Intrakranijalni hematomi su nakupine krvi unutar mozga ili između mozga i lubanje.
-
Intrakranijalni hematomi nastaju kada ozljeda glave uzrokuje nakupljanje krvi u mozgu ili između mozga i lubanje.
-
Simptomi mogu uključivati perzistirajuću glavobolju, pospanost, zbunjenost, promjene pamćenja, paralizu suprotne strane tijela, govorno oštećenje te druge simptome ovisno o području oštećenja mozga.
-
Kompjutorizirana tomografija ili magnetska rezonanca koriste se za otkrivanje intrakranijskog hematoma.
-
Ponekad je potrebno i operativno liječenje za otklanjanje krvi.
Intrakranijski hematomi uključuju
-
Epiduralne hematome, koji se formiraju između lubanje i vanjske (dura mater) moždane ovojnice (meninge)
-
Subduralne hematome, koji se formiraju između vanjske i srednje moždane ovojnice (arahnoidea - vidi: )
-
Intracerebralne hematome, koji se formiraju u moždanome tkivu
Nakon ozljede krvarenje se može pojaviti i između arahnoidee i unutarnje moždane ovojnice (pia mater). Krvarenje u ovom području naziva se subarahnoidalno krvarenje. Međutim, budući da se subarahnoidalna krv obično ne nakuplja na lokaliziranome mjestu, ne smatra se hematomom.
Kod osoba koje uzimaju aspirin ili antikoagulante lijekove (koji povećavaju rizik od krvarenja), osobito starijih ljudi, povećava se rizik od nastanka hematoma i nakon blaže ozljede glave. Intracerebralni hematomi i subarahnoidalna krvarenja također mogu biti rezultat udarca.
Većina epiduralnih i intracerebralnih hematoma te mnogi subduralni hematomi se brzo razvijaju i uzrokuju simptome za nekoliko minuta. Veliki hematomi uzrokuju pritisak na mozak te mogu uzrokovati oticanje ihernijaciju mozga. Hernijacija može uzrokovati gubitak svijesti, komu, paralizu na jednoj ili obje strane tijela, poteškoće s disanjem, usporavanje srčanog ritma, pa čak i smrt.
Neki hematomi, osobito subduralni hematomi, mogu se razvijati polako i uzrokovati postepenu konfuziju i gubitak pamćenja, osobito kod starijih osoba. Navedeni simptomi slični su onima kod demencije. Moguće je da se pacijenti ne sjećaju ozljede glave.
Dijagnoza intrakranijalnih hematoma obično se temelji na nalazima kompjutorizirane tomografije (CT).
Liječenje intrakranijalnih hematoma ovisi o vrsti i veličini hematoma te o stupnju pritiska na moždane strukture.
Tkiva koja prekrivaju mozak
|
Unutar lubanje mozak je prekriven s tri sloja tkiva koji se nazivaju meninge:
-
Dura mater (vanjski sloj)
-
Arahnoidea (srednji sloj)
-
Pia mater (unutarnji sloj)
Između arahnoidee i pie mater nalazi se subarahnoidni prostor. Ovaj prostor je ispunjen cerebrospinalnom tekućinom, koja protječe između slojeva meningi, ispunjava prostore unutar mozga i pomaže amortizaciji mozga i leđne moždine.
|
Epiduralni hematomi
Epiduralni hematomi su uzrokovani krvarenjem iz arterije ili velike vene (venski sinus) smještene između lubanje i vanjske moždane ovojnice. Krvarenje se često događa kada fraktura lubanje razdere krvnu žilu.
