Postoje različiti testovi koji se mogu koristiti u obradi bolesnika kod kojih je postavljena sumnja na poremećaj bubrega ili mokraćnog sustava. (Vidi također Pregled mokraćnog sustava.)
Rendgensko snimanje
Rendgensko snimanje većinom nije korisno u procjeni poremećaja mokraćnog sustava. Ponekad rendgenske snimke mogu pomoći u otkrivanju određenih vrsta bubrežnih kamenaca te pratiti njihov položaj i rast. Određene vrste bubrežnih kamenaca se ne prikazuju na običnim rendgenskim snimkana.
Ultrazvučni pregled
Ultrazvučni pregled je korisna tehnika snimanja zato što
Ne zahtijeva uporabu ionizirajućeg zračenja ili primjenu intravenoznog kontrastnog sredstva (koje ponekad može oštetiti bubrege)
Nije skupa metoda
Prikazuje slike u realnom vremenu tako da osoba koja radi ultrazvučno snimanje može odmah snimiti dodatne snimke ako je potrebno
Ultrazvučno snimanje se često koristi za dobivanje snimki kamenaca mokraćnog trakta i otoka i masa (kvržica) u mokraćnom sustavu, poput onih u bubrezima, mokraćnom jehuru, skrotumu i testisima, penisu i mokraćnoj cijevi. Ultrazvučno snimanje se također može koristiti kako bi se otkrile razne opstrukcije u području bubrega i mokraćnog mjehura, može se procijeniti postoji li rezidualna mokraća u mjehuru nakon mokrenja, može se procijeniti veličina prostate i pomaže u procjeni točnog mjesta biopsije prostate i bubrega. Doppler ultrazvuk formira slike analizirajući reflektirane zvučne valove. Doppler ultrazvuk daje informacije o protoku krvi, što pomaže liječnicima u određivanju uzroka erektilne disfunkcije i poremećaja testisa, kao što su torzija testisa i epididimitis.
Kompjutrizirana tomografija
Kompjutorizirana tomografija (CT) pruža slike urinarnog trakta i struktura koje ga okružuju. CT angiografija, manje invazivna alternativa konvencionalnoj angiografiji, korisna je za evaluaciju brojnih stanja u mokraćnom sustavu. Radiokontrastno sredstvo se ponekad aplicira u venu (intravenski). Odmah po aplikaciji kontrastnog sredstva učine se snimke kako bi se dobio što detaljniji prikaz bubrega te se ponekad nakon 10 minuta učine dodatne snimke kako bi se detaljnije prikazale mišićne cijevi koje prenose urin iz bubrega u mokraćni mjehur (mokraćovodi).
Nedostaci CT-a uključuju izlaganje značajnoj količini ionizirajućeg zračenja i rizik od oštećenja bubrega i alergijske reakcije ako se daje radiokontrastno sredstvo.
Magnetska rezonancija
Magnetska rezonancija (MR) kao i CT, prikazuje mokraćni sustav i okolne strukture. Za razliku od CT-a, prilikom izvođenja MR ne dolazi do izlaganja ionizirajućem zračenju. MR se može koristiti za dobivanje slika krvnih žila (metoda koja se naziva magnetska rezonantna angiografija ili MRA). MR daje detaljnije snimke od CT-a za pojedine poremećaje. Međutim, MRI ne pruža puno korisnih informacija o kamencima u mokraćnom sustavu.
Korištenje paramagnetskih kontrastnih sredstava davanih venozno čini MRI slike jasnijima. Ovo kontrastno sredstvo uvelike se razlikuje od sredstva koje se koristi u CT skeniranju. Međutim, često nije moguće primjenjivati paramagnetski kontrast kod osoba s lošom bubrežnom funkcijom jer bi kod tih osoba kontrast ponekad mogao uzrokovati teški i ireverzibilni poremećaj koji se naziva nefrogena sistemska fibroza koji zahvaća kožu i druge organe.
Intravenska urografija
Intravenska urografija (IVU, također nazvana intravenska pijelografija ili IVP) koristi kontrastno sredstvo koje se daje intravenozno kako bi se dobila rendgenska snimka bubrega, mokraćovoda i mjehura. Danas se ta metoda rijetko koristi. Obično se umjesto toga radi CT uz upotrebu radiokontrastnog sredstva.
Retrogradna urografija
Kod retrogradne urografije, radiokontrastno sredstvo se uvodi izravno u mokraćovode ili sabirne cjevčice bubrega kroz mokraćni mjehur. Ovaj procedura se obično radi tijekom cistoskopije ili drugog rutinskog urološkog postupka kao što je ureteroskopija (umetanje katetera u mokraćovode) ili postavljanje stenta u mokraćovod ili bubreg. Ovom metodom moguće je pregledati urinarni trakt, uključujući i dijelove bubrega kroz koje se drenira mokraća.
