Kandidijaza je infekcija kvascem koji se naziva Candida.
-
Kandidijaza se obično pojavljuje na vlažnim dijelovima kože.
-
Kandidijaza može uzrokovati osip, ljuskanje kože, svrbež i oticanje.
-
Liječnici pregledavaju zahvaćena područja i promatraju uzorke kože pod mikroskopom ili u kulturi.
-
Antifungalne kreme ili antifungalni lijekovi koji se daju na usta obično liječe kandidijazu.
(Vidi također Pregled gljivičnih infekcija kože.)
Candida je kvasac koji normalno živi na koži, u ustima, probavnom traktu i vagini, gdje obično nije štetan. Međutim, u određenim uvjetima Candida može prekomjerno narasti na sluznicama i vlažnim dijelovima kože. Tipično zahvaćena područja su rub usta, prepone, pazusi, prostori između prstiju šaka i stopala, neobrezani penis, kožni džep ispod dojki, nokti te kožni nabori trbuha. Kvasac je vrsta gljivice.
Uvjeti u kojima Candida izaziva simptomatsku infekciju uključuju:
-
Vruće, vlažno vrijeme
-
Usko, sintetičko donje rublje
-
Lošu higijenu
-
Neredovito mijenjanje pelena ili donjeg rublja, pogotovo u djece i starijih osoba
-
Oslabljen imunološki sustav kao posljedica dijabetesa, HIV infekcije/AIDS-a ili uporabe kortikosteroida i drugih lijekova koji potiskuju imunološki sustav
-
Trudnoću, pretilost ili uporabu antibiotika
-
Ostale bolesti kože, kao primjerice intertrigo i psorijaza
Osobe na antibiotskoj terapiji mogu razviti kandidijazu jer antibiotici uništavaju bakterije koje se normalno nalaze na koži te na taj način dopuštaju Candida kvascima da rastu nekontrolirano. Kortikosteroidi ili imunosupresivna terapija koja se uzima nakon presađivanja organa također mogu oslabiti tjelesnu obranu protiv kandidijaze. Inhalacijski kortikosteroidi, koje često koriste ljudi s astmom, ponekad uzrokuju kandidijazu usta. Trudnice, osobe koje primaju lijekove za liječenje karcinoma, pretile osobe i osobe s dijabetesom su također sklonije Candida infekcijama.
Kod nekih ljudi (obično ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom), Candida može zahvatiti dublja tkiva, ali i krv, uzrokujući životno ugrožavajuću sustavnu kandidijazu.
Simptomi
Simptomi kandidijaze variraju ovisno o mjestu infekcije.
Infekcije kožnih nabora (intertriginozne infekcije) ili infekcije pupka obično su karakterizirane izraženim crvenim osipom, ponekad i uz pucanje kože. Mogu se pojaviti male pustule, osobito na rubovima osipnih promjena, a osip može izazvati intenzivan osjećaj svrbeža ili pečenja. Kandidalni osip oko anusa može biti bijeli ili crveni te može svrbiti. Dojenčad mogu razviti kandidalni pelenski osip u području pelena.
Vaginalna kandidijaza (vulvovaginitis, infekcija kvascem -) je česta infekcija u trudnica, žena koje imaju dijabetes ili uzimaju antibiotike. Simptomi ovih infekcija uključuju bijeli ili žuti sirasti iscjedak iz rodnice praćen peckanjem, svrbežom i crvenilom stijenka i vanjskog područja rodnice
Kandidijaza penisa najčešće zahvaća muškarce s dijabetesom, neobrezane muškarce ili muškarce čije ženske partnerice imaju vaginalnu kandidijazu. Iako infekcija katkad može biti asimptomatska, češće izaziva crvenilo, svrbež, peckanje, a katkada i bolni osip u području glavića penisa.
Mliječac (soor) je kandidijaza u ustima. Kremaste bjelkaste naslage, tipične za mliječac, prianjaju za jezik i stijenke usne šupljine, a mogu biti i bolne. Naslage se mogu ostrugati prstom ili tupim predmetom, a kada se ostružu mogu krvariti. Mliječac je u inače zdrave djece nerijetka pojava, dok u odraslih može ukazivati na oslabljeni imunološki sustav potencijalno uzrokovan zloćudnim tumorom, dijabetesom ili infekcijom virusom humane imunodeficijencije (HIV). Korištenje antibiotika koji uništavaju bakterije povećava rizik od razvoja mliječca.
