Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Tomislav Franić, dr. med.
Prijevod: Filip Mustač, dr. med.
Povremeno svatko ima manjih problema integrirati svoja sjećanja, percepcije, identitet i svijest. Primjerice, ljudi se mogu voziti negdje i onda shvatiti da se ne sjećaju vožnje. Možda je se ne sjećaju jer su bili zaokupljeni drugim stvarima - s osobnim problemima, programom na radiju ili razgovorom s putnikom ili samo sanjare. Takvi problemi, koji se nazivaju normalna disocijacija, obično ne ometaju svakodnevne aktivnosti.
Nasuprot tome, osobe s disocijativnim poremećajem mogu potpuno zaboraviti aktivnosti koje su se odvijale tijekom nekoliko minuta, sati, a ponekad i mnogo duže. Mogu osjetiti kao da im nedostaje neko vrijeme. Osim toga, oni se mogu osjećati odvojeno (disocirano) od sebe - to jest, od svojih sjećanja, percepcija, identiteta, misli, emocija, tijela i ponašanja. Mogu se i osjećati odvojeno od svijeta oko sebe. Dakle, njihov osjećaj identiteta, pamćenja i/ili svijesti je fragmentiran.
Disocijativni poremećaji uključuju sljedeće:
Disocijativni poremećaji obično su izazvani silnim stresom ili traumom. Primjerice, ljudi su možda bili omalovažavani ili zlostavljani tijekom djetinjstva. Možda su doživjeli ili svjedočili traumatskim događajima, kao što su nesreće ili katastrofe. Mogu doživjeti unutarnji sukob koji im je tako nepodnošljiv da je njihov um prisiljen odvojiti nespojive ili neprihvatljive informacije i osjećaje od svjesnih misli (svjesnosti).
Disocijativni poremećaji povezani su s poremećajima povezanima s traumom i stresom (to jest akutnom reakcijom na stres i posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP)). Osobe s poremećajima povezanima sa stresom mogu imati disocijativne simptome, kao što su amnezija, flashbackovi, otupjelost i depersonalizacija/derealizacija.
Nedavna istraživanja na životinjama i ljudima počela su pokazivati da su određene moždane strukture i funkcije u pozadini povezane s disocijativnim poremećajima. Znanstvenici još ne razumiju kako ove abnormalnosti uzrokuju disocijativne poremećaje ili kako bi to saznanje moglo koristiti liječenju, no čini se kako su dokazi obećavajući te bi trebali imati koristi od daljnjih istraživanja.