Aortna stenoza

Autor: The Manual's Editorial Staff
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: Dinko Keserović dr. med.

Što je aortna stenoza?

Aorta je glavna i najveća arterija u tijelu kojom krv iz srca odlazi u ostatak tijela.

Četiri srčana zaliska kontroliraju protok krvi kroz srce. Zalisci djeluju poput jednosmjernih ventila koji usmjeravaju protok krvi u odgovarajućem smjeru.

Aortni zalistak razdvaja srce od aorte. Kada se srce kontrahira i pumpa krv, aortni se zalistak otvara kako bi krv iz srca prošla u aortu, a zatim dalje u ostatak tijela. Nakon svake kontrakcije srca zalistak se zatvara i sprječava povrat krvi iz aorte natrag u srce.

Aortna stenoza suženje je otvora aortnog zaliska zbog kojeg se zalistak ne može potpuno otvoriti. Suženi zalistak otežava srcu pumpanje krvi.

  • Određeni poremećaji mogu uzrokovati zadebljanje i ukrućivanje listića aortnog zaliska.

  • Uzroci aortne stenoze uključuju prirođene srčane greške i promjene na zalisku koje nastaju tijekom starenja.

  • Što je zalistak više sužen, srcu je teže ispumpati dovoljnu količinu krvi.

  • Kada je aortni zalistak jako sužen, povećano opterećenje srca može dovesti do razvoja srčanog zatajenja.

  • Možete osjećati pritisak ili stezanje u prsnom košu i nedostatak zraka, a može doći i do nesvjestice.

  • Liječnici mogu čuti srčani šum pri slušanju srca stetoskopom, nakon čega će učiniti ultrazvuk srca kako bi potvrdili dijagnozu i procijenili težinu aortne stenoze.

  • U slučaju teške aortne stenoze liječnici će možda morati zamijeniti aortni zalistak.

(Vidi Poremećaji srčanih zalistaka.)

Kako rade srčani zalisci?

Srce je mišić koji se ritmički kontrahira i pumpa krv po cijelom tijelu. Unutar srca četiri se zaliska otvaraju i zatvaraju u preciznom redoslijedu kako bi se krv kretala u odgovarajućem smjeru.

Dva srčana zaliska kontroliraju protok krvi iz gornjih srčanih šupljina, odnosno pretklijetki, u donje srčane šupljine, odnosno klijetke. Druga dva zaliska kontroliraju protok krvi iz klijetki prema plućima i ostatku tijela. Otvaranjem i zatvaranjem zalistaka nastaju dva karakteristična srčana tona koja se čuju pri svakom otkucaju srca.

Tijekom normalnog srčanog ciklusa krv siromašna kisikom, koja se vraća iz tijela, ulazi u desnu pretklijetku. Desna se pretklijetka zatim kontrahira i potiskuje krv kroz trikuspidalni zalistak u desnu klijetku. Desna se klijetka kontrahira i pumpa krv kroz plućni zalistak u plućnu arteriju. Plućna arterija prenosi krv u pluća, gdje se krv obogaćuje kisikom.

Istodobno krv bogata kisikom, koja se vraća iz pluća, ulazi u lijevu pretklijetku. Lijeva pretklijetka potiskuje krv kroz mitralni zalistak u lijevu klijetku. Kada se lijeva klijetka kontrahira, krv se kroz aortni zalistak pumpa u aortu, kojom se zatim prenosi u ostatak tijela.

Srčani zalisci usmjeravaju protok krvi. Kada se pretklijetke kontrahiraju, atrioventrikularni zalisci, odnosno trikuspidalni i mitralni zalistak, otvaraju se i omogućuju protok krvi u klijetke. Kada se klijetke kontrahiraju, trikuspidalni i mitralni zalistak se zatvaraju, dok se izlazni zalisci klijetki, odnosno plućni i aortni zalistak, otvaraju pod djelovanjem tlaka u klijetkama. Nakon što krv napusti klijetke, aortni i plućni zalistak čvrsto se zatvaraju te sprječavaju povrat krvi. Različiti poremećaji mogu utjecati na funkciju srčanih zalistaka, uključujući regurgitaciju ili insuficijenciju zaliska, pri kojoj se zalistak ne zatvara pravilno, te stenozu zaliska, pri kojoj je otvor zaliska sužen.

Što uzrokuje aortnu stenozu?

Kod osoba mlađih od 70 godina najčešći je uzrok aortne stenoze prirođena abnormalnost zaliska, najčešće aortni zalistak s dva umjesto s tri listića, koji se naziva bikuspidalni aortni zalistak.

Kod osoba starijih od 70 godina najčešći su uzrok postupno zadebljanje, ovapnjenje i ukrućivanje zaliska povezani sa starenjem.

U zemljama u razvoju čest je uzrok aortne stenoze neliječena reumatska vrućica. Reumatska vrućica rijetka je komplikacija neliječene streptokokne upale ždrijela koja se najčešće javlja u djece.

Koji su simptomi aortne stenoze?

Djeca s prirođenom aortnom stenozom često nemaju simptome sve do kasnijeg djetinjstva ili odrasle dobi.

