Ankilozantni spondilitis je spondiloartritis obilježen upalom kralježnice (spondilitis), velikih zglobova i prstiju, koja uzrokuje oticanje i bol.
-
Česti su dugotrajna bol u zglobovima, ukočenost leđa i upala očiju.
-
Dijagnoza se temelji na simptomima, rendgenskim snimkama i utvrđenim kriterijima.
-
Nesteroidni protuupalni lijekovi, a ponekad i sulfasalazin ili metotreksat, mogu pomoći u ublažavanju artritisa zglobova udova.
-
Sekukinumab i inhibitori faktora nekroze tumora vrlo su učinkoviti u liječenju artritisa kralježnice i zglobova udova.
Ankilozantni spondilitis tri je puta češći kod muškaraca nego kod žena, a najčešće se razvija između 20. i 40. godine života. Uzrok ankilozantnog spondilitisa nije poznat, ali bolest se češće pojavljuje u pojedinim obiteljima, što upućuje na ulogu genetskih čimbenika. Ankilozantni spondilitis javlja se 10 do 20 puta češće kod osoba čiji ga roditelji, braća ili sestre imaju. Gen HLA-B27 prisutan je u 90% bijelaca s ankilozantnim spondilitisom, ali se, ovisno o etničkom podrijetlu, nalazi i u više od 10% opće populacije. Međutim, prisutnost gena HLA-B27 ne znači da osoba ima ili da će razviti ankilozantni spondilitis. Primjerice, bolest se razvije u samo 50% jednojajčanih blizanaca, što upućuje na moguću ulogu još nepoznatih čimbenika iz okoliša.
Ankilozantni spondilitis
Simptomi
Ankilozantni spondilitis
Blaga do umjerena pogoršanja bolesti mogu se izmjenjivati s razdobljima tijekom kojih gotovo da nema simptoma.
Najčešći je simptom:
Jačina boli u leđima razlikuje se među pojedinim epizodama i među osobama. Bol je često jača noću i ujutro. Vrlo je česta jutarnja ukočenost koja se ublažava kretanjem. Bol u donjem dijelu leđa i povezani mišićni grčevi često se ublažavaju saginjanjem prema naprijed. Neliječene osobe često razviju pognuto držanje koje se s vremenom može pogoršati i postati trajno. Kod drugih kralježnica postaje izrazito ravna i ukočena.
Ankilozantni spondilitis
Ankilozantni spondilitis uzrokuje upalu i ukočenost kralježnice te bol u leđima. Bol i upala mogu se postupno širiti duž kralježnice.
Bol u leđima mogu pratiti gubitak apetita, blago povišena tjelesna temperatura, gubitak tjelesne težine, izražen umor i anemija. Ako se upale zglobovi koji povezuju rebra s kralježnicom, bol može ograničiti širenje prsnog koša pri dubokom udahu. Ukočenost, odnosno srastanje kralježnice, također može ograničiti mogućnost širenja prsnog koša.
Ponekad bol najprije počinje u velikim zglobovima, poput kukova, koljena ili ramena.
Otprilike trećina osoba ima ponavljane napadaje boli i ponekad blagu upalu oka (uveitis), koja obično ne narušava vid ako se pravodobno liječi.
Kod malog broja osoba upala srčanog zaliska uzrokuje njegovo trajno oštećenje, a mogu se razviti i drugi poremećaji srca ili aorte.
Ako oštećeni kralješci pritišću živce ili kralježničnu moždinu, u području koje opskrbljuju zahvaćeni živci mogu se pojaviti utrnulost, slabost ili bol. Sindrom kaude ekvine povremena je komplikacija koja se razvija kada su zahvaćeni živci koji izlaze iz donjeg dijela kralježničnog kanala.
Rijetko se mogu razviti plućni poremećaji, poput kašlja, iskašljavanja krvi (hemoptiza) i nedostatka zraka (dispneja).
Mogu se razviti Ahilov tendinitis, plantarna fascioza i patelarni tendinitis. Može se razviti i daktilitis, odnosno bolno oticanje cijelog prsta šake ili stopala, zbog kojega prst poprima izgled kobasice.
Daktilitis
Ova fotografija prikazuje daktilitis, odnosno takozvane kobasičaste prste, jer oteklina uzrokuje da prsti poprime oblik kobasice.
© Springer Science + Business Media
Dijagnoza
Dijagnoza ankilozantnog spondilitisa
Dijagnoza ankilozantnog spondilitisa temelji se na obrascu simptoma, obiteljskoj anamnezi i rendgenskim snimkama kralježnice, zdjelice i zahvaćenih zglobova. Rendgenske snimke obično, ali ne uvijek, pokazuju erozije sakroilijakalnog zgloba, odnosno zgloba između križne i zdjelične kosti, te stvaranje koštanih mostova između kralježaka, zbog čega kralježnica postaje ukočena. Upala sakroilijakalnog zgloba naziva se sakroileitis. Kod nekih osoba sakroileitis nije vidljiv na rendgenskim snimkama, ali se može otkriti magnetskom rezonancijom zdjelice ili kralježnice.
