Zatajenje jetre je ozbiljno pogoršanje funkcije jetre.
-
Zatajenje jetre uzrokovano je poremećajem ili tvarima koje oštećuju jetru.
-
Većina bolesnika s žuticom se osjećaju umorno i slabo te često izgube apetit.
-
Ostali simptomi su nakupljanje tekućine u abdomenu (ascites) i sklonost krvarenju i pojavi modrica.
-
Liječnici obično mogu dijagnosticirati zatajenje jetre na temelju simptoma i nalaza fizikalnog pregleda i analize krvi.
-
Liječenje se obično provodi ograničenjem unosa proteina i soli u prehrani, potpunim izbjegavanjem alkohola i liječenjem uzroka, ali ponekad je potrebna i transplantacija jetre.
(Vidi također Pregled bolesti jetre.)
Uzroci
Zatajenje jetre može biti rezultat mnogo različitih poremećaja jetre, uključujući virusni hepatitis (najčešće hepatitis B ili C), cirozu jetre, i oštećenje jetre konzumacijom alkohola i upotrebu lijekova kao što je acetaminofen.
Veliki dio jetre mora biti oštećen da bi nastupilo zatajenja jetre. Zatajenje jetre može se razviti brzo tijekom nekoliko dana ili tjedana (akutno) ili postupno tijekom nekoliko mjeseci ili godina (kronično).
Komplikacije
Razvijaju se zbog narušene jetrene funkcije:
-
Jetra više ne može adekvatno metabolizirati bilirubin (otpadni produkt nastao razgradnjom starih crvenih krvnih stanica) kako bi se mogao izlučiti iz tijela. Bilirubin se zatim nakuplja u krvi i taloži u koži. Rezultat toga je žutica.
-
Jetra više ne može sintetizirati dovoljno proteina koji pomažu u zgrušavanju krvi. Rezultat je sklonost krvarenju i stvaranju modrica (koagulopatija).
-
Krvni tlak u venama koje dovode krv iz crijeva u jetru često je abnormalno visoka (to se zove portalna hipertenzija).
-
Tekućina se može nakupiti u trbuhu (ascites).
-
Funkcija mozga može se pogoršati jer jetra ne može ukloniti toksične tvari kao što to inače čini i te se tvari nakupljaju u krvi i dolaze do mozga i utječu na njegovu funkciju. Ovaj se poremećaj zove hepatička encefalopatija.
-
Mogu se formirati nove vene (nazvane kolateralne žile) koje zaobilaze jetru. Često se formiraju u jednjaku i želucu. Te vene postaju uvećane i uvijene. Nazivaju se varikozne vene jednjaka (varikoziteti jednjaka) i želuca (varikoziteti želuca), a izrazito su fragilne i sklone krvarenju.
-
U gotovo polovice bolesnika s zatajenjem jetre dolazi do pogoršanja bubrežne funkcije. Zatajenje bubrega u sklopu jetrenog zatajenja naziva se hepatorenalni sindrom.
-
Dolazi do slabljenja imunološkog sustava što povećava rizik od infekcija
-
Često dolazi do metaboličkih poremećaja, kao što je niska razina kalija u krvi (hipokalijemija) ili niska razina šećera u krvi (hipoglikemija).
Simptomi
Bolesnici s zatajenjem jetre obično imaju žuticu, ascites, hepatičku encefalopatiju te se generalno loše osjećaju. Žutica je žućkasto obojenje kože i bjeloočnica. Ascites može uzrokovati oticanje trbuha. Hepatična encefalopatija može uzrokovati zbunjenost ili pospanost. Većina ljudi također ima opće simptome, kao što su umor, slabost, mučnina i gubitak apetita.
Dah može odavati slatkasti miris.
Dolazi do sklonosti krvarenju i stvaranju modrica. Na primjer, krvarenje koje bi bilo slabo kod zdravih ljudi (na primjer, krvarenje iz male posjekotine ili krvarenje iz nosa) možda se neće zaustaviti samo od sebe i možda će liječnicima biti teško kontrolirati to krvarenje. Može doći do gubitka krvi koji rezultira niskim krvnim tlakom (hipotenzija) i šokom.
