ožiljnim tkivom.
Koji su simptomi srčanog udara?
Simptomi srčanog udara mogu biti slični simptomima angine pektoris, ali bol je obično jača, traje dulje i ne prestaje nakon odmora.
-
Možete osjećati bol, pritisak, stezanje ili nelagodu u sredini prsnog koša.
-
Bol se može širiti u leđa, donju čeljust, vrat, rame ili lijevu ruku.
-
Rjeđe se bol širi u desnu ruku.
-
Bol se može pojaviti na jednom ili više tih mjesta, a da pritom u prsima uopće nema boli.
-
Možete se jako znojiti, osjećati tjeskobu, mučninu, slabost ili omaglicu.
-
Možete imati nedostatak zraka, a usne, ruke ili noge mogu poprimiti plavičastu boju.
Infarkt miokarda
Srce je glavni organ kardiovaskularnog sustava. To je mišić koji se neprestano steže i pumpa krv u ostatak tijela. Koronarne arterije opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima potrebnima za njegovo pravilno funkcioniranje.
Krvne stanice i druge tvari normalno slobodno protječu kroz krvne žile. Kod zdrave osobe unutarnje su stijenke arterija glatke. Tijekom vremena povišena koncentracija kolesterola i drugi čimbenici mogu dovesti do nakupljanja masnih naslaga koje se nazivaju plakovima.
Kako se plak nakuplja, može otvrdnuti i uzrokovati suženje arterije te smanjiti njezinu elastičnost. To se stanje naziva aterosklerozom. Kada ateroskleroza zahvati koronarne arterije, nastaje koronarna arterijska bolest. Ako se protok krvi kroz koronarnu arteriju naglo i znatno smanji ili potpuno prekine, može nastati infarkt miokarda, odnosno srčani udar.
Što je koronarna arterija više sužena, to je protok krvi kroz nju slabiji, osobito tijekom tjelesnog napora. Međutim, srčani udar često nastaje kada aterosklerotski plak pukne i na njegovoj se površini iznenada stvori krvni ugrušak koji potpuno ili gotovo potpuno zaustavi protok krvi.
Kada plak pukne, na mjestu puknuća aktivira se zgrušavanje krvi. Nastaje krvni ugrušak, koji se naziva trombom. Tromb može postupno rasti sve dok djelomično ili potpuno ne blokira protok krvi kroz koronarnu arteriju.
Stupanj oštećenja srca tijekom infarkta miokarda ovisi o mjestu i trajanju začepljenja te o tome koliko je brzo započeto liječenje. Ateroskleroza i rizik od srčanog udara mogu se smanjiti liječenjem čimbenika rizika i zdravim životnim navikama.
Kako liječnici utvrđuju imam li srčani udar?
Liječnici rade pretrage kao što su:
-
EKG – pretraga kojom se bilježi električna aktivnost srca
-
krvne pretrage kojima se mjeri koncentracija tvari koje se oslobađaju u krv nakon oštećenja srčanog mišića, osobito srčanog troponina
Kako liječnici liječe srčani udar?
Bit ćete primljeni u bolnicu. Liječnici će nastojati:
Također će:
-
pratiti i liječiti poremećaje srčanog ritma i krvnog tlaka
-
dati vam lijekove koji sprječavaju nastanak ili povećavanje krvnih ugrušaka
-
dati vam lijekove koji smanjuju opterećenje srca
Otvaranje začepljenih arterija
Ovisno o mjestu začepljenja koronarne arterije i drugim okolnostima, liječnici mogu:
Lijek za otapanje krvnog ugruška, koji se naziva trombolitikom, može se dati u venu kako bi se otvorila začepljena koronarna arterija. Najbolje djeluje ako se primijeni unutar prvih nekoliko sati nakon početka srčanog udara. Trombolitici nisu prikladni za sve bolesnike. Mogu biti opasni za osobe koje su nedavno imale moždani udar, veliku operaciju ili ozbiljno krvarenje te za osobe s izrazito visokim krvnim tlakom.