Simptomi aortne stenoze uključuju:

  • bol, pritisak ili stezanje u prsnom košu tijekom tjelesnog napora

  • nedostatak zraka, umor i slabost

  • omaglicu ili nesvjesticu, osobito tijekom tjelesnog napora

Kako liječnici mogu znati imam li aortnu stenozu?

Liječnici mogu posumnjati na aortnu stenozu nakon što stetoskopom poslušaju srce i čuju karakterističan srčani šum. Zatim će učiniti ehokardiografiju odnosno ultrazvuk srca kako bi potvrdili dijagnozu i procijenili težinu aortne stenoze.

Ako imate tešku aortnu stenozu, ali nemate simptome, liječnik može učiniti nadzirani test opterećenja srca odnosno ergometriju kako bi utvrdio pojavljuju li se simptomi tijekom tjelesnog napora i kako se krvni tlak mijenja pri opterećenju. Test opterećenja ne provodi se u osoba koje imaju simptome teške aortne stenoze.

Prije zamjene aortnog zaliska liječnici često procjenjuju postoje li suženja koronarnih arterija. Ovisno o dobi, simptomima i riziku od koronarne bolesti, mogu učiniti koronarnu angiografiju tijekom kateterizacije srca ili računalnotomografsku angiografiju koronarnih arterija. Kateterizacija srca može se učiniti i kada rezultati neinvazivnih pretraga nisu jasni ili nisu međusobno podudarni.

Kako liječnici liječe aortnu stenozu?

Ako ste odrasla osoba s aortnom stenozom, ali nemate simptome, trebali biste:

  • redovito odlaziti na kontrole kod liječnika

  • pridržavati se preporuka liječnika o tjelesnoj aktivnosti i izbjegavati vrlo naporne aktivnosti ako imate tešku aortnu stenozu

  • redovito obavljati ehokardiografiju odnosno ultrazvuk srca, učestalošću koja ovisi o težini bolesti

Ako imate tešku aortnu stenozu i izražene simptome, ako je oslabljena funkcija lijeve klijetke ili ako postoje drugi pokazatelji povećanog rizika, liječnici će preporučiti zamjenu aortnog zaliska.

Aortni zalistak može se zamijeniti:

  • kirurškim zahvatom, odnosno kirurškom zamjenom aortnog zaliska

  • kateterskim postupkom, odnosno transkateterskom ugradnjom aortnog zaliska (TAVI)

Odluku o najprikladnijem postupku donosi multidisciplinarni tim, uzimajući u obzir dob, očekivano trajanje života, opće zdravstveno stanje, anatomiju srca i krvnih žila, rizik operacije, očekivanu trajnost zaliska i želje bolesnika. TAVI se često primjenjuje u starijih osoba, osoba s povećanim operacijskim rizikom i drugih bolesnika kod kojih je taj postupak prikladniji. Kirurška zamjena zaliska često je prikladnija u mlađih osoba, bolesnika kojima je potreban mehanički zalistak ili osoba kojima je istodobno potreban drugi kirurški zahvat na srcu.

Pri kirurškoj zamjeni aortnog zaliska može se ugraditi:

  • mehanički zalistak

  • biološki zalistak, koji se najčešće izrađuje od svinjskog ili goveđeg tkiva

Ako vam se ugradi mehanički zalistak, do kraja života morat ćete uzimati lijekove koji sprječavaju zgrušavanje krvi, najčešće antagonist vitamina K, uz redovito praćenje zgrušavanja krvi. Mehanički zalisci obično traju nekoliko desetljeća.

Nakon ugradnje biološkog zaliska vrsta i trajanje liječenja lijekovima koji utječu na zgrušavanje krvi ovise o načinu ugradnje zaliska, drugim bolestima i individualnom riziku od krvarenja i nastanka krvnih ugrušaka. Biološki zalisci ne zahtijevaju doživotno uzimanje antikoagulansa ako ne postoji neki drugi razlog za takvo liječenje. Njihova trajnost varira, ali često iznosi između 10 i 20 godina te je obično kraća u mlađih osoba.

U djece i mladih odraslih osoba s prirođenom stenozom aortnog zaliska ponekad se može učiniti balonska valvuloplastika. Liječnik kroz arteriju uvodi tanku cjevčicu odnosno kateter koji na vrhu ima mali balon. Kada kateter dospije do suženog zaliska, balon se napuhuje kako bi se otvor zaliska proširio. Balonska valvuloplastika obično ne daje trajne rezultate u starijih osoba s ovapnjenim aortnim zaliskom, ali se u određenim situacijama može primijeniti kao privremena mjera.

Antibiotici radi sprječavanja infekcije srčanog zaliska ne preporučuju se rutinski svim osobama s aortnom stenozom. Antibiotska profilaksa prije određenih stomatoloških zahvata preporučuje se osobama s posebno visokim rizikom od infektivnog endokarditisa, primjerice osobama:

  • s umjetnim srčanim zaliskom ili drugim protetskim materijalom ugrađenim pri popravku zaliska

  • koje su prethodno preboljele infektivni endokarditis

  • s određenim teškim prirođenim srčanim greškama

Antibiotska profilaksa razmatra se prije stomatoloških zahvata koji uključuju manipulaciju zubnim mesom, područjem oko korijena zuba ili oštećenje sluznice usne šupljine. U većini drugih stomatoloških i medicinskih postupaka profilaktički antibiotici nisu potrebni.