Nakupine krvi u mozgu
|
Ozljeda glave može uzrokovati krvarenje u mozgu. To može rezultirati nakupinom krvi između lubanje i vanjske moždane ovojnice koja prekriva mozak. Ta nakupina krvi naziva se epiduralni hematom. Ili se nakupina krvi može formirati između vanjske i srednje moždane ovojnice. Ta nakupina krvi naziva se subduralni hematom.
|
Jaka glavobolja može se razviti odmah ili nekoliko sati nakon ozljede. Glavobolja ponekad nestane, ali se ponovno javlja nekoliko sati kasnije, jača nego ranije. Ubrzo može uslijediti pogoršanje stanja svijesti, uključujući povećanu zbunjenost, pospanost i duboku komu. Kod nekih osoba nakon ozljede dolazi do gubitka svijesti, potom dolaze svijesti i protječe razdoblje neoštećene mentalne funkcije (lucidni interval) prije nego što ponovno nastupi poremećaj svijesti. Pacijenti mogu razviti paralizu suprotne strane tijela od strane na kojoj je hematom, govorno ili jezično oštećenje ili druge simptome, a ovisno o mjesto oštećenja mozga.
Rana dijagnoza epiduralnih hematoma je presudna i obično se temelji na nalazima kompjutorizirane tomografije (CT).
Liječnici tretiraju epiduralne hematome odmah po dijagnosticiranju. Potrebna je brza obrada kako bi se spriječila trajna oštećenja. Obično se u lubanji učini jedan ili više otvora kako bi se odstranio višak krvi. Kirurg također traži izvor krvarenja te ga zaustavlja.
Subduralni hematomi
Subduralni hematomi su obično uzrokovani krvarenjem iz vena, uključujući mosne vene, smještene između vanjske i srednje moždane ovojnice koje prekrivaju mozak (meninge). Ponekad, subduralni hematomi su uzrokovani krvarenjem iz arterija.
Subduralni hematomi mogu biti
-
Akutni: Simptomi se razvijaju tijekom nekoliko minuta ili nekoliko sati nakon ozljede.
-
Subakutni: Simptomi se razvijaju tijekom nekoliko sati ili dana.
-
Kronični: Simptomi se razvijaju postupno tijekom tjedana, mjeseci ili godina.
Akutni ili subakutni subduralni hematomi mogu biti uzrokovani krvarenjem nakon teške ozljede glave. Akutni subduralni hematomi često su uzrokovani ozljedom glave koja nastaje prilikom pada ili prometnih nesreća. Mogu se razviti i kod osoba koji imaju kontuzije mozga ili epiduralni hematom.
Akutni subduralni hematomi mogu uzrokovati oticanje mozga. Hematom i oticanje mogu rezultirati povećanim tlakom unutar lubanje (intrakranijski tlak), što može pogoršati simptome i povećati rizik smrtog ishoda.
Kronični subduralni hematomi su češći među osobama sklonima alkoholu, starijim osobama i osobama koje uzimaju lijekove koji smanjuju mogućnost nastajanja krvnih ugrušaka (antikoagulanta i antiagregacijska terapija). Osobe sklone alkoholu i starije osobe koje su relativno sklone padovima i krvarenju mogu ignorirati ili i zaboraviti manje do umjereno teške ozljede glave. Ove ozljede mogu dovesti do malih subduralnih hematoma koji mogu postati kronični.
Do trenutka kada su simptomi primjetni, kronični subduralni hematom može biti vrlo velik. Za razliku od akutnih subduralnih hematoma, kronični hematomi imaju manju vjerojatnost za brzi porast tlaka unutar lubanje.
Kod starijih osoba, volumen mozga se blago smanjuje, istežu se mosne vene i povećava vjerojatnost njihovoga oštećenja ako dođe do ozljede, pa čak i manje. Također, krvarenje se nastavlja dulji vremenski period jer mozak manjega volumena vrši manji pritisak na venu koja krvari, omogućujući joj veći gubitak krvi.
Krv koja zaostaje nakon subduralnog hematoma polako se resorbira. Nakon što dođe do resorpcije krvi, mozak se kod starijih osoba možda neće ponovno proširiti kao kod mlađih ljudi. Kao rezultat može ostati prostor ispunjen tekućinom (higrom). Higrom se može ponovno napuniti krvlju ili povećati jer se male krvne žile oštete što uzrokuje ponovljeno krvarenje.
