Kašalj je refleksna radnja kojom se naglo i snažno izbacuje zrak iz pluća. To je jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi posjećuju liječnika. Funkcija kašlja je uklanjanje materijala iz dišnih putova (čišćenje) i zaštita pluća od udahnutih čestica. Ljudi mogu kašljati namjerno (hotimično ili voljno) ili spontano (nehotice ili nevoljno). (Vidi također Kašalj kod djece.)
Kašalj može imati znatno različita svojstva. Kašalj se može opisati kao suh (neproduktivan) ili vlažan (produktivan), pri čemu dolazi do iskašljavanja krvi ili sputuma (poznatog i kao sluz). Sputum (iskašljaj) je mješavina sluzi, ostataka stanica (debrisa) i stanica izbačenih iz pluća. Može biti bistar (proziran), žut, zelen ili sukrvav (s primjesama krvi).
Osobe koje jako kašlju mogu istegnuti međurebrene mišiće ili prenapregnuti hrskavicu, što uzrokuje bol u prsima, osobito kada udahnu, naprave pokret ili ponovno zakašlju. Kašalj može biti vrlo iscrpljujuć i ometati san. Međutim, ako se kašalj postupno pojačava tijekom nekoliko desetljeća, kao što se može dogoditi kod pušača, ljudi teško mogu biti toga svjesni.
Uzroci
Uzroci kašlja
Kašalj se javlja kada su dišni putovi nadraženi. Vjerojatni uzroci kašlja ovise o njegovu trajanju – ako traje manje od 4 tjedna, smatra se akutnim, dok se kašalj koji traje 4 tjedna ili duže smatra kroničnim.
Česti uzroci
Najčešći uzroci akutnog kašlja su:
Najčešći uzroci kroničnog kašlja su:
Rjeđi uzroci
Rjeđi uzroci akutnog kašlja su:
Međutim, osobe koje slučajno udahnu strano tijelo obično znaju razlog svog kašlja i to kažu svom liječniku, osim ako boluju od demencije, moždanog udara ili druge bolesti koja negativno utječe na pamćenje, kognitivne funkcije ili komunikaciju.
Rjeđi uzroci kroničnog kašlja su:
uzimanje lijekova za snižavanje krvnog tlaka, nazvanih inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori ili inhibitori konvertaze angiotenzina) (vidi tablicu Antihipertenzivni lijekovi)
rak pluća
tuberkuloza
gljivične infekcije pluća
Osobe s demencijom ili one koje su preboljele moždani udar često imaju poteškoće s gutanjem. Zbog toga mogu usisati (aspirirati) male količine hrane i tekućine, sline ili želučanog sadržaja u dušnik (traheju). Te osobe mogu višekratno udahnuti (aspirirati) male količine navedenih materijala bez znanja svog njegovatelja (skrbnika), što može dovesti do razvoja kroničnog kašlja.
Astma može uzrokovati kašalj. Iako rijetko, glavni simptom astme može biti kašalj, a ne piskanje (zviždanje) u plućima. Ova vrsta astme naziva se astma s promjenjivim kašljem (varijantna astma).
Dijagnostička obrada
Dijagnostička obrada kašlja
Ne zahtijeva svaki kašalj hitan liječnički pregled i dijagnostičku obradu. Sljedeće informacije mogu pomoći ljudima da odluče je li potreban liječnički pregled te da doznaju što mogu očekivati tijekom dijagnostičke obrade.
Znakovi upozorenja
Kod osoba koje kašlju određeni simptomi i karakteristike kašlja mogu izazvati zabrinutost. U takve simptome spadaju:
zaduha (otežano disanje)
iskašljavanje krvi
gubitak težine (mršavljenje)
vrućica koja traje dulje od 1 tjedna
čimbenici rizika za tuberkulozu, kao što su izloženost tuberkulozi, zaraza virusom humane imunodeficijencije (HIV) ili uzimanje kortikosteroida ili drugih lijekova koji potiskuju djelovanje imunološkog sustava
čimbenici rizika za infekciju HIV-om, kao što su visokorizične seksualne aktivnosti ili uzimanje intravenskih droga
Kada posjetiti liječnika
Osobe koje imaju znakove upozorenja trebaju odmah posjetiti liječnika, osim ako je jedini znak upozorenja mršavljenje. Nekada, odgoda od tjedan ili nešto više dana nije štetna. Osobe koje su možda udahnule nešto također trebaju odmah posjetiti liječnika.
