Urednica sekcije: doc. dr. sc. Suzana Mimica Matanović, dr. med.
Prijevod: Zvonimir Čagalj, dr. med.
Nuspojave (štetni učinci) su bilo koji neželjeni učinci lijeka. Postoji nekoliko različitih vrsta:
-
Ovisne o dozi
-
Alergijske reakcije
-
Idiosinkratične reakcije
Nuspojave povezane s dozom predstavljaju pretjerivanje terapijskih učinaka lijeka. Naprimjer, osoba koja uzima lijek za snižavanje povišenog krvnog tlaka može osjećati vrtoglavicu ili omaglicu ako lijek previše snizi krvni tlak. Osoba sa šećernom bolešću može razviti slabost, znojenje, mučninu i osjećaj "lupanja" srca ako inzulin ili oralni lijek za liječenje šećerne bolesti previše snizi razinu šećera u krvi. Ova vrsta nuspojave obično je predvidiva, ali ponekad neizbježna. Može se pojaviti ako je doza lijeka previsoka (predoziranje), ako je osoba neobično osjetljiva na lijek ili ako neki drugi lijek usporava metabolizam prvog lijeka i time povećava njegovu razinu u krvi ( vidi: Interakcije lijekova). Nuspojave ovisne o dozi obično nisu ozbiljne, ali su relativno česte.
Alergijske reakcije nisu povezane s dozom, ali zahtijevaju prethodno izlaganje lijeku. Alergijske reakcije nastaju kada imunološki sustav tijela razvije neprikladnu reakciju na lijek (ponekad se nazivaju i senzibilizacija). Nakon što je osoba senzibilizirana, kasnija izlaganja lijeku stvaraju jedan od nekoliko različitih tipova alergijskih reakcija. Ponekad liječnici rade kožne testove, koji pomažu predvidjeti alergijske reakcije na lijekove.
Idiosinkratične reakcije na lijekove (idiosinkrazija) nastaju zbog mehanizama koji trenutno nisu poznati. Ova vrsta nuspojave je uglavnom nepredvidiva. Primjeri takvih nuspojava uključuju osipe, žuticu, anemiju, smanjenje broja bijelih krvnih stanica, oštećenje bubrega i oštećenje živaca koje može oštetiti vid ili sluh. Ove reakcije su obično ozbiljnije, ali se tipično javljaju kod vrlo malog broja ljudi. Pogođeni ljudi mogu imati genetske razlike u načinu na koji njihovo tijelo metabolizira ili reagira na lijekove.
Neke nuspojave lijeka nisu povezane s terapijskim učinkom lijeka, ali su obično predvidive, jer su uključeni mehanizmi uglavnom poznati. Naprimjer, nadražaj želuca i krvarenje se često pojavljuju kod ljudi koji redovito koriste aspirin ili druge nesteroidne antireumatike (NSAR). Razlog tome je što ovi lijekovi smanjuju proizvodnju prostaglandina, koji pomažu u zaštiti probavnog sustava od želučane kiseline.
Više informacija