Retrogradna urografija može se koristiti za dijagnosticiranje ožiljaka, tumora ili abnormalnih veza između različitih dijelova mokraćnog sustava i drugih struktura (fistula). Retrogradna urografija može se izvesti u slučaju kada nije moguće primijeniti radiokontrast (npr. kod loše bubrežne funkcije).
Perkutana anterogradna urografija
Kod perkutane anterogradne urografije, radiokontrastno sredstvo uvodi se izravno u dijelove bubrega kroz koje se urin drenira kroz otvor u leđima (nazvan nefrostomski otvor). Ovaj se test može provesti ako se retrogradna urografija ne može obaviti (na primjer, u slučaju postojanja prepreke uvođenju instrumenta) ili ako osoba već ima nefrostomu koja se koristi za liječenje poremećaja kao što je tumor ili kamenac koji je doveo do blokade u mokraćnom sustavu.
Cistografija i cistouretrografija
Cistografija je bilo koja metoda kojom se prikazuje mokraćnih mjehur nakon apliciranja radiokontrastnog sredstva u isti (na primjer, preko cistoskopa ili katetera u mokraćnoj cijevi). Cistografija se najčešće koristi za otkrivanje defekata u mokraćnom mjehuru koji se mogu pojaviti nakon ozljede ili operacije.
U cistouretrografiji (ponekad nazvanom retrogradna cistouretrografija), radiokontrastno sredstvo se aplicira preko mokraćne cijevi u mokraćni mjehur. Ovaj se postupak koristi u detekciji abnormalnosti u mokraćnoj cijevi poput ožiljaka ili razdora nakon ozljeda. Kada se učine rendgenske snimke mokraćnog mjehura i cijevi tijekom i odmah nakon mokrenja, tada se procedura naziva mikcijska cistouretrografija. Ova varijacija cistouretrografije koristi se za procjenu ispravnosti valvule koja prijeći povrat urina iz mjehura u mokraćovode tijekom mokrenja te za procjenu postojanja raznih abnormalnosti poput suženja koje zahvaća stražnji dio mokraćne cijevi (dio najbliži mjehuru).
Retrogradna uretrografija
U retrogradnoj uretrografiji, radiokontrastno sredstvo se uvodi direktno u završetak mokraćne cijevi koristeći špricu sa posebnim adapterom ili uretralni kateter koji se plasira samo nekoliko centimetara u mokraćnu cijev s djelomično napuhanim balonom kako bi se dobro ulgavio. Radiokontrastno sredstvo se injektira u mokraćnu cijev te ispuni cijelu uretru kako bi se prikazala eventualna ozljeda ili suženje. Ovaj se test obično koristi kod osoba koje su doživjele traumu koja je potencijalno ozlijedila mokraćnu cijev. Retrogradna uretrografija koristi se kako bi se osiguralo sigurno postavljanje uretralnog katetera u mjehur te izbjegla ozljeda mokraćne cijevi.
Pozitronska emisijska tomografija
Novodostupna kontrastna sredstva za nuklearnu pozitronsku emisijsku tomografiju (PET) mogu otkriti rak prostate koji se proširio (metastazirao) na druga područja tijela. Ovo nuklearno kontrastno sredstvo cilja PMSA (prostata-specifični membranski antigen) na površini stanica raka prostate, što se zatim vidi na PET snimci.
Nasuprot tome, rutinski PET pregledi nisu baš korisni za većinu slučajeva raka prostate, ali mogu se koristiti za druge genitourinarne tumore kao što su tumor bubrega ili rak testisa.
Radionuklidno snimanje
Radionuklidno snimanje bubrega je tehnika snimanja koja se oslanja na detekciju malih količina zračenja pomoću posebne gama kamere nakon injektiranja radioaktivne kemikalije. Ovaj postupak se najčešće koristi za procjenu bubrežnog krvotoka te procjenu proizvodnje urina.
Angiografija
Angiografija (ponekad zvana konvencijalna angiografija kako bi se razlikovala od CT angiografije i magnetske rezonantne angiografije) uključuje primjenu radiokontrastnog sredstva direktno u arteriju. Ovaj test se koristi kod ljudi s bolestima mokraćnog sustava jer se može kombinirati s postupcima kojima se vrše popravljanja krvnih žila zahvaćenih određenim poremećajima poput teškog krvarenja ili abnormalnih spojeva između krvnih žila (vaskularne fistule).
Komplikacije angiografije uključuju ozljedu arterija i susjednih organa, krvarenje i reakcije na radiokontrastno sredstvo.