Neurofibromatoza

    Autor: M. Cristina Victorio, MD
    Urednik sekcije: prof. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med.
    Prijevod: Edita Runjić, dr. med.

    Neurofibromatoza je skupina genetskih poremećaja u kojima se pod kožom i drugim dijelovima tijela javljaju mnogobrojne mekane, boje kože izrasline živčanog tkiva (neurofibromi), te ravne mrlje koje su boje bijele kave (café-au-lait) na koži.

    • Neurofibromatoza je uzrokovana mutacijama određenih gena.

    • Osim izraslina pod kožom i pjegama boje bijele kave na koži, osobe mogu imati poremećaje kostiju, poremećaj koordinacije, slabost, poremećaj osjeta te probleme sa sluhom ili vidom.

    • Liječnici obavljaju fizikalni pregled i ponekad slikovne pretrage glave u potrazi za izraslinama.

    • Nijedan tretman ne može izliječiti poremećaj, ali izrasline se mogu ukloniti kirurškim putem ili, ako su kancerogene, mogu se liječiti zračenjem ili kemoterapijom.

    Neurofibromatoza je neurokutani sindrom. Neurokutani sindrom uzrokuje probleme koji utječu na mozak, kralježničnu moždinu i živce (neuro) te kožu (kutani).

    Neurofibromi su boje kože, nekancerozne (benigne) izrasline Schwannovih stanica (koje tvore omotač oko perifernih živčanih vlakana) i drugih stanica koje podržavaju periferne živce (živci izvan mozga i leđne moždine).

    Tipična struktura živčane stanice

    Živčana stanica (neuron) se sastoji od velikog staničnog tijela i živčanih vlakana - jednog izduženog produžetka (aksona) za slanje impulsa i mnogo grana (dendrita) za primanje impulsa.

    Svaki veliki akson je okružen oligodendrocitima u mozgu i leđnoj moždini i Schwannovim stanicama u perifernom živčanom sustavu. Membrane ovih stanica se sastoje od masnih stanica (lipoproteina) nazvane mijelin. Membrane su čvrsto omotane oko aksona, tvoreći višeslojni omotač. Ovaj mijelinski omotač podsjeća na izolaciju, poput one oko električne žice. Živčani impulsi putuju mnogo brže u živcima s mijelinskim omotačem nego u onima bez njega.

    Neurofibromi, koji se mogu osjetiti pod kožom kao male izbočine, se obično javljaju nakon puberteta.

    Vrste neurofibromatoze

    Postoje tri vrste neurofibromatoze:

    Uzroci

    Neurofibromatoza je kod oko polovice ljudi naslijeđena. Za razvoj poremećaja je potreban samo jedan gen za neurofibromatozu - od jednog roditelja, a svako dijete oboljelog roditelja ima 50% šansu da naslijedi poremećaj. Identificirana je većina gena koja sudjeluje u razvoju neurofibromatoze.

    Kod ostalih, neurofibromatoza je rezultat spontane (ne naslijeđene) mutacije gena. Dakle, ti ljudi nemaju obiteljsku povijest poremećaja.

    Mogu se pojaviti različite vrste mutacija - bilo da su naslijeđene ili spontano nastale. Ozbiljnost poremećaja ovisi o tipu mutacije.

    Simptomi

    Neurofibromatoza tip 1

    Neurofibromatoza tip 1 obično ne uzrokuje simptome osim karakterističnih pjega boje bijele kave ili izraslina (neurofibroma) ispod kože. Ljudi ne moraju primijetiti pjege na koži ili izrasline. Međutim, ako neurofibrom vrši pritisak na živac koji okružuje, ljudi mogu osjetiti trnce ili slabost u području blizu izraslina.

    Pjege boje bijele kave se razviju u oko 90% djece s bolešću. One su srednje-smeđe boje kave s mlijekom (bijela kava) i razvijaju se na koži prsnog koša, leđa, zdjelice i nabora laktova i koljena. Ove ravne pjege su obično prisutne od rođenja ili se pojavljuju tijekom djetinjstva. Djeca koja nemaju neurofibromatozu mogu imati dvije ili tri pjege boje bijele kave, dok djeca koja imaju neurofibromatozu tipa 1 imaju šest ili više pjega.

    Neurofibromi koji se razvijaju u koži su česti. Neurofibromi različitih veličina i oblika se mogu početi pojavljivati između 10. i 15. godine. Može ih biti manje od 10 ili do tisuće. Obično ne uzrokuju druge simptome.

    Neurofibromi koji se razvijaju ispod kože mogu uzrokovati strukturne poremećaje, kao što su patološka zakrivljenost kralježnice (kifoskolioza), deformacija rebara, povećanje dugih kostiju ruku i nogu te defekti kostiju nogu ili lubanje. Ako je zahvaćena kost koja okružuje očnu jabučicu, oči su izbočene. Neurofibromi koji se razvijaju pod kožom mogu također utjecati na živce koji vode od mozga do različitih dijelova glave, vrata i trupa (kranijalni živci).

