Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Kraježnična moždina je duga, krhka, tubarna struktura koja započinje na kraju moždanog debla i nastavlja se gotovo do dna kralježnice. Kralježnična moždina sastoji se od snopova živčanih aksona formirajući put za dolazne i odlazne poruke između mozga i ostatak tijela. Kralježnična moždina sadrži sklopove živčanih stanica koji kontroliraju koordinirane pokrete kao što su hodanje i plivanje, kao i mokrenje. Ona je centar za reflekse, kao što je patelarni refleks (vidi sliku Refleksni luk).
Anatomija kalježnice
Kralježnica je stupac kostiju koji tvori aksijalni kostur; ovaj okvir pruža snažnu, ali fleksibilnu potporu za trup tijela, kao i zaštitu za osjetljivu kralježničnu moždinu koja je smještena u njoj. Kralježnica se sastoji od 33 kralješka naslaganih okomito jedan na drugoga. Kralješci su povezani fasetnim zglobovima na stražnjoj strani kralježnice. Ti zglobovi omogućuju pokrete između kostiju kralježnice. Kralješci su stabilizirani ligamentima i, što je najvažnije, razdvajaju se intervertebralnim diskom između svakog kralješka, koji djeluje kao amortizer. Kralješci se mogu svrstati u pet segmenata. Ti segmenti uključuju 7 vratnih kralježaka, 12 torakalnih kralježaka, 5 lumbalnih kralježaka, 5 spojenih sakralnih kralježaka i 4 spojena kokcigealna kralješka. Kralježnična moždina prolazi kroz kanal smješten na stražnjem dijelu kralježaka, a proteže se od moždanog debla do lumbalne regije kralježnice. Živci se granaju iz kralježnične moždine, te šalju poruke za pokret i tjelesne funkcije ostatku tijela. Anatomski oblik kralježnice odraslih također sadrži četiri osnovne zakrivljenosti. Torakalna i sakralna regija su konkavna sprijeda , dok su cervikalna i lumbalna područja konkavna straga. Ovaj jedinstveni oblik kralježnice omogućava joj da podnese težinu ljudskog tijela.
Poput mozga, kralježnična moždina je pokrivena s tri sloja tkiva (meninge). Kralježnična moždina i moždane ovojnice (meninge) nalaze se u spinalnom kanalu, koji prolazi kroz središte kralježnice. Kod većine odraslih osoba, kralježnica se sastoji od 26 pojedinačnih kostiju (kralježaka). Baš kao što lubanja štiti mozak, kralješci štite kralježničnu moždinu. Kralješci su odvojeni diskovima od hrskavice, koji djeluju kao jastuci, smanjujući sile na kralježnicu koje stvaraju pokreti kao što su hodanje i skakanje. Kralješci i diskovi hrskavice proširuju duljinu kralježnice i zajedno tvore kralježnicu.
Kako je organizirana kralježnicaStupci kosti koji se nazivaju kralješci čine kralježnicu. Kralješci štite kralježničnu moždinu, dugu, krhku strukturu u spinalnom kanalu, koja prolazi kroz središte kralježnice. Između kralježaka nalaze se diskovi sastavljeni od hrskavice, koji pomažu pri ublažavanju kralježnice i daju joj fleksibilnost. Poput mozga, kralježnična moždina je pokrivena s tri sloja tkiva (meninge). |  |
 |
Spinalni živci: izlaze iz kralježnice između kralježaka, ima 31 par spinalnih živaca. Svaki se živac dijeli u dvije kratke grane (korijena): Motorički korijeni primarno prenose naredbe od mozga i kralježnične moždine do skeletnih mišića da kontroliraju pokret. sOsjetni korijeni prenose osjetne informacije (bol, temperatura, vibracija, položaj uda) mozgu iz drugih dijelova tijela. Cauda equina: Kralježnična moždina završava na oko tri četvrtine kralježnice, ali snop živaca proteže se izvan kralježnične moždine. Ovaj snop se naziva "cauda equina" jer podsjeća na konjski rep. Cauda equina prenosi živčane impulse, motorne i osjetne, prema nogama i od njih. |
Poput mozga, kralježnična moždina se sastoji od sive i bijele tvari. Središte kralježnične moždine je u obliku leptira i sastoji se od sive tvari. Prednja krila (koja se nazivaju i rogovi) sadrže motoričke živčane stanice (neurone), koje prenose informacije iz mozga ili kralježnice u mišiće, potičući pokret. Stražnja krila (koja se nazivaju i stražnji ili dorzalni rogovi) sadrže osjetne živčane stanice, koje prenose osjetne informacije iz drugih dijelova tijela kroz kralježničnu moždinu do mozga. Okolna bijela tvar sadrži stupce živčanih vlakana (aksonski snopovi) koji nose osjetne informacije do mozga od ostatka tijela (uzlazni putevi) i stupce koji nose motorne impulse od mozga do mišića (silazni putovi).