Osobe s akutnim kašljem, ali bez znakova upozorenja, mogu pričekati nekoliko dana kako bi vidjele hoće li kašalj prestati ili oslabiti, osobito ako također imaju začepljen nos i grlobolju, što upućuje na to da bi uzrok mogla biti infekcija gornjih dišnih puteva.
Osobe koje imaju kronični kašalj, ali bez znakova upozorenja, trebale bi u nekom trenutku posjetiti liječnika, no odgoda od od tjedan ili nešto više dana vjerojatno neće biti štetna.
Što liječnik poduzima
Liječnici prvo postavljaju pitanja o simptomima i pacijentu uzimaju anamnezu (sve podatke o ranijim i sadašnjim zdravstvenim tegobama i bolestima, vrstama liječenja i lijekovima). Liječnici tada obavljaju fizikalni (tjelesni) pregled. Anamnestički podaci i fizikalni pregled često upućuju na uzrok kašlja i utječu na odabir pretraga koje je potrebno izvršiti (vidi tablicu Neki uzroci i karakteristike kašlja).
Neki očigledni nalazi od manje su koristi u postavljanju dijagnoze jer se mogu pojaviti kod nekoliko bolesti koje uzrokuju kašalj. Primjerice, je li ispljuvak (sputum) žut ili zelen, gust ili rijedak, ne pomaže razlučiti bakterijsku infekciju od drugih mogućih uzroka. Piskanje (zviždanje) u plućima može se javiti kod bronhitisa, astme ili drugih bolesti. Uzrok kašlja koji dovodi do iskašljavanja krvi može biti bronhitis, tuberkuloza ili rak pluća.
Neki uzroci i karakteristike kašljaUzrok | Uobičajene karakteristike* | Pretrage |
|---|
* Karakteristike uključuju simptome i rezultate liječničkog pregleda. Navedene karakteristike su tipične, ali nisu uvijek prisutne. |
† Ovi uzroci su rijetki. |
CT = kompjutorizirana tomografija. |
Akutni (traje manje od 3 tjedna) |
|---|
Pogoršanje kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) | Piskanje (zviždanje) u plućima, zaduha i disanje kroz stisnute (napućene) usne Kašalj često stvara ispljuvak (sputum) Kod osoba koje već imaju KOPB | Obično samo liječnički pregled |
Strano tijelo† | Kašalj koji započinje iznenada obično se javlja kod osoba s poremećajem koji ometa prohodnost, gutanje ili oboje, ili kod djece Nema simptoma infekcije gornjeg dišnog sustava Kod ljudi koji se inače osjećaju zdravima | RTG snimak prsnog koša Bronhoskopija |
Zatajenje srca† | Osjećaj nedostatka zraka koji se pogoršava u ležećem položaju (na ravnome, bez visokog uzglavlja) ili koji se javlja 1–2 sata nakon što osoba zaspi Obično zvukovi koji upućuju na tekućinu u plućima, čuju se kroz stetoskop Obično oticanje (edemi) nogu | Rendgenska snimka prsnog koša Ponekad krvni test za mjerenje tvari zvane moždani natriuretski peptid (BNP), koja se stvara kada je srce pod opterećenjem Ponekad ehokardiografija (ultrazvučni pregled srca) |
Upala pluća | Povišena temperatura (vrućica), osjećaj bolesti, kašalj s iskašljavanjem (produktivni kašalj) i otežano disanje Iznenadna pojava oštre boli u prsima koja se pojačava pri dubokom udahu Određeni nenormalni zvuk disanja, čujan kroz stetoskop | Rendgenska snimka prsnog koša |
