Ventrikulska fibrilacija

Autor: L. Brent Mitchell, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Sara Hoteit dr. med.

Ventrikulska fibrilacija je potencijalna po život opasna, nekoordinirana serija vrlo brzih, neučinkovitih kontrakcija klijetki uzrokovanih mnogim kaotičnim električnim impulsima.

  • Ventrikulska fibrilacija uzrokuje gubitak svijesti unutar nekoliko sekundi, i ukoliko se hitno ne liječi, dovodi do smrti.

  • Elektrokardiografija pomaže odrediti je li uzrok srčanog zastoja ventrikulska fibrilacija.

  • Kardiopulmonalna reanimacija (KPR) se mora započeti u roku od nekoliko minuta, a zatim i defibrilacija (isporuka električnog šoka na prsni koš) kako bi se vratio normalan srčani ritam.

(Vidi također Pregled aritmija.)

U ventrikulskoj fibrilaciji klijetke samo trepere, a ne kontrahiraju se kordinirano. Budući da srce ne istiskuje krv u krvotok, ventrikulska fibrilacija je oblik srčanog zastoja i smrtonosna je ukoliko se hitno ne liječi.

Najčešći uzrok ventrikulske fibrilacije je neadekvatan dotok krvi u srčani mišić koronarna bolest, jednako što se dogodi i tijekom srčanog udara. Ostali uzroci su:

Simptomi

Ventrikulska fibrilacija uzrokuje gubitak svijesti unutar nekoliko sekundi. Ukoliko se ne liječi, osoba obično ima kratak napadaj, a zatim postane mlohava i ne reagira na podražaj. Ljudi nakon 5 minuta razviju nepovratno oštećenje mozga zbog prestanka dotoka kisika. Uskoro zatim nastupa smrt.

Dijagnoza

  • Elektrokardiografija

Kad osoba naglo izgubi svijest, naglo problijedi, prestane disati i nema opipljivog pulsa ili mjerljivog krvnog tlaka, to znači da je došlo do srčanog zastoja. Ventrikulsku fibrilaciju treba uzeti u obzir kao uzrok srčanog zastoja, što se može potvrditi elektrokardiografijom (EKG).

Liječenje

  • Kardiopulmonalna reanimacija

  • Sprečavanje daljnjih epizoda

Ventrikulska fibrilacija se mora hitno liječiti. Unatar nekoliko minuta se treba započeti sa kardiopulmonalnom reanimacijom (CPR) nakon čega što je prije moguće treba uraditi defibrilaciju (isporuke elektrošoka na prsima). Lijekovi za liječenje aritmija (vidi tablicu Neki od lijekova koji se koriste u liječenju aritmije) daju se radi održavanja normalnog srčanog ritma.

Ukoliko se ventrikulska fibrilacija dogodi unutar nekoliko sati od nastupa srčanog udara (infarkta), a bolesnik nije u stanju kardiogenog šoka ili nema zatajenje sce, brza kardioverzija je učinkovita u 95% slučajeva s dobrom prognozom. Šok i zastoj srca su znakovi teškog oštećenja klijetki. Kod težeg oštećenja klijetki, čak i brza kardioverzija učinkovita je samo u 30% ljudi, dok 70% ljudi nakon uspješno provedene reanimacije umire.

Osobe koje su uspješno reanimirane zbog ventrikulske fibrilacije, imaju visok rizik od ponovne pojave aritmije. Ako je ventrikulska fibrilacija uzrokovana reverzibilnim poremećajem, on se liječi. S druge strane, većini ljudi se ugrađuje implantabilni kardioverter-defibrilator (ICD) u sklopu liječenja mogućih ponavljajućih epizoda. ICD kontinuirano prati frekvenciju i ritam srca, automatski detektira ventrikulsku fibrilaciju i isporučuje elektrošok radi vraćanja u normalni ritam. Tim ljudima se često daju i lijekovi za sprječavanje ponovnog nastanka aritmije.