Stent postavljen tijekom angioplastike
Tijekom angioplastike:
-
liječnik uvodi malu savitljivu cjevčicu, koja se naziva kateterom, u arteriju u području prepone ili ručnog zgloba
-
kateter se kroz arterije provodi do srca, a zatim u jednu od koronarnih arterija
-
mali balon na vrhu katetera u početku je ispuhan
-
balon se zatim napuhuje i otvara suženi ili začepljeni dio arterije
-
liječnik potom na mjestu začepljenja postavlja žičanu mrežastu potpornicu, koja se naziva stentom
-
stent održava arteriju otvorenom i omogućuje protok krvi kroz prethodno začepljeno područje
Angioplastika
Srce je mišić koji se neprestano steže i pumpa krv u ostatak tijela. Koronarne arterije opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima potrebnima za njegovo pravilno funkcioniranje.
Tijekom vremena u arterijama se mogu nakupiti masne naslage koje se nazivaju plakom. Plak sužava arterije i smanjuje protok krvi. Ako se plak nakupi u koronarnoj arteriji, opskrba srca krvlju može biti ugrožena.
Balonska angioplastika postupak je kojim se otvaraju arterije sužene ili začepljene zbog nakupljanja plaka ili krvnog ugruška. Tijekom zahvata kateter se najčešće uvodi kroz arteriju u preponi ili ručnom zglobu. Žica vodilica zatim se provodi kroz arteriju do mjesta začepljenja.
Kateter s ispuhanim balonom provodi se duž žice vodilice do mjesta začepljenja. Kada se balon napuše, pritišće plak i ugrušak uz stijenku arterije te proširuje njezin lumen. Time se ponovno uspostavlja protok krvi kroz arteriju.
Tijekom angioplastike na mjestu začepljenja obično se postavlja stent kako bi arterija ostala otvorena. Stent je cjevčica od žičane mreže postavljena oko ispuhanog balonskog katetera. Kada se balon napuše, stent se širi i prianja uz stijenku arterije. Kateter i žica vodilica zatim se uklanjaju, a stent ostaje na mjestu.
Nakon angioplastike može ponovno doći do suženja liječene arterije ili do nastanka novog začepljenja, zbog čega su potrebni redoviti pregledi i pravilno uzimanje propisanih lijekova.
Aortokoronarna premosnica (CABG)
Tijekom operacije aortokoronarne premosnice (CABG) liječnici uzimaju arteriju ili venu iz drugog dijela tijela i njome povezuju aortu, glavnu arteriju koja odvodi krv iz srca u ostatak tijela, s koronarnom arterijom iza mjesta začepljenja. Tako se protok krvi preusmjerava i zaobilazi suženi ili začepljeni dio arterije.
Tijekom operacije ugradnje premosnice:
-
liječnici uzimaju dio zdrave arterije ili vene iz drugog dijela tijela
-
jedan kraj tog dijela arterije ili vene prišivaju na aortu, glavnu arteriju koja odvodi krv iz srca u ostatak tijela
-
drugi kraj prišivaju na koronarnu arteriju iza mjesta začepljenja
-
krv zatim teče tim novim putem i zaobilazi začepljenje
Liječenje uzroka srčanog udara
Kako bi liječili bolest koja je uzrokovala srčani udar, liječnici vam obično propisuju:
Također ćete morati promijeniti životne navike koje štete srcu, kao što su pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost i nezdrava prehrana.
Kako mogu spriječiti srčani udar?
Promijenite navike koje mogu štetiti vašem srcu
-
Jedite zdravu hranu, primjerice svježe voće, povrće, cjelovite žitarice i drugu hranu bogatu vlaknima.
-
Jedite manje životinjskih masti, punomasnih mliječnih proizvoda i prerađene hrane, kao što su smrznuta pizza i gotova jela za mikrovalnu pećnicu. Razgovarajte s liječnikom o tome koliko i koje vrste masti trebate jesti.
-
Smršavite ako imate prekomjernu tjelesnu težinu ili ste pretili.
-
Budite redovito tjelesno aktivni, primjerice hodanjem ili odgovarajućim vježbama snage.
-
Prestanite pušiti i uzimati droge te ograničite konzumaciju alkohola. Promjena tih navika može biti teška, stoga razgovarajte s liječnikom ili savjetnikom o tome kako možete dobiti pomoć.
Pravilno uzimajte lijekove
-
Ne zaboravite uzimati sve lijekove koje vam je propisao liječnik, primjerice lijekove za povišeni kolesterol, visoki krvni tlak ili šećernu bolest.
-
Nemojte svakodnevno uzimati aspirin radi sprječavanja prvog srčanog ili moždanog udara bez prethodnog razgovora s liječnikom. Korist aspirina ovisi o vašem riziku od kardiovaskularne bolesti i krvarenja.