Postnazalni iscjedak, tj. sekret koji curi niz stražnju stranu nosa u grlo (zbog alergije, virusa ili bakterija) | Glavobolja, grlobolja i začepljen nos s blijedom, natečenom sluznicom Mučnina Ponekad je iscjedak (sekret) vidljiv na stražnjoj stijenci grla Često izbacivanje sekreta iz grla | Obično je dovoljan samo liječnički pregled Ponekad koristite antihistaminike i dekongestive (lijekove za otčepljenje nosa) kako bi vidjeli hoće li simptomi nestati |
Plućna embolija† (iznenadno začepljenje arterije u plućima, obično krvnim ugruškom) | Iznenadna pojava oštre boli u prsima koja se obično pojačava pri udahu Osjećaj nedostatka zraka Ubrzan rad srca i ubrzano disanje Često postoje rizični čimbenici za plućnu emboliju, kao što su rak, nepokretnost (kao posljedica prikovanosti za krevet), krvni ugrušci u nogama, trudnoća, uzimanje kontracepcijskih pilula (oralnih kontraceptiva) ili drugih lijekova koji sadrže estrogen, nedavna operacija ili hospitalizacija te pozitivna obiteljska anamneza na plućnu emboliju | Specijalizirane pretrage za snimanje pluća, kao što su CT angiografija (CTA), ventilacijsko-perfuzijska (V/Q) scintigrafija ili plućna arteriografija |
Infekcije gornjih dišnih putova, uključujući akutni bronhitis | Curenje iz nosa, začepljen nos s crvenom sluznicom (tkivo koje oblaže nos) Grlobolja i osjećaj bolesti (slabost) | Obično je dovoljan samo liječnički pregled |
Kroničan (traje 3 tjedna ili dulje) |
|---|
Nadraženost dišnih putova koja zaostaje nakon što se infekcija dišnog sustava povuče | Suhi, neproduktivni kašalj koji se javlja odmah nakon infekcije dišnog sustava Nos nije začepljen i nema grlobolje | Ponekad samo pregled liječnika, a ponekad rendgenska snimka pluća |
Inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori) | Suhi, uporni kašalj Primjena ACE inhibitora (kašalj se može razviti unutar nekoliko dana ili mjeseci od uvođenja lijeka) | Ukidanje ACE inhibitora kako bi se vidjelo hoće li simptomi nestati |
Aspiracija | Vlažni glasni kašalj nakon jela ili uzimanja tekućine, vidljivo otežano gutanje ili oboje Kod osoba koje su pretrpjele moždani udar ili imaju neki drugi poremećaj koji otežava komunikaciju (poput demencije), osobito među onima koji imaju kroničan kašalj | Rendgenska snimka prsnog koša Ponekad rendgensko snimanje akta gutanja (modificirana faringografija s barijevom kašom) |
Astma (kašaljna varijanta astme je oblik astme kod koje je uporni suhi kašalj jedini ili glavni simptom; engl. Cough Variant Asthma) | Kašalj koji se javlja nakon različitih pokretača (okidača), kao što su izloženost peludi ili drugim alergenima, prehlada ili tjelesni napor Moguće je piskanje (zviždanje) u plućima i otežano disanje (zaduha) | Testovi za ispitivanje plućne funkcije Ponekad se primjenjuju bronhodilatatori (lijekovi koji šire dišne putove), npr. salbutamol, kako bi se vidjelo hoće li simptomi nestati |
Kronični bronhitis (kod pušača) | Produktivni kašalj većinu dana u mjesecu tijekom 3 mjeseca u godini kroz 2 uzastopne godine Često iskašljavanje (čišćenje grla) i zaduha Nos nije začepljen i nema grlobolje | Testovi za procjenu kako funkcioniraju pluća (testovi za ispitivanje plućne funkcije) |
