Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Mislav Nedić dr. med.
Endokarditis obično uključuje infekciju unutarnje ovojnice srca (endokarda) i/ili srčanih zalistaka (infektivni endokarditis). Međutim, endokarditis se također može pojaviti i bez infekcije. Ovaj oblik naziva se neinfektivni endokarditis.
Neinfektivni endokarditis nastaje kada se na oštećenim srčanim zaliscima formiraju fibrozni ugrušci krvi bez mikroorganizama (sterilna vegetacija). Šteta može biti posljedica urođene mane, reumatska groznica, ili autoimunog poremećaja (u kojima antitijela napadaju srčane zaliske). Rijetko, šteta je rezultat postavljanja katetera u srce. Osobe s najvećim rizikom uključuju sljedeće:
Neinfektivni endokarditis, poput infektivnog endokarditisa, može uzrokovati propuštanje srčanih zalisaka ili suženje zalistaka. Ako se vegetacija oslobodi (embolus) može začepiti arterije, tj. putuje krvotokom prema drugim dijelovima tijela i uglavi se u arteriji spriječavajući protok krvi. Ponekad začepljenje arterija može imati ozbiljne posljedice. Začepljenje arterije u mozgu može uzrokovati moždani udar, a začepljenje arterije u srcu može uzrokovati srčani udar. Organi koji su često zahvaćeni su pluća, bubrezi, slezena i mozak. Embolusi također često putuju do kože i stražnjeg dijela oka (mrežnica).
Malfunkcija srčanih zalisaka može uzrokovati srčano popuštanje. Simptomi zatajenja srca uključuju kašalj, otežano disanje i oticanje nogu.
Simptomi neinfektivnog endokarditisa javljaju se kada se formira embolus. Simptomi ovise o tome koji je dio tijela zahvaćen.
Dijagnoza
-
Ehokardiografija
-
Hemokulture
Razlikovanje između neinfektivnog i infektivnog endokarditisa je teško, ali važno jer se liječenje razlikuje. Neinfektivni endokarditis može se dijagnosticirati kada se ehokardiografski vizualiziraju vegetacije na srčanim zaliscima. Ehokardiografija ne može utvrditi je li vegetacija posljedica infekcije. Kako bi se utvrdilo jesu li prisutni mikroorganizmi potrebno je učiniti hemokulturu. Ako se hemokulturom ne detektiraju bakterije ili drugi mikroorganizmi, vjerojatnije je da je endokarditis neinfektivan. Mogu biti potrebne analize krvi za tvari koje mogu ukazivati na uzrok neinfektivnog endokarditisa.
Liječenje
Antikoagulansi, kao što su varfarin i heparin, mogu se koristiti za sprečavanje zgrušavanja, ali njihove koristi nisu potvrđene. Svaka osnovna bolest koja je doprinijela razvoju neinfektivnog endokarditisa treba se liječiti.
Prognoza je općenito loša, više zbog ozbiljnosti osnovnog poremećaja nego zbog problema sa srcem.