Krvne pretrage provode se kako bi se odredile brzina sedimentacije eritrocita (SE), razina C-reaktivnog proteina i ponekad prisutnost gena HLA-B27. Povišene vrijednosti SE i C-reaktivnog proteina upućuju na upalu, ali ne pokazuju težinu bolesti. Osoba može imati gen HLA-B27, a da nema ankilozantni spondilitis.
Brzina sedimentacije eritrocita (SE) Sakroilijakalni zglob
Liječnici dijagnozu mogu postaviti i na temelju utvrđenih kriterija. Postoji nekoliko skupova kriterija, od kojih se neki povremeno mijenjaju. Primjerice, sljedeći se kriteriji mogu primijeniti kod osoba koje imaju bol u leđima dulje od tri mjeseca i kod kojih su simptomi počeli prije 45. godine života.
Kriteriji se sastoje od slikovnog dijela, koji uključuje rendgenske snimke ili MRI, i kliničkog dijela, koji uključuje pregled i krvne pretrage. Osobe koje ispunjavaju jedan od tih dijelova kriterija ili oba mogu imati ankilozantni spondilitis.
Za ispunjavanje slikovnog dijela kriterija osoba mora imati sakroileitis potvrđen rendgenskom snimkom ili MRI-jem te najmanje jedno od obilježja navedenih u nastavku. Za ispunjavanje kliničkog dijela kriterija osoba mora imati gen HLA-B27 i najmanje dva obilježja s popisa u nastavku:
Upalna bol u leđima obično počinje postupno prije 40. godine života. Ujutro se javlja ukočenost koja se ublažava kretanjem.
Prognoza
Ankilozantni spondilitis
Većina osoba razvije određene poteškoće, ali i dalje može voditi normalan i produktivan život. Kod nekih osoba bolest je progresivnija i uzrokuje teške deformacije. Prognoza je lošija kod osoba koje razviju izrazitu ukočenost kralježnice.
Liječenje
Liječenje ankilozantnog spondilitisa
Ciljevi su liječenja ankilozantnog spondilitisa:
-
Ublažavanje boli u leđima i zglobovima
-
Održavanje opsega pokreta u zglobovima
-
Sprječavanje oštećenja drugih organa
-
Sprječavanje ili ispravljanje deformacija kralježnice
Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIL) mogu smanjiti bol i upalu te omogućiti osobama izvođenje važnih vježbi za očuvanje pravilnog držanja, uključujući istezanje i vježbe dubokog disanja.
Kod nekih osoba sulfasalazin ili metotreksat mogu pomoći u ublažavanju artritisa zglobova izvan kralježnice. Inhibitori faktora nekroze tumora, poput etanercepta, adalimumaba, infliksimaba, golimumaba i certolizumab pegola, učinkovito smanjuju bol u leđima i upalu. Sekukinumab, inhibitor interleukina 17A, također može smanjiti upalu i zglobne simptome. Iksekizumab, još jedan inhibitor interleukina 17, primjenjuje se u liječenju aktivnog ankilozantnog spondilitisa.
Dugoročni su ciljevi liječenja održavanje pravilnog držanja i jačanje mišića leđa. Svakodnevne vježbe jačaju mišiće koji se suprotstavljaju sklonosti savijanju i pogrbljenom držanju. Preporučuje se da osoba svakodnevno provede određeno vrijeme, primjerice tijekom čitanja, ležeći na trbuhu i oslanjajući se na laktove jer se tim položajem istežu leđa i pomaže očuvati njihova pokretljivost.
Kortikosteroidne kapi za oči i kapi za širenje zjenica mogu pomoći u kratkotrajnom liječenju povremene upale oka. Povremena injekcija kortikosteroida može biti korisna kod jednog ili dvaju zahvaćenih zglobova, ali se ne primjenjuje u zglobove kralježnice. Mišićni relaksansi i opioidni analgetici povremeno se primjenjuju, ali samo kratkotrajno, za ublažavanje jake boli i mišićnih grčeva.
Ako se kukovi znatno oštete ili ostanu ukočeni u savijenom položaju, kirurška zamjena zgloba može ublažiti bol i poboljšati funkciju.
Budući da pokretljivost prsnog koša može biti ograničena, čime se narušava funkcija pluća, pušenje se izrazito ne preporučuje.
Više informacija
Više informacija o ankilozantnom spondilitisu