Gastroezofagealni refluks (vraćanje želučane kiseline u jednjak, tzv. žgaravica) | Žareća bol u prsima (žgaravica) ili trbuhu (žličici) koja se obično pogoršava nakon uzimanja određene hrane, u naporu ili u ležećem položaju Kiselkast okus u ustima, osobito nakon buđenja Promuklost Piskanje (zviždanje u prsima) Kašalj koji se javlja usred noći ili rano ujutro Ponekad nema drugih simptoma osim kašlja | Ponekad samo liječnički pregled Ponekad se primjenjuju lijekovi koji smanjuju lučenje želučane kiseline, npr. blokatori histamina-2 (H2) ili inhibitori protonske pumpe, kako bi se vidjelo hoće li simptomi nestati Ponekad se uvodi savitljiva cijev s video-optičkim vlaknima u jednjak i želudac (endoskopija) Ponekad postavljanje senzora u jednjak radi praćenja kiselosti (pH) tijekom 24 sata |
Intersticijska bolest pluća | Postupna pojava zaduhe Suhi kašalj Izloženost određenim lijekovima ili profesionalna izloženost (neka zanimanja) Ponekad podaci o intersticijskoj bolesti pluća u obiteljskoj anamnezi | rendgenska snimka prsnog koša (pluća) CT prsnog koša Testovi za ispitivanje plućne funkcije |
Tumor pluća† | Kašalj, ponekad s iskašljavanjem krvi Promjena karaktera kroničnog kašlja Mršavljenje, povišena temperatura i noćno znojenje Uvećani, tvrdi, bezbolni limfni čvorovi na vratu | RTG snimak prsnog koša Često CT prsnog koša Često bronhoskopija |
Iscjedak iz nosa koji se slijeva niz grlo (postnazalni iscjedak) | Glavobolja, grlobolja i začepljen nos s blijedom, otečenom sluznicom Ponekad je iscjedak (sekret) vidljiv na stražnjoj stijenci grla | Ponekad samo liječnički pregled Ponekad se koriste antihistaminici i dekongestivi (lijekovi za otčepljenje nosa) kako bi se vidjelo hoće li simptomi nestati Ponekad alergološko testiranje |
Tuberkuloza ili gljivične infekcije† | Kašalj, ponekad s iskašljavanjem krvi Mršavljenje, povišena temperatura i noćno znojenje Kontakt s oboljelim od tuberkuloze Boravak ili putovanje u područje gdje su tuberkuloza ili gljivične infekcije pluća česte HIV infekcija ili čimbenici rizika za infekciju HIV-om | Rendgenska snimka pluća Kožni test na tuberkulozu (tuberkulinski test, PPD) i, ako je rezultat pozitivan, mikroskopski pregled i kultura iskašljaja Ponekad CT prsnog koša |
Testiranje
Potreba za testiranjem (pretragama) ovisi o tome što liječnici pronađu u anamnezi i pri fizikalnom pregledu, osobito o tome postoje li znakovi upozorenja.
Ako ljudi imaju bilo kakve znakove upozorenja, testovi obično uključuju:
Kožni testovi, rendgenski snimak pluća, a ponekad i kompjutorizirana tomografija (CT) prsnog koša, te pregled i kultura uzorka iskašljaja (ispljuvka) na tuberkulozu, kao i krvne pretrage na infekciju HIV-om, također se rade ako su ljudi izgubili na tjelesnoj težini ili imaju faktore rizika za ove bolesti.
Ako nema znakova upozorenja, liječnici često mogu postaviti dijagnozu na temelju anamneze i fizikalnog pregleda te započeti liječenje bez obavljanja testova (dijagnostičkih pretraga). Kod nekih ljudi, fizikalni pregled upućuje na dijagnozu, ali testiranja se provode kako bi se to potvrdilo (vidi tablicu Neki uzroci i karakteristike kašlja).
