Afazija je djelomični ili potpuni gubitak sposobnosti izražavanja ili razumijevanja govornog ili pisanog jezika. Rezultat je oštećenja područja mozga koji kontroliraju jezik.
-
Ljudi mogu imati poteškoća s čitanjem, pisanjem, govorom, razumijevanjem ili ponavljanjem jezika.
-
Liječnik obično može prepoznati o čemu se radi (postaviti dijagnozu) postavljanjem pitanja
-
Obično se rade slikovne pretrage kao što su kompjutorska tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MR).
-
Govorna terapija može pomoći mnogim ljudima s afazijom.
Kod desnorukih i u oko dvije trećine ljevorukih osoba, lijeva polovica mozga (lijeva moždana hemisfera) kontrolira funkciju jezika. Kod preostale trećine ljevorukih osoba, većinu jezičnih funkcija kontrolira desna polovica. Tako je kod većine ljudi jezična funkcija pod kontrolom sljedećih područja mozga:
-
Dio lijevog čeonog režnja koji se naziva Brocino područje
-
Dio lijevog sljepoočnog režnja koji se naziva Wernickeovo područje
-
Donji stražnji dio lijevog tjemenog režnja (pokraj Wernickeovog područja)
-
Veze između tih područja
Oštećenje bilo kojeg dijela tih područja ometa barem neki aspekt funkcije jezika. Obično su pisanje i govor podjednako pogođeni.
Uzroci
Afazija je obično posljedica poremećaja koji ne uzrokuju progresivno oštećenje, kao što su:
U takvim slučajevima afazija se ne pogoršava.
Međutim, ako je rezultat progresivnog poremećaja (kao što je tumor mozga koji se povećava), afazija se može progresivno pogoršati. Kako tumor raste, to može povećati pritisak na područja mozga koja kontroliraju funkciju jezika i dodatno narušiti sposobnost izražavanja ili razumijevanja jezika. Neke vrste demencije također mogu uzrokovati afaziju koja se postupno pogoršava.
Osobe s afazijom imaju poteškoća u izražavanju ili razumijevanju jezika. Ali narav i stupanj težine mogu varirati. Ova varijabilnost odražava složenu prirodu jezičnih funkcija.
Vrste afazije
Postoje dvije glavne vrste afazije:
-
Wernickeova (receptivna) afazija: Ako je Wernickeovo područje oštećeno, ljudi imaju poteškoća s razumijevanjem govornog i pisanog jezika. Obično govore tečno i prirodnim ritmom, ali rečenice ispadaju kao besmisleni nizovi riječi (ponekad se nazivaju i "salatom od riječi"). Ponekad nisu svjesni da govore besmislice. Većina pogođenih osoba također ne može čitati riječi. Pišu kako govore - tečno, ali nerazumljivo.
-
Brocina (ekspresivna) afazija: Ako je Brocino područje oštećeno, ljudi uglavnom mogu razumjeti značenje riječi i znaju kako žele odgovoriti. Međutim, oni imaju poteškoća s pronalaženjem riječi. Njihove riječi izlaze polako i s velikim naporom, ponekad isprekidane poštapalicama, ali ono što kažu im ima smisla. Također im nedostaje normalan ritam i naglasak govora. Imaju problema s ponavljanjem fraza. Većina pogođenih osoba također ne može pisati riječi.
Kada su oštećena određena područja mozga
|
Različita područja mozga kontroliraju specifične funkcije. Prema tome, mjesto moždanog oštećenja određuje koja funkcija će biti izgubljena.
|
Afazija također može uključivati
-
Gubitak sposobnosti razumijevanja pisanih riječi (aleksija)
-
Gubitak sposobnosti prisjećanja ili izgovaranja imena predmeta (anomija): Neki ljudi s anomijom se uopće ne mogu sjetiti prave riječi. Drugi imaju riječ na umu, ali je ne mogu izreći. Osobe s anomijom imaju tendenciju da govore tečno, ali koriste izraze koji ne znače ništa ili govore ono što žele na zaobilazni način. Većina ljudi s afazijom ima anomiju. Ovaj tip afazije naziva se anomična afazija.
-
Gubitak sposobnosti ponavljanja riječi, fraza ili rečenica (provodna afazija): Osobe s provodnom afazijom ne mogu ponoviti ono što čuju. Često koriste pogrešnu riječ ili koriste kombinacije riječi koje nemaju smisla. Govore tečno, ali ne mogu reći imena predmeta (anomija).
-
Gubitak gotovo svih sposobnosti razumijevanja, govora i pisanja jezika (globalna afazija): Globalna afazija nastaje kada su oštećeni lijevi temporalni i frontalni režanj (uključujući Brocino i Wernickeovo područje). Ljudi možda mogu izreći poštapalice jer desna strana mozga, koja je više uključena u emocije, nije oštećena.
Većina ljudi s afazijom ima više od jedne vrste afazije, iako je jedna vrsta često teža od drugih. Većina osoba sa ekspresivnom i receptivnom afazijom imaju u određenoj mjeri elemente oba tipa afazije. Međutim, vrste afazije se preklapaju u velikoj mjeri. Prema tome, liječnici često uz tip afazije opisuju specifične probleme koje osoba ima.
