Divertikuloza

Autor: The Manual's Editorial Staff
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Goran Hauser, dr. med.
Prijevod: Andrea Kresović, dr. med.

Crijeva su dio probavnog sustava u kojem se hrana probavlja, a hranjive tvari apsorbiraju. Razlikujemo tanko i debelo crijevo. Debelo crijevo povezuje tanko crijevo s rektumom (završnim dijelom debelog crijeva u kojem se stolica privremeno zadržava prije pražnjenja).

Što je divertikuloza?

Divertikuloza je stanje u kojem se u stijenci debelog crijeva stvaraju male vrećaste izbočine koje se nazivaju divertikuli.

  • Divertikuloza je česta, osobito u starijoj životnoj dobi, a učestalost joj raste s godinama

  • Divertikuloza obično ne uzrokuje simptome, ali može doći do krvarenja iz divertikula

  • Divertikulitis nastaje kada se jedan ili više divertikula upali, što može uzrokovati bol u trbuhu

  • Liječnici često otkrivaju divertikulozu tijekom kolonoskopije ili drugih pretraga debelog crijeva

  • Prehrana bogata vlaknima može pridonijeti zdravlju crijeva i urednoj probavi, ali nije pouzdano dokazano da sprječava nastanak novih divertikula

Debelo crijevo s divertikulima

Divertikuli su male vrećaste izbočine stijenke debelog crijeva.

Što uzrokuje divertikulozu?

Točan uzrok divertikuloze nije potpuno poznat. Smatra se da njezinu nastanku pridonose promjene u građi i čvrstoći stijenke debelog crijeva, poremećaji crijevne pokretljivosti te povišeni tlak unutar crijeva. Divertikuli nastaju kada se sluznica i podsluznica izboče kroz oslabljena mjesta mišićnog sloja crijevne stijenke. Na rizik mogu utjecati dob, nasljedni čimbenici i životne navike.

Divertikuloza postaje sve češća s dobi, osobito nakon 40. godine života. Vrlo je česta u starijoj životnoj dobi, ali ne razviju je sve starije osobe.

Koji su simptomi divertikuloze?

Većina osoba s divertikulozom nema simptome. Neke osobe mogu imati sljedeće tegobe, iako one nisu nužno uzrokovane divertikulima:

  • Zatvor

  • Bolove u trbuhu

  • Nadutost

Divertikuloza najčešće ne uzrokuje tegobe, osim ako se razviju komplikacije poput divertikulitisa ili divertikularnog krvarenja.

Ponekad može doći do krvarenja iz divertikula, što se očituje pojavom krvi u stolici ili krvarenjem iz rektuma. Krvarenje često prestaje spontano, ali može biti obilno i zahtijevati hitno liječenje.

Kako liječnici utvrđuju imam li divertikulozu?

Liječnici često otkrivaju divertikulozu slučajno, tijekom pretraga koje se provode zbog drugih razloga, primjerice bolova u trbuhu ili krvarenja. Divertikuloza se može otkriti sljedećim pretragama:

Kako liječnici liječe divertikulozu?

Divertikuloza koja ne uzrokuje simptome obično ne zahtijeva posebno liječenje. Liječnici mogu preporučiti mjere za održavanje uredne probave i smanjenje rizika od komplikacija:

  • Jedite hranu bogatu vlaknima, poput povrća, voća i cjelovitih žitarica

  • Uzimajte dovoljno tekućine

  • Prema potrebi povećajte unos vlakana dodavanjem mekinja ili pripravaka s prehrambenim vlaknima

Većina divertikularnih krvarenja prestaje spontano. Ako krvarenje ne prestane, liječnici mogu provesti kolonoskopiju kako bi:

  • Zaustavili krvarenje endoskopskim metodama, primjerice postavljanjem kopči ili primjenom toplinske energije

  • Primijenili lijekove injiciranjem u područje krvarenja, prema potrebi

Ako se krvarenje ne može zaustaviti kolonoskopijom, liječnici mogu učiniti angiografiju. Tijekom angiografije uvode tanki kateter kroz krvnu žilu do područja krvarenja. Zatim mogu provesti embolizaciju, odnosno zatvaranje krvne žile odgovarajućim embolizacijskim materijalom kako bi zaustavili krvarenje. Kirurški zahvat potreban je rijetko.