Ako fizikalni pregled ne upućuje na uzrok kašlja i nema znakova upozorenja, mnogi liječnici pokušavaju ljudima dati lijek za jedan od tri najčešća uzroka kašlja:
kombinaciju antihistaminika i dekongestiva, ili sprej za nos koji sadrži kortikosteroid ili muskarinski antagonist (za iscjedak iz nosa koji se slijeva niz grlo)
inhibitor protonske pumpe ili blokator histaminskih-2 receptora (H2 blokator) za gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB), tj. vraćanje želučane kiseline u jednjak
inhalacijski kortikosteroid ili beta-2-agonist kratkog djelovanja za širenje dišnih puteva (za astmu)
Ako ovi lijekovi ublaže kašalj, daljnje dijagnostičke pretrage obično su nepotrebne. Ako kašalj ne popusti, liječnici obično rade testove slijedećim redoslijedom, dok neki test ne ukaže na dijagnozu:
rendgenski (RTG) snimak pluća
testove za ispitivanje plućne funkcije kako bi se dokazala ili isključila astma
CT sinusa kako bi se dokazala ili isključila bolest sinusa
postavljaju senzor za registriranje kiselosti u jednjak kako bi se dokazala ili isključila gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
Ako pacijenti imaju kronični kašalj, liječnici obično naprave rendgenski snimak pluća. Ako pacijent kašlje i iskašljava krv, liječnici obično šalju uzorak iskašljaja (ispljuvka) u mikrobiološki laboratorij. Ondje, tehničari pokušavaju uzgojiti bakterije u uzorku (kultura sputuma) i pod mikroskopom provjeravaju ima li u uzorku stanica raka (citologija). Često, ako liječnici posumnjaju na rak pluća (npr. kod sredovječnih ili starijih dugogodišnjih pušača koji su smršavili ili imaju druge opće simptome), također rade CT prsnog koša, a ponekad i bronhoskopiju.
Liječenje
Liječenje kašlja
Najbolji način liječenja kašlja je liječenje osnovne bolesti. Na primjer, antibiotici se mogu koristiti za upalu pluća, a lijekovi u obliku spreja za inhalaciju koji proširuju dišne putove (bronhodilatatori) ili kortikosteroidi mogu se koristiti za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) ili astmu. Općenito, budući da kašalj igra važnu ulogu u izbacivanju sputuma i čišćenju dišnih puteva, kašalj se ne smije suzbijati. Međutim, ako je kašalj jak, remeti spavanje ili ima određene uzroke, mogu se isprobati različiti tretmani.
Postoje dva osnovna pristupa osobama koje kašlju:
sredstva za suzbijanje kašlja (antitusična terapija; antitusici), koja smanjuju nagon na kašalj
sredstva koja olakšavaju izbacivanje sputuma (ekspektoransi), tako što razrjeđuju sluz koja zatvara dišne putove do pluća i olakšavaju iskašljavanje sluzi (no dokazi o učinkovitosti su oskudni)
Sredstva za suzbijanje kašlja
U sredstva za suzbijanje kašlja (antitusike) spadaju:
Svi opioidi suzbijaju kašalj jer smanjuju osjetljivost centra za kašalj u mozgu. Kodein je opioid koji se najčešće koristi protiv kašlja. Kodein i drugi opijati za suzbijanje kašlja mogu izazvati mučninu, povraćanje i zatvor (opstipaciju), a mogu dovesti i do ovisnosti. Oni također mogu izazvati pospanost, osobito kada osoba uzima druge lijekove koji smanjuju koncentraciju (npr. alkohol, sedative, sredstva za spavanje, antidepresive ili neke antihistaminike). Dakle, opioidi nisu uvijek sigurni, a liječnici ih obično čuvaju za posebne situacije, kao što je kašalj koji traje unatoč drugim tretmanima i koji ometa spavanje.