Dijagnoza
Liječnici obično identificiraju afaziju razgovarajući s osobom i postavljajući nekoliko pitanja. Međutim, potrebno je uvjeriti se da ono što se čini kao problem govora nije zapravo problem sluha ili vida ili pak problem mišića ili živaca koji utječe na govor ili pisanje, što uključuje i dizartriju. Dizartrija je poremećaj govora, koji zahvaća živce i mišiće koji kontroliraju sposobnost govora - sposobnost fizičkog izgovaranja zvukova i riječi. Afazija je jezični poremećaj koji ukazuje na problem u mozgu i utječe na razumijevanje, razmišljanje i pronalaženje riječi.
Liječnici procjenjuju tečnost govora, ima li poteškoća u započinjanu govora, pronalaženju riječi, imenovanju predmeta ili ponavljanju fraza. Liječnici također provjeravaju koliko dobro ispitanik razumije ono što mu je rečeno - na primjer, može li razumjeti i izvršiti zapovijed. Od osobe se traži da piše i čita naglas.
Testiranje osobe s afazijom
|
Tip afazije
|
Sa čime osoba ima problema
|
Što liječnik može pitati
|
Kako osoba s afazijom može odgovoriti *
|
|
* Liječnici obično mogu prepoznati vrstu afazije na temelju načina na koji osoba odgovara na nekoliko pitanja. Navedeni odgovori tipični su za osobe koje imaju specifičnu vrstu afazije.
|
|
Brocina afazija
|
Odgovori na pitanja dolaze s oklijevanjem, ali imaju smisla.
|
"Što je na ovoj slici?" (pas koji laje)
|
"P - p - p- ps, eh, ne ... p - p ... kvragu ... ž-ž-životinja, da, da, životinja, životinja ... la - la...glasa se.
|
|
Wernickeova afazija
|
Odgovori na pitanja daju se tečno, ali su besmisleni.
|
"Kako ste danas?"
|
"Kada? Lako za moju rijeku teku crne kutije kada dolaze bucke. "
|
|
Provodna afazija
|
Riječi, fraze i rečenice koje su drugi izgovorili ili napisali ne mogu se ponoviti, a osoba često koristi pogrešne riječi, iako može govoriti tečno.
|
Ponovite sljedeće: "Ne, ako, i, ili, ali."
|
"Ne lako mi ali..."
|
|
Anomija
|
Otežano je imenovanje predmeta.
|
"Što je to?" (pokazuje na rever, remen sata ili olovku)
|
"Ono što nosiš, stvar za vrijeme, pišeš s njom."
|
Neuropsiholog ili logoped se može poslužiti standardiziranim testovima funkcije mozga (neuropsihološko testiranje). To može pomoći liječnicima u prepoznavanju afazije koja uzrokuje samo suptilne simptome. Ovi testovi također pomažu liječnicima u planiranju liječenja i davanju prognoze.
Neuroslikovne pretrage, kao što su kompjutorizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MR), mogu se učiniti kako bi se utvrdilo kakvo oštećenje mozga je uzrokovalo afaziju. Ovisno o pretpostavljenom uzroku, mogu se učiniti i druge pretrage.
Prognoza
Na oporavak afazije utječu:
-
Uzrok, veličina i mjesto oštećenja
-
U kojoj je mjeri jezik oštećen
-
Odgovor na liječenje
-
U manjoj mjeri, dob, obrazovanje i opće zdravstveno stanje osobe
Djeca under mlađa od osam godina života često ponovno steknu sposobnost korištenja jezika, čak i kada je mozak teško oštećen. Za osobe starije od 8 godina, najveći se oporavak događa unutar prva 3 mjeseca, ali se može i dalje poboljšavati do neke mjere i unutar godine dana.
Liječenje
Liječenje određenih uzroka može biti vrlo učinkovito. Na primjer, ako tumor uzrokuje oteklinu mozga, kortikosteroidi mogu smanjiti oteklinu i poboljšati jezičnu funkciju. Afazija zbog nekih drugih uzroka (poput moždanog udara) može odgovarati na terapiju sporije ili tek djelomično.
Logoped može pomoći osobama koje razviju afaziju nakon oštećenja mozga, pod uvjetom da se ne radi o progresivnom poremećaju. Terapija se obično započinje čim ljudi mogu surađivati. Terapija je to učinkovitija što se ranije s njom započne, ali je korisna čak i kada je započela kasno.
Ako osobe s afazijom ne obnove osnovne jezične vještine, u komunikaciji im mogu pomoći knjige ili komunikacijski uređaji, kao što su ploča sa slikama ili simbolima često korištenih riječi ili dnevnih aktivnosti ili računalni uređaj s tipkovnicom i prikazom poruka.
Članovi obitelji i drugi ljudi koji brinu o osobi s afazijom mogu postati frustrirani. Može pomoći ako se podsjete da je afazija fizički poremećaj i da osoba nema kontrolu nad njime.