Zalisci srca reguliraju protok krvi kroz četiri komore srca - dvije male, okrugle gornje komore (atriji) i dvije veće donje komore u obliku stošca (ventrikuli). Svaka komora ima jednosmjerni ulazni zalistak i jednosmjerni izlazni zalistak. Svaki se zalistak sastoji od kuspisa koji se otvaraju i zatvaraju kao jednosmjerna vrata.
U desnoj klijetki, ulazni zalistak je trikuspidni zalistak, koji se otvara iz desnog atrija, a izlazni zalistak je plućni (pulmonalni) zalistak koji se otvara u plućnu arteriju.
U lijevoj klijetki, ulazni zalistak je mitralni zalistak koji se otvara iz lijeve pretklijetke, a izlazni zalistak je aortni zalistak koji se otvara u aortu.
Pogled u srce
Taj presjek srca pokazuje smjer normalnog protoka krvi.
|
Promjene sa starenjem
Kako ljudi stare, mitralni i aortni zalistak zadebljaju. Aorta postaje tvrđa, što povećava krvni tlak i stres na aortnom zalisku, a srce zahtijeva dodatni kisik kako bi učinkovito pumpalo krv. Ove starosne promjene mogu dovesti do simptoma i komplikacija kod starijih osoba sa srčanim bolestima.
Disfunkcija srčanog zaliska
Disfunkcija srčanih zalistaka može se manifestirati kao
Propuštanje (nazvano regurgitacija, inkompetencija ili insuficijencija)
Ne otvara se adekvatno te djelomično ometa protok krvi kroz zalistak (naziva se stenoza).
Bilo koji problem može uvelike ometati sposobnost srca da pumpa krv. Ponekad zalistak ima oba problema. Oštećeni zalisci općenito stvaraju šumove i druge abnormalne zvukove srca koje liječnik može čuti stetoskopom. Oštećeni zalisci mogu se identificirati ehokardiografijom. Često, manji stupnjevi regurgitacije ne mogu se čuti stetoskopom, ali se mogu identificirati ehokardiografijom. Liječnici to često smatraju normalnim nalazom.
U većini slučajeva zalisci nisu jako oštećeni i ne utječu na bolesnika ni na koji način. Simptomi mogu uključivati oticanje nogu, nedostatak zraka, palpitacije, umor, bol u prsima, i nesvjesticu. Međutim, potrebno je redovito kontrolirati oštećeni zalistak jer s vremenom može doći do pogoršanja te je u nekim slučajevima potrebna intervencija (popravak ili zamjena) kako bi se smanjili simptomi ili produžilo preživljavanje. Simptomi nisu pouzdani vodič za postojanje i ozbiljnost problema s zaliscima te se ehokardiografija (ultrazvuk srca) koristi za rano identificiranje problema. Ponekad je potrebno učiniti test opterećenja kako bi monitorirali bolesnike s valvularnim oštećenjem. Općenito, ni promjena životnog stila niti lijekovi ne mogu usporiti pogoršanje oštećenog zaliska.
Razumijevanje stenoze i regurgitacijeOštećeni srčani zalisci mogu se manifestirati abnormalnim propuštanjem krvi (regurgitacijom) ili neadekvatnim otvaranjem te djelomičnim ometanjem protoka krvi (stenozom). Stenoza i regurgitacija mogu zahvatiti bilo koji od srčanih zalistaka. Ova dva poremećaja prikazana su u nastavku kako utječu na mitralni zalistak. |
 |
Normalno, odmah nakon završetka kontrakcije lijevog ventrikula i ponovne relaksacije i punjenja lijevog ventrikula krvlju (tijekom dijastole), aortni zalistak se zatvara, a mitralni zalistak se otvara te krv teče iz lijevog atrija u lijevi ventrikul. Zatim se lijevi atrij kontrahira te izbacuje još krvi u lijevi ventrikul. | Kako se lijeva klijetka počinje kontrahirati (tijekom sistole), mitralni zalistak se zatvara, a otvara se aortni zalistak i krv se izbacuje u aortu. |
 |
Kod mitralne stenoze, mitralni zalistak tijekom otvaranja je sužen, a protok krvi iz lijevog atrija u lijevi ventrikul je smanjen. | Kod mitralne regurgitacije, mitralni zalistak propušta kada se lijeva klijetka kontrahira (tijekom sistole), a dio krvi iz lijevog ventrikula teče natrag u lijevi atrij. |
Popravak ili zamjena srčanog zaliska
Oštećeni zalistak može se popraviti ili zamijeniti. Popravak može zahtijevati operaciju, ali se ponekad može učiniti transkateterskim putem, osobito kada je problem stenoza zaliska. Suženi zalistak se ponekad može proširiti postupkom koji se zove balon valvuloplastika. Tijekom ovog postupka, kateter s balonom na vrhu se provlači kroz venu ili arteriju u srce. Kada prijeđe preko neispravnog zaliska, balon se napuše, proširujući kuspise zaliska. Ovaj postupak ne zahtijeva opću anesteziju i omogućuje brz oporavak.