Simptomi
Simptomi subduralnog hematoma mogu uključivati perzistirajuću glavobolju, pospanost, zbunjenost, promjene u pamćenju, paralizu strane tijela nasuprot hematomu te poremećaj govora. Mogu se pojaviti i drugi simptomi ovisno omjesto oštećenja mozga.
Kod dojenčadi, subduralni hematom može uzrokovati povećanje opsega glave (kao hidrocefalus) jer su lubanjske kosti mekane i savitljive. Zbog toga se tlak unutar lubanje kod dojenčadi povećava sporije nego kod starije djece i odraslih.
Dijagnoza
Kronične subduralne hematome je teže dijagnosticirati zbog duljeg vremenskog perioda između ozljede i razvoja simptoma. Kod starije osobe sa postupno razvijajućim simptomima, kao što je poremećaj pamćenja i pospanost, može se pogrešno zaključiti da se radi o demenciji.
Kompjutorizirana tomografija (CT) može otkriti akutne, subakutne i mnoge kronične subduralne hematome. Magnetska rezonanca (MR) naročito je korisna kod dijagnosticiranja kroničnih subduralnih hematoma.
Liječenje
-
Za male hematome, često nema terapije
-
Za velike hematome, operativni zahvat odstranjenja hematoma
Često, mali subduralni hematomi u odraslih ne zahtijevaju liječenje jer se krv sama apsorbira.
Ako je subduralni hematom velik i uzrokuje simptome kao što su perzistirajuća glavobolja, pospanost, zbunjenost, poremećaj pamćenja i paraliza na suprotnoj strani tijela, liječnici se uglavnom odluče na operativno liječenje, ponekad čineći otvor na lubanji. Međutim, ponekad se mora učiniti veći otvor u lubanji - npr., kada je prošao kraći vremenski period od nastupa krvarenja ili kada je krv pregusta da bi istjecala samo kroz mali otvor. Tijekom kirurškog zahvata, obično se postavi drenaža koja ostane nekoliko dana jer može doći do ponavljanja subduralnoga hematoma. Osoba se pomno opservira radi recidiva.
Kod dojenčadi liječnici obično odstranjuju hematom zbog kozmetskih razloga.
Samo oko 50% pacijenata koji se liječe zbog velikog akutnog subduralnog hematoma prežive. Stanje pacijenata koji se liječe zbog kroničnog subduralnog hematoma obično se poboljšava ili se barem ne pogoršava.
Intracerebralni hematomi
Intracerebralni hematomi su česti nakon teške ozljede glave. Mogu biti uzrokovane kontuzijama mozga (kontuzija mozga). Nije točno definirano kada jedna ili više kontuzija postaju hematom.
Može doći do razvoja pospanosti, zbunjenosti, paralize strane tijela suprotne hematomu, govornom ili jezičnom oštećenju ili drugim simptomima, a ovisno o mjesto oštećenja mozga.
Nakupljanje tekućine u oštećenom mozgu (cerebralni edem) je česta pojava. Dolazi do povećanja pritiska unutar lubanje (intrakranijalni tlak). Posljedično povećanju pritiska unutar lubanje, mozak dobiva manje krvi i kisika. Ako je pritisak dovoljno visok, mozak je potisnut kroz mali prirodni otvor u relativno krutim listovima tkiva koji razdvajaju mozak u odjeljke (hernijacija mozga). Većini smrtnih slučajeva doprinose cerebralni edem i njegove komplikacije.
Kompjutorizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonanca (MR) otkrivaju intracerebralne hematome.
Operativno liječenje se obično izbjegava zbog sljedećih razloga:
-
Intracerebralni hematomi su uzrokovani izravnim oštećenjem mozga.
-
Operacija ne obnavlja samu funkciju mozga.
-
Hematomi su unutar moždanog tkiva. Stoga liječnici moraju ukloniti i dio moždanoga tkiva da bi pristupili hematomu. Uklanjanje ovog tkiva doprinosi daljnjem gubitku funkcije mozga.