Zadržavanje daha

Autor: Stephen Brian Sulkes, MD
Urednik sekcije: prof. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med.
Prijevod: Matea Ćurković, dr. med.
Zadržavanje dahaZdravlje djece

Zadržavanje daha predstavlja napadaj kod kojeg dijete prestane disati bez utjecaja svoje volje i na kratko vrijeme izgubi svijest, neposredno nakon događaja koji ga je uplašio ili emocionalno uzbudio ili nakon bolnog iskustva.

Zadržavanje daha se događa u manje od 1% do oko 5% inače zdrave djece. Obično počinje u prvoj godini života, a vrhunac doseže u drugoj godini života. U 50% djece nestaje do dobi od 4 godine, a u oko 83% do dobi od 8 godina. Preostali mogu imati napadaje sve do odrasle dobi. Napadaji zadržavanja daha mogu biti:

Oba oblika su nevoljna, što znači da djeca ne zadržavaju dah namjerno i nemaju kontrolu nad tim što rade. Zadržavanje daha se lako razlikuje od kratkih epizoda svojevoljnog zadržavanja daha. Djeca koja svojevoljno zadržavaju dah ne gube svijest i normalno dišu nakon što dobiju ono što žele ili nakon što osjete nelagodu zbog zadržavanja daha.

Učestaliji, cijanotični oblik, nastaje nesvjesno i obično je dio izljeva gnjeva ili nastaje zbog grđenja i drugog uzbuđujućeg događaja. Ovakvo ponašanje dostiže vrhunac na oko 2. godine, a iščezava nakon 5. godine života.

Obično dijete vrisne (ponekad bez da je svjesno da to čini), izdahne i prestane disati. Ubrzo nakon, dijete poplavi i izgubi svijest. Može doći do kratkotrajnih konvulzija. Nakon nekoliko sekunda se disanje uspostavi te se vraćaju normalna boja kože i svijest. Ovakvu epizodu je moguće prekinuti stavljanjem vlažne tkanine na djetetovo lice. Usprkos zastrašujućem izgledu, ovo stanje nije dugoročno opasno za djetetovo zdravlje. Roditelji bi trebali pokušati izbjegavati ponašanje koje uzrokuje napadaje. U isto vrijeme, ne bi smjeli izbjegavati postavljanje pravila djeci iz straha da će ista dovesti do napadaja. Skretanje pozornosti i izbjegavanje situacija koje dovode do izljeva bijesa mogu najbolje spriječiti napadaj zadržavanja daha. Djeci koja su sklona cijanotičnom zadržavanju daha, doktor može preporučiti dodatke prehrani sa željezom, čak i ako dijete nije anemično, kao i liječenje opstruktivne apneje u snu (ako ju dijete ima).

Blijedi oblik obično nastaje nakon bolnog iskustva, poput pada i udarca glavom, ali može uslijediti i nakon zastrašujućih ili iznenadnih događaja. Mozak šalje signal (preko n. vagusa) koji jako usporava rad srca, uzrokujući gubitak svijesti. U ovom obliku gubitak svijesti i zaustavljanje disanja (oboje privremeni) rezultat su živčanog odgovora na iznenađenje koje dovodi do usporavanja srca.

Dijete prestaje disati, brzo gubi svijest te postaje blijedo i mlohavo. Može doći do konvulzija i inkontinencije. Za vrijeme napadaja rad srca je usporen. Nakon napadaja, puls ubrzava, disanje ponovno započinje, a svijest se vraća bez ikakvog liječenja. Budući da ovaj oblik uzrokuje simptome slične onima kod određenih poremećaja srca i mozga, potrebno je napraviti dijagnostičku obradu ako se ovakva stanja često ponavljaju.

(Vidi također Pregled problema u ponašanju djece.)