Na raspolaganju su dvije vrste ventila za zamjenu
Mehanički zalisci traju dugi niz godina, ali bolesnici s mehaničkim zaliscima moraju uzimati antikoagulantnu terapiju (varfarin) do kraja života kako bi se spriječilo stvaranje krvnih ugrušaka na zalisku. Uzimanje antikoagulansa povećava rizik od spontanog krvarenja, primjerice u mozgu (vidi Pregled hemoragičnog moždanog udara). Bioprostetski zalisci općenito se oštećuju i zahtijevaju zamjenu nakon 10 do 12 godina, ali ne zahtijevaju uporabu antikoagulansa više od 3 do 6 mjeseci nakon operacije. Neki noviji bioprostetski zalisci su izdržljiviji.
Zamjena srčanih zalistakaOštećeni zalistak srca može se zamijeniti mehaničkim zaliskom izrađenim od plastike i metala ili s bioprostetskim zaliskom izrađenim od tkiva srčanog zaliska, obično od svinje, smještenih u sintetički prsten. Postoji više vrsta mehaničkih zalistaka. Obično se koristi zalitak St. Jude. Izbor zaliska ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući karakteristike zaliska. Mehanički zalistak traje dulje od bioprostetskog zaliska, ali zahtijeva da se antikoagulansi uzimaju neograničeno kako bi se spriječilo stvaranje krvnih ugrušaka na zalisku. Bioprostetski zalistak zahtijeva samo kratkotrajnu upotrebu antikoagulansa. Dakle, važan je čimbenik može li bolesnik uzimati antikoagulanse. Primjerice, antikoagulansi nisu prikladni za žene u reproduktivnoj dobi jer antikoagulansi prelaze posteljicu i mogu utjecati na fetus. Također treba razmotriti Koje životne dobi je bolesnik Koliko je bolesnik fizički aktivan Kakva je struktura i funkcija srca Koji je srčani zalistak oštećen
Kada treba zamijeniti aortni zalistak, kod bolesnika mlađih od 55 godina obično se implantira mehanički zalistak, a kod bolesnika 55 i više godina izabire se bioprotetički zalistak. Kad treba zamijeniti mitralni zalistak kod bolesnika mlađih od 70 godina implantira se mehanički zalistak, a kod osoba 70 i više godina implantira se bioprotetički zalistak. Za operaciju zamjene srčanih zalisaka daje se opća anestezija. Tijekom operacije napravi se srčani zastoj, a koristi se uređaj koji zamjenjuje funkciju srca i pluća. Oštećeni zalistak se ukloni, a zašije se zamjenski zalistak. Rezovi se zatvore, stroj srce-pluća se isključi te se pokrene srce. Operacija traje od 2 do 5 sati. Za neke bolesnike, srčani zalistak se može zamijeniti pomoću manje invazivnog postupka (bez rezanja sternuma), dostupnog u nekim medicinskim centrima. Dužina boravka u bolnici varira od bolesnika do bolesnika. Potpuni oporavak može trajati 6 do 8 tjedana.  |
Abnormalni zalisci ili zalisci koji su zamijenjeni mogu se inficirati. Bolesnici s zamjenjenim zaliscima trebaju profilaktički uzimati antibiotike, koji se uzimaju prije određenih dentalnih ili kirurških zahvata kako bi prevenirali bakterijsku infekciju zaliska (infektivni endokarditis).
Također, na zamjenjenim zalisciram mogu se formirati krvni ugrušci. Krvni ugrušci mogu djelomično spriječiti protok krvi kroz zalistak ili se raspasti i putovati kroz krvotok te začepiti arterije drugdje u tijelu (na primjer, uzrokovati moždani udar). Kako bi pratili bolesnike s zamijenjenim zaliscima liječnici koriste ehokardiografiju i kompjutorsku tomografiju.