Angularni heilitis je kandidijaza kutova usana koja uzrokuje stvaranje pukotina i sitnih fisura. Može biti posljedica kroničnog lizanja usana, sisanja palca, loše prianjajućih zubnih proteza ili drugih stanja koja čine kutove usta dovoljno vlažnima da kvasci mogu rasti.
Kandidalna paronihija je kandidijaza u području zanoktice ili kutikule koja uzrokuje bolno crvenilo i oticanje ( vidi: Onihomikoza) oko nokta. U slučaju dugotrajne infekcije, područje ispod nokta može postati bijelo ili žuto, a nokatna ploča se može odvojiti od ležišta nokta (oniholiza). Ovaj se poremećaj obično javlja kod osoba s dijabetesom, osoba s oslabljenim imunološkim sustavom ili inače zdravih ljudi čije su ruke izložene čestom vlaženju ili pranju.
Kronična mukokutana kandidijaza uzrokuje pojavu crvenih, gnojnih, zadebljanih područja prekrivenih krastom koja nalikuju psorijazi, osobito na nosu i čelu. Ljudi koji boluju od ovog poremećaja su skloniji razvoju mliječca.
Dijagnoza
Obično liječnici mogu identificirati kandidijazu promatrajući njezin karakterističan osip ili nastale zadebljane, bijele, kremaste naslage.
Da bi potvrdili dijagnozu kandidijaze, liječnici mogu ostrugati sloj kože ili naslage skalpelom ili špatulom. Ostrugani uzorak se zatim promatra pod mikroskopom ili se stavlja u medije za kulturu (tvari koje omogućuju rast mikroorganizama) kako bi se identificirala specifična gljivica.
Liječenje
Liječenje kandidijaze obično ovisi o mjestu infekcije. (Vidi i tablicu Neki od antifungalnih lijekova koji se primjenjuju na kožu (topikalni lijekovi).)
Infekcije kožnih nabora tretiraju se antifungalnim kremama, prašcima, otopinama ili drugim proizvodima koji se primjenjuju izravno na kožu (lokalno). Koriste se mikonazol, klotrimazol, oksikonazol, ketokonazol, ekonazol, ciklopiroks i nistatin. Kod zdravih ljudi se infekcije kožnih nabora obično lako izliječe. Održavanje kože suhom pomaže razriješiti infekciju i sprječiti njezin povratak. Otopine koje isušuju kožu (kao što je Burow otopina) ili topikalni antiperspiranti pomažu u održavanju površine kože suhom. Održavanje zahvaćenih područja suhima također pomaže u sprečavanju recidiva. Ljudima koji imaju mnogo inficiranih kožnih nabora se lijek može dati na usta (primjerice flukonazol).
Vaginalna kandidijaza se liječi antifungalnim lijekovima koji se mogu primjeniti kao krema na zahvaćeno područje, umetnuti u vaginu kao čepić, ili uzeti na usta (primjerice flukonazol).
Pelenski osip se tretira češćim promjenama pelena, upotrebom superupijajućih ili ultraupijajućih jednokratnih pelena te kremom koja sadrži antifungalni lijek (npr. butokonazol, klotrimazol, flukonazol, ketokonazol ili mikonazol).
Kandidalna paronihija se tretira zaštitom zahvaćenog područja od vlage. Liječnici daju antifungalne lijekove koji se uzimaju na usta ili nanose na kožu. Takve se infekcije često teško liječe.
Mliječac se u odraslih osoba liječi lijekovima koji idu izravno u usta. Antifungalni lijek (primjerice klotrimazol) se može dati kao tableta ili pastila koja se otapa u ustima. Liječnici također mogu dati pacijentima da ispiru usta tekućim nistatinom, što je duže moguće, a koji se zatim ispljune ili proguta. Liječnici mogu davati i lijekove u obliku pilula koje se progutaju (kao što je flukonazol).
Mliječac se u dojenčadi može liječiti tekućim nistatinom. Tekućina se može nanijeti prstom ili pamučnim štapićem na unutarnje strane obraza u ustima.
Kronična mukokutana kandidijaza se liječi flukonazolom koji se uzima na usta. Ovaj lijek se uzima tijekom duljeg vremena.