Dekstrometorfan je srodan kodeinu, ali tehnički nije opioid. On također utišava centar za kašalj u mozgu. Dekstrometorfan je aktivni sastojak brojnih lijekova protiv kašlja koji se izdaju bez recepta (u slobodnoj prodaji) i lijekova protiv kašlja koji se propisuju na recept. Ne izaziva ovisnost i, ako se pravilno koristi, uzrokuje neznatnu pospanost. Međutim, česte su zloporabe, posebno od adolescenata, jer u visokim dozama izaziva euforiju. Predoziranje izaziva halucinacije, uznemirenost, a ponekad i komu. Predoziranje je osobito opasno za osobe koje uzimaju lijekove za depresiju zvane inhibitori ponovne pohrane serotonina.
Benzonatat je lokalni anestetik koji se uzima na usta (oralno). Slabi osjetljivost receptora u plućima koji reagiraju na istezanje i time pluća čini manje osjetljivima na nadražaj koji izaziva kašalj.
Određene osobe, osobito one koje iskašljavaju veće količine sluzi, trebale bi ograničiti uzimanje lijekova koji suzbijaju kašalj.
Ekspektoransi (iskašljavači)
Neki liječnici preporučuju ekspektoranse (koji se ponekad nazivaju i mukoliticima) kako bi se olakšalo izbacivanje sluzi tako što će se bronhalni sekret razrijediti i lakše iskašljati. Ekspektoransi ne suzbijaju kašalj, a nema čvrstih dokaza o učinkovitosti ovih lijekova. Najčešće korišteni ekspektoransi su lijekovi koji se prodaju bez recepta, a sadrže gvaifenezin.
Kod osoba s cističnom fibrozom može se primjenjivati dornaza alfa (inhalacijska rekombinantna ljudska deoksiribonukleaza I) za razrjeđivanje gnojne sluzi koja nastaje kod kroničnih infekcija dišnih putova. Čini se da ovaj lijek nema učinka kod osoba s kroničnim bronhitisom.
Također, udisanje fiziološke otopine (otopine soli) ili acetilcisteina (do nekoliko dana) ponekad pomaže razrijediti pretjerano gustu sluz.
Ostali lijekovi
Antihistaminici, koji isušuju sluznicu dišnih putova, imaju malu ili nikakvu vrijednost u liječenju kašlja, osim kada je uzrok kašlja alergija koja zahvaća nos, grlo i dušnik. Kada je kašalj posljedica drugih uzroka, npr. bronhitisa, isušivanje sluznice dišnih putova zbog djelovanja antihistaminika može biti štetno, jer respiratorni sekreti postaju gušći pa je iskašljavanje otežano.
Dekongestivi (npr. fenilefrin), koji odčepljuju nos, korisni su samo za ublažavanje kašlja koji je posljedica curenja sluzi iz nosa niz grlo (tzv. postnazalnog iscjetka).
Ostali tretmani
Smatra se da udisanje pare (npr. pomoću isparivača) često smanjuje/ublažava kašalj. Drugi lokalni pripravci, poput pastila i kapi za kašalj, također su popularni, ali ne postoje uvjerljivi dokazi da su ti pripravci djelotvorni.
Zapamtite
Kašalj je većinom posljedica manje infekcije dišnih puteva (respiratorne infekcije) ili slijevanja sekreta iz nosa niz ždrijelo (postnazalnog iscjetka).
Znakovi upozorenja kod osoba koje kašlju su zaduha (otežano disanje), iskašljavanje krvi, mršavljenje, vrućica koja traje dulje od 1 tjedna te čimbenici rizika za infekciju HIV-om ili tuberkulozu.
Liječnici obično mogu postaviti dijagnozu na temelju anamneze i fizikalnog (tjelesnog) pregleda.
Lijekove (sredstva za suzbijanje kašlja i za iskašljavanje, tzv. ekspektoranse) treba koristiti za liječenje kašlja samo kada je to zaista potrebno—npr. sredstvo za suzbijanje kašlja (antitusik) uzima se samo kada je kašalj jak ili kada to preporuči liječnik.