    Neurofibromi koje se razvijaju u živcu mogu utjecati na bilo koji živac u tijelu. Često rastu na korijenima spinalnih živaca (dijelovi spinalnog živca koji izlaze iz leđne moždine kroz kralježnicu). Tamo najčešće uzrokuju malo ili nimalo problema. Međutim, ako pritisne (komprimira) kralježničnu moždinu, može uzrokovati paralizu ili poremećaj osjeta u različitim dijelovima tijela, ovisno o tome koji je dio kralježnične moždine pritisnut. Ako neurofibrom komprimira periferne živce, živci možda neće funkcionirati normalno, te se mogu razviti bol, trnci, ukočenost ili slabost. Tumori koji utječu na živce u glavi mogu uzrokovati sljepoću, vrtoglavicu, poremećaj koordinacije ili slabost.

    Mogu se razviti i drugi problemi. Oni uključuju

    • Tumor optičkog živca (nazvan optički gliom)

    • Lischovi noduli (benigne izrasline na šarenici, obojenom dijelu oka)

    • Ispupčenja u zidovima arterija (aneurizme) ili blokade u arterijama

    • Blago povećana glava

    • Problemi s učenjem

    • Leukemija

    • Kancerozni tumori, ponekad u mozgu ili duž perifernih živaca

    Optički gliomi ne moraju uzrokovati simptome ili se mogu povećati dovoljno da vrše pritisak na vidni živac i oštete vid ili čak uzrokuju sljepoću. Ti se tumori obično mogu prepoznati do 5. godine i rijetko se razvijaju nakon 10. godine.

    Neurofibromatoza obično napreduje sporo. Kako se povećava broj neurofibroma, može se razviti više neuroloških problema.

    Neurofibromatoza tip 2

    Kod neurofibromatoze tipa 2 akustički neuromi se razvijaju na jednom ili oba slušna živca. Tumori komprimiraju živce i mogu uzrokovati gubitak sluha, šum u ušima (tinitus), nestabilnost, vrtoglavicu, ponekad glavobolju ili slabost u dijelovima lica. Simptomi mogu započeti tijekom djetinjstva ili rane odrasle dobi.

    Ljudi mogu imati i druge vrste tumora, uključujući gliome i meningiome ( vidi: Pregled tumora živčanog sustava), a neki razvijaju kataraktu.

    Švanomatoza

    U švanomatozi, benigni tumori (koji se nazivaju švanomi) se mogu razviti na gotovo svakom živcu u tijelu, osim slušnih živaca. Neki ljudi imaju mnogo švanoma, dok drugi imaju samo nekoliko.

    Prvi simptom švanomatoze je obično bol, koja se može pojaviti bilo gdje u tijelu i koja može postati kronična i teška. Neki ljudi imaju gubitak osjeta, trnce ili slabost prstiju na rukama i nogama. Mogu se razviti i drugi simptomi, ovisno o mjestu pojave švanoma. Simptomi se razvijaju kada švanomi komprimiraju živce u glavi, kralježnici ili trupu.

    Dijagnoza

    • Liječnička procjena

    • Magnetska rezonanca ili kompjutorizirana tomografija

    Kod većine ljudi, neurofibromatoza se dijagnosticira pri rutinskom pregledu, posjeti liječniku zbog kozmetičkih pritužbi ili zbog procjene jer imaju neurofibromatozu u obitelji.

    Liječnici dijagnosticiraju sve tri vrste neurofibromatoze na temelju nalaza tijekom pregleda, kao što su pjege boje bijele kave ili izrasline pod kožom duž živaca.

    Liječnici obično učine magnetsku rezonancu (MR) ili kompjutoriziranu tomografija (CT) u potrazi za izraslinama u glavi i blizu kralježnične moždine kod osoba koje imaju neurološke simptome.

    Genetičko testiranje se obično ne radi, iako ako je ispitivanje otkrilo mutaciju kod roditelja s neurofibromatozom tipa 1, testiranje se može obaviti kako bi se provjerilo postoji li ista mutacija kod djeteta.

    Liječenje

    • Za neurofibrome koji uzrokuju simptome, moguće su operacije ili uklanjanje pomoću lasera ili elektrokauterizacije

    • Za kancerogene tumore, kemoterapija

    Niti jedno poznato liječenje ne može zaustaviti napredovanje neurofibromatoze ili je izliječiti.

    Pojedinačni neurofibromi koji uzrokuju ozbiljne simptome mogu se ukloniti kirurški ili, ako su mali, laserskim putem ili električnom strujom (elektrokauterizacija). Ponekad kirurško uklanjanje neurofibroma zahtijeva i uklanjanje živca.

    Ako se razviju kancerogeni tumori, provodi se kemoterapija.

    Zato što neurofibromatoza može biti nasljedna, genetsko savjetovanje se preporuča kada osobe s ovim poremećajem razmatraju mogućnost da imaju djecu. Djeca osoba s neurofibromatozom imaju 50% šanse da imaju poremećaj. Za osobe koje imaju dijete s poremećajem, ali nemaju poremećaj, rizik od dobivanja drugog djeteta s tim poremećajem vrlo je mali.

    Politika privatnosti