Kod akutnog zatajenja jetre, može doći do pogoršanja stanja od potpuno zdrave osobe do smrti u roku od nekoliko dana. Akutno zatajenje jetre je hitno medicinsko stanje i ako je moguće, bolesnike treba obraditi u centru za transplantaciju jetre. Kod kroničnog zatajenja jetre, pogoršanje zdravstvenog stanja je postupno sve dok se ne dogodi iznenadna komplikacija, kao što je povraćanje krvi ili krvava stolica. Povraćanje krvi ili krv u stolici obično je uzrokovana krvarenjem iz varikoznih vena u jednjaku i želucu.
Ako se razvije zatajenje bubrega, manje se urina proizvodi i izlučuje iz tijela, što rezultira nakupljanjem otrovnih tvari u krvi.
Kako zatajenje napreduje, dolazi i do poteškoća s disanjem.
Naposljetku, zatajenje jetre je smrtonosno ako se ne liječi ili ako je poremećaj jetre progresivan. Čak i nakon liječenja, funkcija jetre može biti nepovratno narušena. Neki bolesnici umiru zbog zatajenja bubrega. Kod nekih se razvije rak jetre.
Dijagnoza
-
Liječnička procjena
-
Krvne pretrage
Liječnici obično mogu dijagnosticirati zatajenje jetre na temelju simptoma i rezultata fizikalnog pregleda. Krvne pretrage se provode kako bi se procijenila funkcija jetre, koja je obično ozbiljno narušena.
Da bi utvrdili pravi uzrok zatajenja, liječnici pitaju o svim tvarima koje su ljudi uzimali, uključujući lijekove na recept i lijekove bez recepta, biljne proizvode i dodatke prehrani. Analiza krvi se također radi kako bi se utvrdili mogući uzroci.
Ostale pretrage, kao što su analiza urina, druge krvne pretrage, a često i rendgenski snimak prsnog koša provode se kako bi se na vrijeme mogle prepoznati moguće nadolazeće komplikacije kao što su pogoršanje moždane funkcije, zatajenje bubrega ili infekcija. Ovisno o simptomima osobe, različite pretrage mogu se i ponavljati.
Liječenje
Liječenje ovisi o uzroku i specifičnim simptomima. Hitnost liječenja ovisi o tome je li zatajenje jetre akutno ili kronično, ali načela liječenja su ista.
Dijeta
Bolesnici bi također trebali ograničiti unos natrija (u soli i mnogim namirnicama) na manje od 2000 mg na dan kako bi se spriječilo nakupljanje tekućine u trbuhu. Konzumacija alkohola se zabranjuje jer ona može pogoršati oštećenje jetre.
Akutno zatajenje jetre
Akutni zatajenje jetre smatra se hitnim medicinskim stanjem. Ako je moguće, ljude treba obraditi u centru za transplantaciju jetre i zbrinuti ih na odjelu intenzivne njege. Liječenje uključuje:
-
Za niski krvni tlak: Intravenska primjena tekućina i lijekovi za povećanje niskog krvnog tlaka
-
Za hepatičku encefalopatiju: primjena laktuloze (laksativ) i antibiotika
-
Za infekcije: Antibiotici ili antifungalni lijekovi
-
Za nisku razinu šećera u krvi: Glukoza (šećer) koja se daje intravenozno
-
Za krvarenje: Transfuzija svježe zamrznute plazme (tekući dio krvi, koji sadrži bjelančevine koje pomažu stvaranje krvnog ugruška, a nazivaju se faktori zgrušavanja krvi) i, ako je potrebno, transfuzija cijele krvi.
Kod otežanog disanja, ukoliko je potrebno, plastična cijev za disanje se umetne kroz usta u dušnik, a ponekad se koristi i mehanički ventilator za pomoć pri disanju.
Transplantacija jetre
Transplantacija jetre, ako se učini na vrijeme, može povratiti funkciju jetre, te ponekad omogućiti bolesnicima da žive onoliko dugo koliko bi živjeli i da nikad nisu imali poremećaj jetre koji je dovelo do zatajenja. Međutim, transplantacija jetre nije prikladna za sve osobe s oštećenjem jetre.